Kad je u Gradu Festa tada u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu izgleda nema obaveza, ali kad treba svjedočiti u sudskom postupku koji se na Općinskom sudu u Dubrovniku vodi protiv bivšeg direktora TUP -a i članova Nadzornog odbora tog društva, tada se u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu izgleda puno radi pa se nedolazak na sudsko ročište opravdava euro obvezama.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica stigla je naime u Dubrovniku. Nazočila je Svečanoj sjednici Gradskog vijeća, a danas će vjerojatno na sam blagdan svetoga Vlaha, zajedno s visokim uzvanicima iz javnog i političkog života, Gradom proći u procesiji.

Za dolazak na Festu u Europskoj komisiji se izgleda lako dobije slobodan dan, ako Šuica kao potpredsjednica EK za slobodan dan uopće treba ikoga pitati. Ako i pita, nadređena joj Ursula von der Leyen očito ima razumijevanja za Šuičinu želju za sudjelovanjem na Festi. No, kada treba doći svjedočiti u sudskom postupku koji se na Općinskom sudu u Dubrovniku vodi protiv bivšeg direktora i članova Nadzornog odbora TUP -a, potpredsjednici EK Šuici naglo se izgleda zgusne raspored aktivnosti.

Šuica je naime svoj nedolazak na posljednje ročište koje je na Općinskom sudu u Dubrovniku bilo zakazano za 27. siječnja, odnosno prije sedam dana, opravdala zauzetošću u Europskom parlamentu. Treći je to put da je Šuica opravdala svoj nedolazak na navedeno ročište pa će joj sudac za iduće ročište uputiti poseban poziv.

Uz Festu svetoga Vlaha tradicionalno je predstavljen i tzv. pretprogram Dubrovačkih ljetnih igara. Jedan od najstarijih europskih festivala, Dubrovačke ljetne igre održat će se ove godine 73. put te tijekom 47 ljetnih dana, u razdoblju od 10. srpnja do 25. kolovoza, festivalskoj publici predstaviti pomno odabrani program koji objedinjuje najkvalitetnije hrvatske i inozemne umjetnike, vlastitu produkciju i vrhunska gostovanja.

- Bitnu jezgru kulture čine tradicionalne ideje koje počivaju na povijesnim zasadama, uz pridruživanje vrijednosti modernog doba, crpeći osebujna postignuća ljudskih pojedinaca i zajednica utjelovljenih u artefaktima. Sustav kulture može se s jedne strane promatrati i opisati kao proizvod djelovanja, dok s druge strane uvjetuje elemente daljnjeg djelovanja. Dubrovačke ljetne igre neprikosnoveni su takav proizvod. - rekla je intendantica Dora Ruždjak Podolski.

I ove godine okosnicu dramskog programa 73. Dubrovačkih ljetnih igara činit će vlastite dramske produkcije od čega dva premijerna naslova i tri reprizne uspješnice.

– Premijerni dramski program vraća nas mediteranskim korijenima festivala, smještajući ga u tematski okvir strasti i to u njezinom komičkom te poetsko-tragičkom doživljaju. Igre će kroz istraživanje fenomena strasti propitivati pojedinca i njegov odnos prema društvu, kao i načine kako kroz strasti poniremo u sebe ili dotičemo druge. Strast se utemeljuje kao nagonska potreba da se definiramo kao jedinstveni pojedinac u svijetu, ali istovremeno pronađemo i novu ekologiju zajedništva s drugima i drugačijima. – naglašava Saša Božić, pomoćnik intendantice za dramski program.

Prva festivalska premijerna dramska produkcija su Ljubovnici jedna od najpoznatijih dubrovačkih smješnica iz 17. stoljeća. Vrhunac festivalskog dramskog programa zacijelo će biti uprizorenje kultne drame Krvava svadba F. G. Lorce iz 1933. godine, i to po prvi puta na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Reprizni dramski program uključuje nagrađivanog Magellijevog Hamleta na Lovrjencu, zatim hvaljenu prošlogodišnju uspješnicu, dobitnicu nagrade Orlando za predstavu u cjelini Glavu lava te neizostavne i apsolutne miljenice festivalske publike, kundurice Maru i Katu na Kazermi.

