Priprema se i prva ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a zakazana je za 26. siječnja.

Dubrovački vijećnici na prvoj ovogodišnjoj sjednici, a osmoj po redu u ovom sazivu raspravljat će o 17 točki dnevnog reda, pred sjednicu će možda biti uvrštena još pokoja, a među predviđenima je i odabir laureta uz ovogodišnji Dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha.

Gradski vijećnici odlučivat će i o mjestu ravnatelja/ravnateljice Dubrovačkih muzeja nakon što je Julijana Antić Brautović imenovana pročelnicom za kulturu Grada Dubrovnika, a Ivona Michl vršiteljicom dužnosti ravnateljice te ravnatelju/ravnateljici Muzeja Domovinskog rata gdje je aktualna ravnateljica Varina Jurica Turk. Očekuje se kako će Michl i Turk biti ujedno i imenovane ravnateljicama, jer prema neslužbenim informacijama portala Dubrovnikpress jedine su se i javile na natječaj.

dm

„Zakon o kulturnom nasleđu Republike Srbije smatramo novom uvredom Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji od strane srbijanske vlasti!” kazao je župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare nakon što je u Srbiji nedavno usvojen zakon kojim su u „stare srpske knjige” svrstali i djela dubrovačke književnosti do 1867. godine.

- Tim zakonom kojim se svojataju dubrovački književnici zapravo se potvrđuje velikosrpski projekt koji očito nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji, velikosrpski projekt koji poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju Dubrovnikom, velikosrpski projekt koji je prije tri desetljeća ovdje razarao staru povijesnu jezgru Dubrovniku, koji je nanio puno zla cijelom prostoru bivše zajedničke države, koji je također nanio golemu štetu svom vlastitom narodu u Hrvatskoj i na Kosovu i to sad rade svojim sunarodnjacima u BiH i Crnoj Gori. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je velikosrpski projekt poražen 90. -tih godina.

- Nećemo dopustiti da se on realizira u budućnosti. Dubrovnik je bio i ostao i bit će hrvatski i tako i njegova kulturna baština. Poruka srbijanskim vlastima je da se okane ćorava posla - posezati za tuđim kulturnim blagom i teritorijima, neće u tome uspjeti i bolje da to ne rade. Poruka sugrađanima je da mogu biti mirni, mi ćemo i ovdje i naša Vlada očuvati naše kulturno blago u Dubrovniku i hrvatski Dubrovnik koji će biti takav zauvijek. - rekao je Dobroslavić.

Nakon što su vlasti u Republici Srpskoj Kinezima dale kreditna jamstva i povjerile im radove na izgradnji HE Dabar, jasno je da nemaju namjeru odustati od projekta Gornji horizonti.

Karstolog dr. sc. Ivo Lučić u razgovoru za Južni tvrdi kako vlasti u Hrvatskoj na Gornje horizonte ne reagiraju jer taj projekt ne vide kao problem. Podsjeća kako je još kao ministar u Milanovićevoj vladi Radimir Čačić u Banja Luci dogovarao uduplavanje hidroelektrane u Platu. Za oduzimanje voda iz Trebišnjice, smatra Lučić, isključivo je odgovorna HE Dubrovnik.

- Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. Trebinje je užasno nerviralo što dugo nisu znali kad će se taj nedolični partner HEP oporaviti, a lova „beskorisno odlaziti u more“ pa su obnovili suradnju s HE Čapljina koju su dugo držali za vratima. Tako su opet počeli znatno više vode upućivati preko Popova polja u HEČ i Neretvu. - rekao je u Tjednom razgovoru portala Južni kojeg možete pročitati OVDJE.

dpp

Nakon što je u Hrvatskoj objavljena vijest kako su u Srbiji krajem prosinca donijeli zakon kojim su dubrovačka književna djela nastala do 1867. proglasili svojima, reagirao je i gradonačelnik Mato Frankoviću. „Srbi su i Isusa proglasili Srbinom”, naveo je između ostalog u postu na Facebooku gradonačelnik Franković

„Uprošlosti smo svjedočili da su Srbi i Isusa proglasili Srbinom, svojedobno su s najvećih akademskih razina svojatali i Aleksandra Makedonskog te su držali predavanja o tome kako su Srbi ratovali s Atlantidom, osnovali Babilon i slično. Držić i Gundulić su samo jedan mali kotačić u velebnom stroju s njihovim glupostima, tako da se ne trebamo oko toga posebno uzrujavati.” - naveo je Franković u svom postu na Facebooku.

nm

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković investitoru Franju Pašaliću danas je preko Facebooka poručio kako će Grad Dubrovnik izgraditi Lapadsku obalu „koliko god se on trudio da to ne napravimo”.

