Kraj radova izgradnje Vatrogasnog doma na Grudi očekuje se koncem kolovoza ove godine, a možda i ranije što je u skladu s dinamičkim planom, izvijestili su iz Općine Konavle

Ovaj 11,3 milijuna kuna vrijedan projekt financira se s 80 posto iz sredstava Europske unije, odnosno iz Programa ruralnog razvoja RH.

Projektirani objekt se sastoji od tri različite cjeline, a to su garažni dio, uredski dio te desetmetarski toranj projektiran kao čelična konstrukcija, s čeličnim dvokrakim stubištem. U zgradi vatrogasnog doma planiran je prostor za smještaj i boravak vatrogasaca, smještaj i skladištenje odgovarajućih sredstava zaštite, vodeći pritom računa da je osigurana njihova stalna spremnost za brzo i efikasno reagiranje u slučaju nesreće.

Planirana garaža je kapaciteta sedam vatrogasnih vozila, od kojih je jedno parkirno mjesto predviđeno i za servisiranje i održavanje vozila, s radionicom i skladištem. U dijelu garaže uz objekt pratećih sadržaja smještena je dvorana za tjelovježbu.

U istočnom krilu su smještene garderobe, sanitarije i dvije spavaonice, a u zapadnom dijelu prostorije za boravak, s kuhinjom i blagovaonom, zatim dvorana za edukaciju kao i prostorija za krizni stožer, koja ima pregled na prostor ispred i u garažu, te ured za administraciju.

Izgradnjom vatrogasnog doma na Grudi osigurat će se kvalitetan prostor i uvjeti za obuku vatrogasnih i interventnih snaga koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja te u situacijama prirodnih katastrofa. Na taj način maksimalno će se podići operativna spremnost vatrogasnih i interventnih službi cijelog područja.

dpp

Euharistijsko klanjanje u srijedu ususret ređenju novog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predvodio je katedralni župnik don Marin Lučić. Na klanjanju su sudjelovali imenovani dubrovački biskup mons. Roko Glasnović i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić.
 
U molitvi pred Presvetim razmišljalo se o trima bogoslovnim krepostima vjeri, nadi i ljubavi, koje je novi biskup stavio u svoje biskupsko geslo, zatim o trima biskupskim službama propovijedanja, posvećivanja i upravljanja te o sinodalnim temama zajedništva, sudjelovanja i poslanja. 
 
Razmatranja u Godini „Obitelj - Amoris letitia” čitali su članovi obitelji Lujak, Tutman i Lale. Molitvu nakon svake cjeline razmatranja Gospodinu je uputio predvoditelj klanjanja.
 
Osobnu molitvu tijekom klanjanja izrekao je i imenovani dubrovački biskup mons. Roko Glasnović: „Gospodine Isuse Kriste, umnoži nam vjeru, učvrsti nam nadu, usavrši nam ljubav. Stvorio si nas Gospodine i ti znaš što ćeš s nama. Daj da uvijek prepoznajemo tvoj poziv i vjerom odgovorimo na njega.”
Istaknuo je kako ponekad mnogo tražimo, a potrebno nam je malo: „Želimo uspjeti i ostvariti se u životu. Pomolili smo se ispred relikvija Tvojih svetaca i blaženika, oni su uspjeli i ostvarili su se u životu. Živjeli su kreposti - živjeli su vjeru, nadu i ljubav.”

Mons. Glasnović posebno je molio za naše obitelji, za Dubrovačku biskupiju i sve njezine ljude, sinodalni hod, za papu, biskupe, svećenike, redovnike i redovnice, da budemo bližnji najpotrebnijima, siromašnima i svima onima koji nisu naučili primati ljubav te da Gospodin pomogne svima onima koji se muče s grijesima, manama i problemima. Zahvalio je za sva primljena dobročinstva i na kraju istaknuo: „Pomozi, Gospodine, svakom pojedinom i svima nama zajedno da budemo sveti, da ostvarimo naše poslanje.”
 