Nastavlja se i suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Zagreba koje će u parku Gradac gostovati s predstavom Genijalna prijateljica, adaptacijom romana Elene Ferrante koja predstavlja raskošnu fresku talijanskog društva tijekom više desetljeća. Zagrebački HNK na istoj će pozornici u parku Gradac festivalskoj publici predstaviti vrhunsko baletno djelo nastalo prema literarnom predlošku, kultnome klasiku Jane Austen Ponos i predrasude

Neizostavan dio plesnog programa bit će i Folklorni ansambl Linđo koji će svojim tradicionalnim nastupima predstaviti bogatu hrvatsku folklornu, plesnu i glazbenu baštinu.

U sklopu glazbenog programa 73. Igara u atriju Kneževa dvora nastupiti pijanisti Vadym Kholodenko te Lovro Pogorelić. Nastup će zabilježiti i ruska violinistica Alena Baeva. Nakon više godina vraća se i Roman Simović, bit će tu i proslavljeni ruski čelist Boris Andrijanov. Treću godinu za redom na festivalu će se predstaviti i laureati Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, a to su ovog puta tenor Filip Filipović i flautistica Lucija Stilinović. Pratnju će im pružiti Dubrovački simfonijski orkestar koji će na 73. Igrama zabilježiti dva nastupa i to pod vodstvom različitih dirigenata; jedan pod ravnanjem maestra Ivana Huta te drugi pod ravnanjem mladog karizmatičnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije, Dawida Runtza. Kako Igre teško mogu bez gitare, tako će u Dvoru zazvoniti strune jedne od najsjajnijih zvijezda ovog instrumenta danas, blockbustera Decce i Deutsche Grammophona, Miloša Karadaglića.

Komornu glazbu pod svoje okrilje će uzeti Zagrebački kvartet s gostima, a publiku očekuje i novo, četvrto izdanje koncertnog programa Dubrovnik na glazbenoj hridi sa sjajnim dubrovačkim glazbenicima i Dubravkom Šeparović Mušović.

Barokni predpotresni sjaj Grada opjevat će veličanstvene Vespro della beata Vergine iz 1610. godine Claudija Monteverdija u izvedbi vokalnog ansambla Antiphonus, a vokalni luk programa zatvorit će nježna kraljica spontanosti i topline glasa, španjolska sopranistica Nuria Rial.

Na zadovoljstvo najmlađe publike, Dubrovačke ljetne igre ovog ljeta premijerno donose produkciju glazbeno-scenskog djela Čudesna šuma, adaptaciju istoimenog romana književnice Sunčane Škrinjarić koji je zasigurno obilježio cijelu jednu generaciju, a tematskom aktualnošću to nastavlja činiti i danas.

Zatvaranje 73. Igara, 25. kolovoza ispred Katedrale, tradicionalno će pripasti Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivan Repušić, uz nastup svjetski poznate mlade američke sopranistice Nadine Sierre.

dpp

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada Dubrovnika i Festu svetog Vlaha jedan o uzvanika bio je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Gradskim vlastima poručio je da iz Europske unije uzmu ono, kazao je on, najvrijednije – novac.

- Što vrijeme više protječe i što je slika bistrija i jasnija i što je jasnije da Europa nije centralna vlast nego kompleksna, duboka, traumatična i emotivna, ali i perspektivna zajednica nacionalnih država, naroda i nacija, želim vam da iz te Europe uzmete ono što je u ovom trenutku najvrijednije, a to je novac. Sve ovo drugo je tema za stalnu raspravu i stalan oprez. Niti smo svi isti, niti je u redu, niti očekujem da drugima namećemo svoje kulturne vrijednosti, što je za njih dobro kako da se mole i koje su to europske kulturne vrijednosti jer one su od Portugala do Estonije, preko Hrvatske i svih drugih država slične, ali, Boga mi, i različite i u toj svijesti da se razlikujemo pa i unutar hrvatskog korpusa, može se osigurati normalan, dobar, pristojan građanski život. - rekao je Milanović.