Franja Pašalića koji je izgradio nakaradnu marinu u gruškom zaljevu koja graniči s lapadskom obalom, odnosno nalazi se na njenom području, gradonačelnik Franković optužio je kako „sve radi kako bi „izminirao” javni projekt”. Franković tako navodi da je Pašalić uputio geodete da izmjere radi li Grad po građevinskoj dozvoli.

„Na njegovu žalost radimo po građevinskoj dozvoli i na njegovu žalost, a na radost svih naših sugrađana posebno stanovnika Lapadske obale, izgradit ćemo mi Lapadsku obalu koliko god se on trudio da to ne napravimo.” - naveo je gradonačelnik Dubrovnika koji je prozvao i dubrovačku oporbu da ne daje podršku vlasti u ovom slučaju.

Svoj post na FB -u Franković je nazvao „Kad dođeš u tuđi Grad i želiš biti gazda”, a prenosimo ga u cijelosti:

„Od prvog dana, od kada smo započeli s projektom Lapadske obale, Franjo Pašalić sve radi kako bi „izminirao” javni projekt. Unatoč tome što smo više puta ponudili ruku mira, želje za suradnjom s druge strane nije bilo. I nakon što je Visoki upravni sud u Zagrebu nedvojbeno utvrdio kako ne postoje zakonske pretpostavke za odluku o obustavi radova na Lapadskoj obali, a koju je donio Upravni sud u Splitu, odnosno predsjednik suda Julije Čović (u međuvremenu smijenjen) očekivao sam da će se Franjo Pašalić kao čovjek koji je došao u tuđi Grad upristojiti i razumjeti kako je zapravo izgradnja Lapadske obale interes svih građana grada Dubrovnika, a posebno stanovnika Lapadske obale. Onih stanovnika koji desetljećima muče muku s plavljenjem objekata, pucanjem vodovodnih cijevi, neadekvatnim nogostupima.

Ti stanovnici su njegovi prvi susjedi i kada dođe u svoju marinu valjda bi mu trebao biti interes da ljudi koji su njegovi susjedi budu zadovoljni, ali ne njega za njih nije brige. I danas ponovno njegovi zastupnici mjere s geodetima kako bi vidjeli radimo li po građevinskoj dozvoli. Na njegovu žalost radimo po građevinskoj dozvoli i na njegovu žalost, a na radost svih naših sugrađana posebno stanovnika Lapadske obale, izgradit ćemo mi Lapadsku obalu koliko god se on trudio da to ne napravimo. Zato čovjek kojeg u ovoj objavi ne mogu nazvati gospodinom, ne zaslužuje ništa drugo nego lekciju iz povijesti - Obliti privatorum publica curate.

A, ako se pitate gdje je Oporba da se uhvate s nama u ovoj priči za isti štap....nema ih...” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dm

Uže gradsko područje Dubrovnika, ono kako bismo rekli „od Belvedra do Kantafiga” ima 27.034 stanovnika od 41.671 koliko je pokazao popis stanovništva da ih živi na području grada Dubrovnika.

Od drugih podataka koje su objavljene uz popis zanimljiv je i broj stanovnika u Rijeci dubrovačkoj, odnosno prvenstveno Novom naselju Mokošica. Prema popisu tamo je dom pronašlo 5.706 žitelja. „Stara” Mokošica broji 2.191, Donje obuljeno 229, Gornje obuljeno 123, a Petrovo selo 23 stanovnika.

U Rijeci dubrovačkoj u Rožatu je 399 stanovnika, a u Prijevoru 462.

U Komolcu je pak 356 stanovnika, u Čajkovici 192, Knežici 145, a Šumetu 160 stanovnika.

U Čajkovićima je 23, a u Sustjepanu 295 stanovnika.

Nakon užeg gradskog područja, Novog naselja Mokošice i Mokošice najveće naselje na administrativnom području grada Dubrovnika je Zaton s 1.038 stanovnika.

Na Bosanci su 173 stanovnika.

Na otocima, na Kalamoti se skrasilo 235 stanovnika, a na Lopudu 270. Na Šipanu u Suđurđu je 215, a u Luci 261 stanovnik.