Župnik Lučić klanjanje je završio molitvom: „Gospodine Isuse, dobri pastiru, molimo te za služenje biskupa Roka da bude odsjaj tvoga lica i tvoje ljubavi za čovjeka. Neka bude nastavak tog tvog djela koje si na zemlji započeo povjeravajući apostolima da nastave hodati putevima ovoga svijeta navješćujući svima Očevo milosrdno lice.”
 
Pjevanje je predvodio VIS Speramus koji su ovom prilikom i prvi puta izveli pjesmu nadahnutu geslom imenovanog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića. Glazbu i tekst napisao je Ivan Lučić.
 
Euharistijska klanjanja s nakanom molitve za novog biskupa održavaju se od 16. siječnja u župama i crkvama Dubrovačke biskupije. Materijale za klanjanje pripremio je Pastoralni ured Dubrovačke biskupije.

Tea Kuzek Marević

Nakon što su cijene goriva jučer rekordno „skočile”, od Vlade se očekuje reakcija.

Premijer Andrej Plenković jutros je na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru najavio kako bi država ponovo mogla reagirati, odnosno limitirati cijene goriva, ali ne ovog već idućeg tjedna.

- Ukoliko budemo imali procjenu da će cijena idućeg tjedna rasti, mi ćemo opet limitirati sva goriva, osim premiuma. - najavio je premijer Plenković.

Vlada je inače prije tri mjeseca limitirala cijene goriva na 11 kuna. Ta je cijena bila limitirana dva mjeseca, čime je, kazao je Plenković, izbjegnut udar na građane.

nm

Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva hitni međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA). U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem kao i klimatske promjene.

Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC. Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.

Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.

- Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema. Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe. - kazao je Tom Gammage iz EIA-e.

Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu - klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje - i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.

Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike. Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.

Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio. Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.

Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.

Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: „Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva - ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene."
 
(Hina)

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije nastupa na sajmu FITUR u Madridu i to kao suizlagač na štandu Hrvatske turističke zajednice.

Sajam se održava do 23. siječnja u izložbenom prostoru Fiera de Madrid. Prva tri dana sajma namijenjena su isključivo profesionalcima u turizmu, dok su posljednja dva dana otvorena i za široku publiku.

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije po sedmi put predstavlja svoju ponudu na ovom sajmu. U 2021. godini Dubrovačko -neretvansku županiju posjetilo je 24.588 španjolskih turista, koji su ostvarili 63.760 noćenja.

dpp

Lučka uprava Dubrovačko - neretvanske županije, u suradnji s Općinom Dubrovačko primorje, završila je projekt obnove 60 komunalnih vezova u Slanom.

Riječ je o značajnom projektu za stanovnike Dubrovačkog primorja s obzirom na to da su se ovom investicijom uvelike poboljšali uvjeti na samim vezovima. Vrijednost radova je 1,25 milijuna kuna, a financirani su sredstvima Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Dubrovačko primorje.

Dubrovačko - neretvanska županija, putem svojih lučkih uprava radi na projektima realizacije komunalnih lučica i vezova na svom području. Prošle godine završena je realizacija komunalne lučice Porto Uš u Korčuli, a u tijeku je i izgradnja komunalnog dijela luke u Račišću, kao i lučice Drače.

U sljedeće četiri godine jedan od prioriteta je izgradnja novih 1.500 komunalnih vezova namijenjenih stanovnicima Dubrovačko - neretvanske županije.

dpp

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)

Broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj i danas je rekordan. Na PCR i antigenskim testovima pozitivnih je preko 16 tisuća. No, ministar obrazovanja Radovan Fuchs i dalje je stava kako „treba držati škole otvorenima gdje je to moguće”.

- Ostajemo pri onim početnim doktrinama provođenja nastave, a to je da ne proglašavamo opći prelazak na online, niti ćemo preporučiti da se tako nešto radi po županijama. - rekao je Fuchs.

Osim što ne razmišlja o prelasku na online nastavu, Fuch će izgleda tražiti promjenu u pristupu stavljanja razreda u samoizolaciju.

- Razgovaramo sa Zavodom za javno zdravstvo i stožerima da se revidira pristup slanja učenika u samoizolaciju jer de facto ako je samo jedan pozitivan učenik, cijeli razred završava u samoizolaciji. - rekao je Fuchs.