Osvrnuo se na svojatanje dubrovačke književnosti od strane Republike Srbije

- Vidim da vas ovaj zadnji slučaj dosta tišti, iritira, a razgovarali smo i prije sat vremena ovdje u dubrovačkoj kavani i o kojem manje više svi mislimo isto i u jednoj stvari se slažemo. - rekao je Milanović pa dodao kako je ono što rade Srbi kulturna aproprijacija.

- Postoji nešto što je već pomalo uvriježena fraza u zapadnoj, posebno američkoj kulturnoj debati, a to je kulturna aproprijacija, odnosno uzimanje nečega što je tuđe. Recimo, nekakav bijelac može staviti indijansku perjanicu na glavu i to je kulturna aproprijacija pokroviteljskog tipa od strane jedne zajednice koja je uništila tu drugu zajednicu, a sad se kiti njezinim perjem. - kazao je Milanović, poručivši Dubrovčanima da budu ponosni što netko želi do onoga do čega ne može.

- Ovo što se događa u Beogradu je kulturna aproprijacija jednog ovisničkog, šleperskog tipa, ne pokušaj da se nešto otme jer to je nemoguće. Budimo ponosni što netko to želi, a do toga ne može. Mi ne pokušavao apropirati Slovo ljubve Stefana Lazarevića, Žitije Stefana Dečanskog, to su stvari koje konstatiramo, koje su tu, ali koje s našim korpusom i identitetom nemaju ništa. - rekao je Milanović te Dubrovčanima uputio poruku.

- Budite hladni, budite čak pomalo i oholi jer hrvatska književnost ima bazu ovdje. A naši susjedi, ako već žele, neka s distance u tome uživaju. Nemojte gubiti previše energije, gledajte na to ponosno. Dakle, netko bez šanse da to ikad dobije, želi naše i želi vaše, onda neka na trenutak živi u iluziji da mu je to i dostupno, ali nije.- rekao je Milanović.

U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku građanima.

Tekst čestitke donosimo u nastavku:

Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, ove godine obilježavamo 1050 godina štovanja svetog Vlaha. Za nama je više od tisućljeća tkane spone između ovog Grada i njegovog zaštitnika. U tom je razdoblju bilo puno izazova koji su prijetili proslavi Feste no puk dubrovački uvijek je štovao svog Parca, a naš Parac je uvijek čuvao svaj puk.

Dočekujemo je tako ponovno u okolnostima i dalje prisutne pandemije, zbog čega i ove godine prilagođavamo Festu vremenu u kojem živimo i izazovima s kojima se nosimo. No iako je puno toga u našoj vjerskoj i svjetovnoj tradiciji, sveti Vlaho je naviše u srcu, gdje je njegovo najvažnije mjesto. Ponajprije tamo čuvaju ga i svi oni Dubrovčani koji ovih dana ne mogu biti u svom Gradu.

Čuvali su ga stoljećima i oni prije nas, naši prethodnici poput slavnog nam sugrađanina Điva Gundulića koji je pjevao o ovom danu ''ki dohodi jednom nami na godište'', ostavljajući i na taj način zapis vremena i tradicije koju nam nitko ne može osporiti.

Drage gospođe i gospari, od srca Vam čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetoga Vlaha. Moćni zagovor našega Parca neka nas uvijek prati.

Živio sveti Vlaho!
Gradonačelnik Mato Franković

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u društvu pročelnice Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinke Raguž i pročelnice Upravnog odjela za poslovne gradonačelnika Ivane Brnin održao je sastanak s ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak.

- Grad Dubrovnik vidi veliku priliku u korištenju fondova Europske unije u novom financijskom razdoblju. Stoga smo pripremili čitav niz projekata s posebnim naglaskom na kapitalne investicije, između ostalog i, u društvenu, komunalnu i prometnu infrastrukturu. - rekao je gradonačelnik Mato Franković naglasivši kako u ovom izazovnom razdoblju korona krize i smanjenih proračunskih prihoda upravo korištenjem vanproračunskih sredstava Grad osigurava nastavak investicijskog zamaha, sve u cilju podizanja kvalitete života svih skupina naših građana.