Dalje, abecednim redom, Brsečine broje 84 stanovnika, Dubravica broji 33, Gromača 150, Kliševo 55, Lozica 141, Ljubač 71, Mravinjac 63, Mrčevo 78, Orašac 740, Osojnik 337, Pobrežje 176 i Trsteno 213 stanovnika.

dm

Davor Givo Gjivoje preminuo je u 82. godini života vijest je koja je stigla danas iz daleke Amerike. Davor Gjivoje bio je priznati turistički stručnjak, jedan od najzaslužnijih za stvaranje nekad moćnog Atlasa, „doveo” je u tadašnju državu i American Express karticu, pomogao je stvaranju Folklornog ansambla Linđo, a radeći u Sjedinjenim Američkim Državama nije prestao pomagati Gradu i potrebitim Dubrovčanima.

Uz odlazak Davora Gjivoja obitelji je sućut uputio danas i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

„Poštovana obitelji, s tugom smo primili vijest o odlasku gospara Davora i dozvolite da Vam u ovim teškim trenucima, u svoje osobno ime i u ime Grada Dubrovnika, izrazim duboku i iskrenu sućut.
 
Gospar Davor zauvijek je rodni i voljeni Dubrovnik zadužio svojim brojnim profesionalnim zaslugama i s pravom ga zovemo ocem suvremenog dubrovačkog turizma. Njegov doprinos po mnogočemu je bio inovativan i revolucionaran, a između ostalog, očituje se u razvoju Atlasa, realizaciji ideje dubrovačke žičare, a kasnije i u privlačenju vodećih svjetskih hotelskih grupacija u Dubrovnik. Upravo za značajan doprinos u razvoju turističkog gospodarstva i promociji Dubrovnika u svijetu Grad Dubrovnik dodijelio mi je nagradu za životno djelo.
 
Iako je svoju poslovnu i akademsku karijeru nastavio stvarati u Sjedinjenim Američkim Državama, srcem nikada nije napustio svoj rodni grad, uvijek mu se rado vraćao i uživao u njegovim čarima. Dubrovniku je nastavio pomagati svojim stručnim angažmanom, ali i kao istaknuti predstavnik i počasni predsjednik Kluba Dubrovčana u New Yorku.
 
Hvala mu na svemu. Njegov Grad će ga uvijek pamtiti.” - napisao je u brzojavu sućuti gradonačelnik Franković.

dm

VREMENSKA PROGNOZA DHMZ -A ZA SEDAM DANA

DUBROVNIK I OKOLICA

KONAVLE

PELJEŠAC

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji danas je uz 370 novih slučajeva i 173 oporavljene osobe broj aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom 5.747.

Najviše zaraženih je u Dubrovniku 2.647, a zatim u Župi dubrovačkoj 583, Metkoviću 564 i Konavlima 485.

S današnjim danom prestajemo s objavom broja zaraženih jer je riječ o netočnim brojevima s obzirom da se brojni zaraženi među nama niti ne javljaju na testiranje niti svojim liječnicima te objava ovakvih rezultata nema smisla. Broj zaraženih prema procjenama, posebno s dolaskom omikron varijante je višestruko veći.

Objavljivanje netočnih podataka, za što, mora se naglasiti, nisu krivi niti u Stožerima civilne zaštite niti u Zavodu za javno zdravstvo, bolnicama itd. već je isključiva krivica na neodgovornim pojedincima koje nije briga za tuđe zdravlje, besmisleno je dok takvi šetaju okolo i šire virus, jer što pri tome znači neki broj dok imamo gomilu beskičmenjaka koji vas mogu zaraziti. Dok zaraženi idioti koji misle kako je pandemija izmišljotina ili da COVID "nije opasniji od obične prehlade" hodaju među nama, sasvim je svejedno hoćemo li mi objaviti koliko je danas novozaraženih ili nećemo.

Naravno ovo ne znači da nećemo pisati o COVID -u i eventualnim značajnim pogoršanjima stanja ili poboljšanjima u vezi pandemije, kao i informacije koje smatramo važnima, ali svakodnevne brojeve novozaraženih prestajemo objavljivati. U međuvremenu se pazite, nosite maske, čuvajte se, jer zaraziti se može bilo gdje i bilo kad.

gl. urednik
Davor Mladošić

Među hrvatskim građanima je u usporedbi s pet zemalja srednje Europe zabilježen najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi, pokazuje istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Revija za sociologiju.