Ipak, nisu sve županije poslušale Fuchsa i njegovo insistiranje na nastavi u razredima. Osječko – baranjska županija donijela je odluku od prelasku učenika od petog razreda na više na online nastavu.

Inače, Osječko - baranjska županija, baš kao i Dubrovačko - neretvanska, danas bilježe preko 600 pozitivnih. No, dok su učenici u Osječko – baranjskoj županiji prešli na online nastavu, u Dubrovačko – neretvanskoj to nije slučaj. Očito su u stožeru u toj županiji puno savjesniji nego u stožeru u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

Bilo bi dobro da su više savjesniji tim više ako se uzme u obzir da se centar Županije – Dubrovnik priprema za Festu svetoga Vlaha, a ne treba posebno podsjećati na broj pozitivnih u dubrovačkom dijelu županije nakon prošlogodišnje Feste kada su na snazi bile neke mjere kojih se nitko nije pridržavao. No prošle godine nije bilo omicrona čije je širenje znatno progresivnije od delta soja.

U ovoj godini planiramo kroz Nacionalni program oporavka nabavu šest novih brodova, tri putnička i tri katamarana, ove godine krenut će gradnja tih brodova i u 2023. Dubrovnik može očekivati novi brod. - rekao je danas ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković tijekom saborskog aktualnog prijepodneva odgovarajući na pitanje saborskog zastupnika i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića kada će biti zamijenjena dotrajala „Postira” koja povezuje Dubrovnik i Elafite.

- Do tada će se brod „Postira” servisirati ili nabaviti neki polovni brod kako bi linija funkcionirala. - rekao je Butković.

Prethodno je Franković, koji je ujedno i jedini saborski zastupnik iz Dubrovnika, na Aktualnom prijepodnevu još jednom skrenuo pažnju na problematiku broda Postira.

- Na brodskoj liniji 807 Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ prometuje brod „Postira”. Navedeni brod proizveden je 1963. godine te je unatoč redovnom održavanju njegovo stanje danas takvo da bi nastavak prometovanja ovog broda na liniji 807 predstavljao ozbiljnu životnu ugrozu kako za posadu tako i za sve putnika na navedenom plovilu. Naime, 25. listopada 2021. godine zbog dotrajalosti plovilo je imalo pomorsku nezgodu, srećom bez posljedica za ljudske živote, te su svi bili uvjereni kako se nakon toga navedeno plovilo više neće vratiti u plovidbu na liniji 807. Međutim, navedeno plovilo se nakon remonta vratilo te ponovno vrši prijevoz na navedenoj liniji. - rekao je Mato Franković.
 
Podsjetio je ministra Butkovića i na obećanja Uprave Jadrolinija o nabavi novijeg plovila.
 
- U zadnjih 20 godina promijenilo se više predsjednika Uprava Jadrolinije, otprilike jednaki broj je bio i obećanja kako će elafitski otoci dobiti novije plovilo, radili su se nacrti, prezentirali javnosti no, do današnjeg dana od toga svega nije se dogodilo ništa. Želim napomenuti kako se radi o iznimno isplativoj liniji koja najmanje 6 mjeseci u godini radi s punim kapacitetom. Stoga je još nerazumnija dugogodišnja ogluha Uprave Jadrolinija na probleme stanovnika Elafita, ali istovremeno i ignoriranje sigurnosnih aspekata plovidbe brodom Postira, gdje se gotovo svakodnevno u potencijalnu opasnost dovode posada i putnici. - kazao je Franković.
 
- Poštovani gospodine ministre, stanovnici Elafita nikad nisu tražili najnovije plovilo, na tržištu rabljenih plovila postoji cijeli niz plovila koji udovoljavaju potrebama linije 807. Slijedom navedenog, kao predsjednik skupštine Jadrolinija molim Vas da pozovete na odgovornost predsjednika Uprave te zatražite odgovore u kojem vremenskom roku se može očekivati zamjena broda Postira novijim plovilom, adekvatnim za svakodnevno putovanje na Elafite i s Elafita prema gradu Dubrovniku. - obratio se Franković ministru Butkoviću koji je odgovorio da se novi brod može očekivati 2023.

dm

Osiguran je besplatan WiFi na autobusnom kolodvoru u Dubrovniku, izvijestili su iz Libertasa.