Ministrica Tramišak istaknula je da Hrvatska u novom financijskom razdoblju ima na raspolaganju 22 milijarde eura, što je dvostruko više od dosadašnje omotnice. Najveća novost su velika dodatna sredstva uz proračun EU-a koji se osiguravaju za program borbe protiv posljedica korona-krize pod nazivom „EU Next Generation“. Program uključuje i Fond za oporavak i otpornost – najveći instrument za financiranje projekata oporavka od krize.

Na raspolaganju Gradu Dubrovniku u novom financijskom razdoblju je i Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih program te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

Ministrica Tramišak je podsjetila da ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj za 22 urbana područja iznose 5,16 milijardi kuna te je pohvalila razinu spremnosti koju je Grad Dubrovnik, kao sjedište svog urbanog područja, pokazao u dosadašnjim pripremnim aktivnostima za korištenje sredstava iz ITU mehanizma.

Područja financiranja u okviru ITU-a bit će brownfield (revitalizacija bivših industrijskih, vojnih napuštenih lokacija), kulturna baština, čisti i pametni gradski promet, energetska učinkovitost, turizam, višenamjenska infrastruktura, poslovna infrastruktura, digitalizacija javne uprave, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, socijalna infrastruktura, infrastruktura za predškolski odgoj, zelena infrastruktura, prirodna baština te izrada teritorijalnih strategija.

dpp

Povodom dana Grada Dubrovnika i Feste svetoga Vlaha u Kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su dodijeljena i javna priznanja. Sjednici je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica uvodno je istaknuo kako je uvjeren da nas, bez obzira na političke razlike, više toga spaja nego razdvaja. Osvrnuo se i na zakon kojim Srbija svojata dubrovačku književnost.

- Koliko se god službena Srbija trudila prisvojiti naše velikane, poruka iz Grada je jasna: niste uspjeli ni 1991. pa nećete ni 2022. Dok traje politika srpskog sveta nema suradnje s institucijama Republike Srbije. - istaknuo je Potrebica.

Iako je prije njegova govora prethodio film „Od Feste do Feste” kojim su prezentirane aktivnosti i projekti gradske uprave u proteklom jednogodišnjem razdoblju, istaknuvši kako pred Festu priliči da gradski čelnici „daju konat” što su napravili u razdoblju od zadnje Feste, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je iza nas druga pandemijska godina koju smo uspješno prebrodili.

- Održali smo stabilnost javnih financija, osigurali sredstva za sve socijalne programe i mjere, pomogli smo potrebitima, umirovljenicima, studentima, učenicima, roditeljima. Ruku pomoći pružili smo i našim gospodarstvenicima, a mjere pomoći još se umnogome provode. Sve gradska društva stabilna su i obavljaju svoje javne zadatke. - rekao je gradonačelnik, pobrojavši potom kapitalne projekte koji se realiziraju na gradskom području.

- Zahvaljujući dokazanoj umješnosti u privlačenju europskih sredstava osigurali smo izvođenje kapitalnih projekata. Lapadska obala i povijesno ulaganje u sustav vodoopskrbe i odvodnje izvode se u jeku pandemije. I u uvjetima ograničenih proračunskih prihoda gradimo prvi dom za starije i nemoćne u preko 50 godina, dok tu nedaleko od nas, u Karmenu, niče nova škola. Preko 40 projekata pripremili smo za financiranje dostupnim EU i nacionalnim sredstvima. Oni će biti okosnica nastavka investicijskog zamaha koji smo započeli. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na prethodnu turističku sezonu i odgovorio onima koji su ga kritizirali.
- Sezona 2021. nije nam se dogodila, kako netko nedobronamjeran može ocijeniti, nego je rezultat predanog rada brojnih dionika na turističkom tržištu. Baš kao što će to biti i sezona 2022. Zapravo, upravo je ova gradska uprava postigla to da nam se turizam više nikada ne događa, nego da odgovorno i održivo upravljamo našom najvećom gospodarskom granom. - kazao je Franković.