Rad sociologa Brune Šimca, Tijane Trako Poljak i Vladimira Ivanovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu analizira podatke Europskoga društvenog istraživanja od 2008. i 2018. te uspoređuje kretanja u iskazivanju briga za okoliš za tih deset godina.

Oni su izabrali šest članica EU, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, objašnjavajući da dijele geopolitički položaj, povijesno naslijeđe i društveno-kulturni milje, a za koje se u literaturi ističe da “postkomunističke zemlje manje podržavaju zaštitu okoliša od naprednih demokracija”.

Najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom obuhvaćenog razdoblja veže se za Hrvatsku, a Hrvatska i Slovenija imaju najviši rezultat povezan s brigom o prirodi u 2018. godini, ističu autori.

Poljska, Slovačka i Češka bilježe ukupnu stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore za brigu o prirodi između 2008. i 2018. godine, dodaju.

Hrvatska je 2008. imala jedan od najnižih rezultata, no dok se Slovačka, Poljska i Češka nisu mnogo pomaknule sa svoje pozicije do 2018. godine, Hrvatska je zauzela drugo mjesto među zemljama srednje Europe, a prestigla ju je samo Slovenija, koji se s druge pomaknula na najvišu poziciju.

Najviše iznenađuju rezultati koji se odnose na Mađarsku, koja je od najviše ocjene u pogledu percepcije brige o prirodi 2008. godine, pala na najnižu u 2018. godini.

Analiza je pokazala da unatoč navedenim razlikama postoji niz sličnosti u pogledu ekoloških stavova i vrijednosti među odabranim zemljama srednje Europe.

Istraživanje je koristilo tzv. Schwartzove vrijednosti koja naglašavaju važnost društva, a samim time i cijeloga “susvijeta” nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama, ističe se.

Neka druga istraživanja pokazala su da svih šest zemalja srednje Europe imaju nisku razinu interesa za okoliš, iako su i u tim istraživanjima Hrvatska i Slovenija bolje rangirane od Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.

Inače, u literaturi je poznata razlika između stavova građana prema okolišu i spremnosti da se praktično angažiraju na zaštiti okoliša, odnosno, iskazivanje sklonosti ne jamči da su ispitanici spremni praktično braniti prirodu.

(Hina)

I novom tjednu u sportskoj dvorani u Gospinom polju bit će organiziran punkt za cijepljenje, i to u srijedu i četvrtak, 19. i 20. siječnja u vremenu od 8 do 12 sati.

Cijepljenje se organizira za sve zainteresirane hrvatske državljane koji žele primiti prvu, drugu i booster dozu. Napominjemo da booster dozu mogu primiti sve osobe kojima su protekla tri mjeseca od primanja druge doze cjepiva Comirnaty (Pfizer), Spikevax (Moderna Biotech) i Vaxzevria (AstaZeneca), odnosno 2 mjeseca od primanja jedne doze Janssen (Johnson&Johnson).

Na raspolaganju će biti cjepiva Comirnaty (Pfizer), Janssen (Johnson&Johnson) i Spikevax (Moderna Biotech).

Navedenim danima neće biti cijepljenje stranaca, a svi strani državljani mogu svoje cijepljenje organizirati putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Mole se sve osobe koje dolaze na cijepljenje da ne dođu natašte te da sa sobom ponesu bočicu vode kako bi lakše podnijeli cijepljenje.

Županija dubrovačko - neretvanska

„Akcija” u trgovini Pema u Solitudu u kojoj se proizvod može kupiti po većoj cijeni nego što je bila prije „akcije” najčitaniji je napis na Dubrovnikpressu u proteklih sedam dana.

Na drugom mjestu je informacija kako je policija pronašla vozačicu koja je još u prosincu napravila lom u Župi dubrovačkoj i pobjegla s mjesta nezgode.

Završen je fotografski natječaj Južnog i Dubrovnikpressa, a objavljena je naravno i pobjednička fotografija, a iako je taj napis bio na trećem mjestu najčitanijih na Dubrovnikpressu, donosimo vam link na Južni gdje je objavljena cjelokupna fotogalerija 12 najuspješnijih fotografija natječaja.

Objava da je TUP prihvatio ponudu za prodaju dionica našla se na četvrtom mjestu.

Nakon intervjua župana Nikole Dobroslavića za Južni burno je reagirao zastupnik u Skupštini Republike Srpske Ilija Tamindžija, a o tome je pisao i Dubrovnikpress te se taj napisa našao na petom mjestu najčitanijih u zadnjih sedam dana.

Uredništvo