Kako navode iz Libertasa „u skladu sa ranije određenim ciljevima, koji uz modernizaciju voznog parka, koji će nakon akvizicije 18 autobusa financiranih sredstvima EU-a biti među najmlađima u ovom dijelu Europe, na Autobusnom kolodvoru Dubrovnik uspješno je testiran i implementiran moderan i brži sustav besplatnog pristupa širokopojasnom internetu”.

„Ovim ulaganjem Libertas svojim korisnicima omogućuje pristup internetu u krugu Autobusnog kolodvora. Nova usluga biti će potpuno besplatna, a moguće ju je već koristiti.” - napisali su iz Libertasa.

dpp

Vlada će sastaviti paket mjera za smanjenje udara rasta cijena energenata na građane ako cijene nastave rasti, kazao je na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković.

- U slučaju povećanja cijena, osim limitiranja cijena goriva, podići ćemo i naknade za socijalno ugrožena kućanstva, a kod cijene struje i plina osloniti se na HEP koji može preuzeti dio na svoja leđa i smanjiti udar na građane.- rekao je Plenković.

Govorio je i o PDV-u koji na struju iznosi 13, a na plin 25 posto te je istaknuo kako je rast cijena energenata uzrokovan poremećajem u opskrbi, covidom i velikom potražnjom.

- Kućanstva u Hrvatskoj još nisu nisu vidjela rast cijena struje niti će ih doživjeti do 1. travnja, a ista je stvar i sa cijenom plina.- istaknuo je Plenković.

nm

Grad Dubrovnik nastavlja ciklus kapitalnih investicija u sustav predškolskog i školskog obrazovanja. U sklopu razvoja obrazovne infrastrukture, izrađeno je idejno rješenje za izgradnju budućeg vrtića u naselju Komolac, navodi se danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Budući vrtić na tri etaže primat će ukupno 260 polaznika te je u potpunosti osmišljen prema pedagoškim standardima predškolskog odgoja i naobrazbe. Prema idejnom rješenju arhitektonskog studija TLO d.o.o., predviđeni su unutarnji i vanjski kapaciteti za smještaj četiri jasličke i devet vrtićkih grupa, a zgrada će biti opremljena svim potrebnim sadržajima za adekvatan odgoj i razvoj.
 
Također, planirana je i izgradnja višenamjenske dvorane u prizemlju objekta gdje će se organizirati razni oblici tjelesne nastave i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe. Osim dvorane i jedinice za boravak djece, u prizemlju će se nalaziti uredski i pomoćni prostori za osoblje te kuhinjski pogon.
 
Na prvom katu predviđen je prostor za preostalih sedam vrtićkih grupa koje će imati direktan pristup terasi i vanjskom terenu koji će služiti kao jedinstven i dinamičan prostor za igru i provođenje raznih aktivnosti. Vanjski prostori koji su dio idejnog rješenja poput igrališta moraju biti ograđeni i sigurni, sadržavati pritom zelene površine, te osunčane i hladovite prostore za igru. Osim igrališta, od vanjskih prostora planira se izgradnja pristupnih puteva, slobodnih površina, gospodarskog dvorišta te parkirališta. Idejno rješenje obuhvatilo je i cjelovito krajobrazno i hortikulturno uređenje, uz maksimalno zadržavanje postojećeg zelenila.” - piše u priopćenju.
 
Grad Dubrovnik je u posljednje četiri godine u dječje vrtiće i osnovne škole ukupno uložio više od 200 milijuna kuna. Vrtić Palčica dograđen je dodatnom zgradom, a u vrtiću Mala kuća izvršena je adaptacija postojeće zgrade te je otvoren novi dio vrtića u Zatonu. Među planiranim investicijama, uz Komolac ističe se dogradnja i nadogradnja vrtića Pčelica, za koju je već ishođena građevinska dozvola. Uz kontinuirani infrastrukturni razvoj, prioritet u ovom segmentu je i ostvarenje pedagoškog standarda svakog vrtića i stvaranje uvjeta  koji će omogućiti svakom djetetu brz i efikasan upis u vrtić ili jaslice.

dpp