- Da nikad više neće biti po starom, daj što daš, stihijski i megalomanski, potvrđuje nam i nova prostorno - planska dokumentacija, ali i drugi strateški dokumenti poput Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom. U fokus smo vratili odgovoran rad za javno dobro i služenje interesima građana. Tvrđavu Imperijal, taj simbol obranjenog grada i hrabrosti naših branitelja, vratili smo na upravljanje Gradu. Kupovinom TUP -a, bivši industrijski pogon otvorili smo za razvoj kreativnih i kulturnih industrija, poduzetništva i javnih sadržaja i usluga. To ne bismo bili u stanju da prethodno nismo preuzeli upravljanje tvrtkom UTD Ragusa i konsolidirali je. Preuzimanjem većinskog vlasničkog paketa nad Lukom Dubrovnik stvorili smo temelj da se pomorski grad nastavi razvijati na svojoj obali. - rekao je gradonačelnik Franković.

Župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić pohvalio je aktualnu gradsku upravu za uspješnost vođenju Grada i realiziranju brojnih kapitalnih projekata sredstvima iz europskih fondova. Zahvalio je i hrvatskoj Vladi za pomoć u pandemiji.

U svom govoru i Dobroslavić se osvrnuo na svojatanje dubrovačke književnosti od strane Republike Srbije.

- Naši preci čuvali su sačuvali kroz stoljeća ovo dubrovačko i hrvatsko blago od svih ugroza, zaštiti ga od svakovrsnih svojatanja. Naši branitelji su devedesetih također očuvali ovo blago od najgoreg nasrtaja od velikosrpske Miloševićeve agresije. Mi ga danas nažalost moramo ponovo braniti od onih koji vrijeđaju žrtvu naših logoraša iz Morinja, od onih koji svojataju Dubrovnik i naše velikane Držića, Gundulića, Boškovića. Od onih koji nam ponad izvorišta Omble žele graditi zračnu luku. Naravno da ćemo braniti hrvatski Dubrovnik, učinili smo to prije 30 godina, kako ne bismo sada. Neugodno je, uvredljivo, ali ćemo to prevladati. - rekao je Dobroslavić.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada i Festu svetoga Vlaha ovogodišnjim laureatima dodijeljena su javna priznanja. Nagrada za životno djelo dodijeljena je redatelju Ivici Kunčeviću dok su dobitnici godišnjih nagrada doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, Glas Grada i Kvartet Sorkočević.

Tradicionalnim puštanjem golubica te podizanjem barjaka pred crkvom dubrovačkog zaštitnika svetog Vlaha u srijedu popodne na blagdan Kandelore (Svijećnica) u Dubrovniku je otvorena 1050. Festa sv. Vlaha o čemu možete čitati i OVDJE, a u prilogu vam donosimo izabrane fotografije s otvaranja Feste.

Svečanom tradicionalnom ceremonijom ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku je danas otvorena 1050. Festa svetog Vlaha. Festu je otvorio novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

- S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu našega nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji svojim zagovorom i zaštitom već 1050 godina bdije nad našim Gradom i svojim vjernim pukom. - kazao je na početku svog govora biskup Glasnović te zatim pozdravio sve goste na otvaranju Feste, kako one crkvene tako i one iz javnog života.
Osobit pozdrav uputio je hrvatskim braniteljima „bez čije požrtvovnosti ne bismo uživali dar koji „višnji nam Bog je do’“, kazao je biskup Glasnović.

- Ne jedno, ni dva, ni deset, ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari na gradskim mirima motreći sve dobro i praštajući sve zlo. - stihovima slavnog dubrovačkog pjesnika Iva Vojnovića biskup Glasnović je nastavio svoje promišljanje.

Osvrnuo se na poznatu povezanost Dubrovnika i njegovog Parca kroz 1050 godina, koja, kako je rekao, „nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da sretno spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca“.

- Festa koju danas otvaramo svjedočanstvo je toga odnosa. - dodao je.

Ovogodišnji festanjuli Teo Grbić i Toni Cvjetković podigli su barjak sv. Vlaha, a svi sudionici svečanosti, predvođeni Mješovitim katedralnim zborom pod vodstvom prof. Maje Marušić, zapjevali su Himnu sv. Vlaha. Trombunjeri u gradskom poratu pucnjevima su razglasili da je jubilarna Parčeva Festa otvorena.

dpp

U povodu obilježavanja Dana Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica u jutarnjim su satima položili vijence i zapalili svijeće kod spomen križa na groblju Boninovo kao znak sjećanja na sve poginule branitelje.
 
Počast svim nedužnim žrtvama iskazali su i gradonačelnik grada prijatelja Vukovara Ivan Penava, izaslanstvo Dubrovačko – neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te  predstavnici  Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Molitvu za sve one koji su svoje živote položili na Oltar Domovine održao je don Ante Burić župnik crkve sv. Petra.

dpp

Da je uoči svečane sjednice Gradskog vijeća s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem razgovarao o srpskom svojatanju dubrovačke književnosti, potvrdio je, nakon što je sjednica završila, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- Istaknuli smo ozbiljnost tih svojatanja. Kad jedna država svojim zakonom svojata kulturno dobro druge države to predstavlja ozbiljnu ugrozu. Na to se i sam predsjednik referirao na svečanoj sjednici. - rekao je Franković.

Odgovorio je i na novinarsko pitanje slaže li se sa županom Nikolom Dobroslavićem koji je nedavno u postu na Facebooku naveo kako Milanović sramoti državi i šteti joj.

- Nisam politički komentator nego gradonačelnik Grada Dubrovnika i podržavam svakoga tko radi u interesu Grada i njegovih građana. - kratko je odgovorio Franković.

nm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinke Raguž primili su danas veleposlanicu Japana u Hrvatskoj Nj.E. Misako Kaji.

Veleposlanica Kaji u Dubrovniku boravi u službenom posjetu uz Festu sv. Vlaha i Dan Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik je veleposlanici poželio dobrodošlicu i zahvalio joj što je svojim prisustvom uveličala jubilarnu 1050. svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i Dan Grada. Razgovarali su o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, turističkom opravku kao i o izgledima za bolje povezivanje Japana i Hrvatske s obzirom da je ovo tržište vrlo važno za Dubrovnik i po tome što se radi o cjelogodišnjim posjetiteljima.

Prije uspostave diplomatskih odnosa 1993. godine Japan je u ožujku 1992. godine priznao Republiku Hrvatsku, a upravo ove, 2022. godine, podsjetila je veleposlanica, obilježava se 30. godišnjica tog priznanja.

dpp

Koalicija nevladinih organizacija i aktivista predala je u utorak potpredsjednici Europske komisije (EK) Veri Jourovoj peticiju s više od 200 tisuća potpisa protiv SLAPP tužbi kojima vlade i tvrtke pokušavaju ušutkali medije.

Oko 170 organizacija civilnog društva, okupljenih u Koaliciji protiv SLAPP tužbi u Europi predalo je Jourovoj peticiju s 213.432 potpisa, kojom se od EK traži da predloži zakon kojim bi se suzbila ta praksa.

Potpredsjednica EK-a za vrijednosti i transparetnost zahvalila je predstavnicima koalicije i najavila da će izvršno tijelo EU-a u ožujku predstaviti europsku inicijativu protiv SLAPP tužbi.

- Nitko se ne bi trebao bojati izraziti svoja stajališta i dijeliti informacije koje su važne svima nama. Zlonamjerne parnice protiv novinara u EU-u i branitelja prava koji govore u javnom interesu mogu i moraju prestati. - izjavila je Jourova pošto je primila peticiju.

SLAPP je akronim od “strategic lawsuit against public participation” (strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti), odnosno radi se tužbama da se ušutkaju mediji.

- Predložit ćemo nove zakone i mjere za suzbijanje SLAPP tužbi i djelovati na zaštiti slobode medija. Naša demokracija ovisi o aktivnom angažmanu novinara i civilnog društva u slobodnom, otvorenom i pluralnom okruženju. - istaknula je Jourova.

(Hina)