Svaki je početak listopada u Dubrovniku sjetan jer vrijeme je to prisjećanja na ratna stradanja i one koji su u tom vihoru rata izgubili svoje živote. Uz 30 obljetnicu napada na Dubrovnik počast stradalima odana je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Otkrivena je spomen ploča Milanu Milišiću, prvoj civilnoj žrtvi u Dubrovniku u Domovinskom ratu. Vijenci su nakon 30. godina po prvi put položeni na ulazu u logor Morinj u Crnoj Gori.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji „Cross Border Coworking Conference“ održanoj u Budvi. Na online sastanku Organizacije gradova svjetske baštine predstavljen je Plan upravljanja povijesnom jezgrom.

OBILJEŽENA 30. OBLJETNICA NAPADA NA DUBROVNIK

Dubrovnik se prisjeća 1991. godine, početka ratne agresije na Grad i obilježava 30. obljetnicu herojske obrane Grada, a 1. listopada ostaje zauvijek upisan crnim slovima u povijest Dubrovnika, datum koji označava početak napada srpsko-crnogorskih snaga i svega onoga što je potom uslijedilo, od blokade Grada, uništavanja kuća, uništavanja povijesne UNESCO-ve jezgre i ono najteže – gubitak ljudskih života. To je ujedno i dan ponosa kada se prisjećamo svih onih koji su stali u obranu Grada i Domovine, s posebnim pijetetom sjećamo se poginulih branitelja i civila, posebice djece, danas svjesni kako su zajedništvo i ljubav prema domu pobijedili oružjem puno jačeg agresora.

Podsjetimo, točno u 6 sati prvog dana listopada 1991. godine više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su s kopna, mora i iz zraka područje Dubrovnika i jug Hrvatske. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

Uz 30. obljetnicu napada na Dubrovnik kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo i na Srđu uz molitvu su položeni vijenci.

Počast stradalima uz predstavnike Grada Dubrovnika odala su i izaslanstva predsjednika RH, Hrvatskog sabora i Vlade RH, kao i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, PU dubrovačko-neretvanske i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Udruga samostalnih umjetnika na Srđu je izvela recital poezije 'Poezijom protiv zaborava'.

ODANA POČAST STRADALIMA NA MORU

U sklopu programa obilježavanja 30. godišnjice herojske obrane Grada i početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik u Domovinskom ratu odana je počast i svim stradalima na moru.

Uz prigodnu molitvu i sjećanje na one koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske, vijenci su u more položeni u gruškom zaljevu s broda Tirena.

Počast stradalima na moru u ime Grada Dubrovnika odali su predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnik Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zdenko Medović.

Predsjednik Vijeća Potrebica poklonio se i na grobu generala Nojka Marinovića, zapovjednika obrane Dubrovnika koji je preminuo u siječnju ove godine.

NAKON 30 GODINA POLOŽENI VIJENCI KOD LOGORA MORINJ U CRNOJ GORI

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković položio je vijenac na ulazu u logor Morinj u Crnoj Gori, čime je odana počast svim zatočenicima iz Dubrovnika i Konavala, ali i Hrvata Boke, koji su zbog neslaganja s ondašnjom velikosrpskom politikom u tom logoru bili mučeni i zlostavljani između listopada 1991. i kolovoza 1992. godine.

U hrvatskoj delegaciji koja je položila vijenac uz gradonačelnika Frankovića bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, državni tajnici Frano Matušić i Zvonko Milas, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić te župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Počast žrtavama polaganjem vijenaca odao je i ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović sa suradnicima, dok je na čelu delegacije Općine Konavle vijenac položio načelnik Božo Lasić. Ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, ujedno i organizatora obilježavanja, vijenac je položio predsjednik Zvonimir Deković sa suradnicima.

U ime žrtava, vijenac je položio Zlatko Bagoje, jedan od dubrovačkih branitelja koji su među prvima bili zarobljeni u Konavlima i zatvoreni u Morinju.

Prema evidenciji hrvatske Udruge logoraša, u tzv. centru za prihvat zarobljenika u Morinju je kroz desetak mjeseci bilo zatočeno oko 300 civila i hrvatskih vojnika, a trojica su tamo i umrla nakon brutalnog premlaćivanja i psihičkog iživljavanja što su ih nad njima svakodnevno provodili čuvari logora.

VIJENCI I SVIJEĆE ZA DEVET MLADIH SUGRAĐANA U MOKOŠICI

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast devetero mladih sugrađana koji su 7. listopada 1991. godine poginuli prilikom udara granate u sklonište u Novoj Mokošici. U ime Grada Dubrovnika vijence su položili gradonačelnik Mato Franković te pročelnici Marijeta Hladilo i Dživo Brčić.

Uz 30. obljetnicu herojske obrane Grada, Grad Dubrovnik je obnovio prostor spomen obilježja u Mokošici. Postojeća ploča s imenima stradalih dodatno je uokvirena kamenim pločama, uz simbole križa i hrvatskog pletera te uklesanom vizurom udara granate s tragovima gelera, točno na mjestu gdje je pala granata koja je usmrtila mlade ljude.

Bilo je to najveće pojedinačno stradanje za vrijeme opsade Grada, na samom početku općeg napada na Dubrovnik, u kojima su se nemilosrdno gađala i civilna područja. Gradsko naselje Mokošica još  nije bilo okupirano, a minobacački projektil pao je ravno ispred skloništa. Na mjestu su poginuli braća Nikola (18) i Miho (19) Liban, Joško Vuković (20), Vladimirka Dopsai (17), Denis Čimić (18), Alen Vasiljević (20), Milenko Kulaš (20), Ivo Maškarić (36) i Jozo Brajović (41), a još četvero mladih je ranjeno.

Grad Dubrovnik i građani Dubrovnika ih ne zaboravljaju.

18. OBLJETNICA OTKRIVANJA SPOMENIKA BRANITELJIMA NA OSOJNIKU

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Anita Burić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić i gradski vijećnik Ivo Lučić položili su danas vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na 18. obljetnicu otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika.

U ime Grada Dubrovnika iskazali su time zahvalu i pijetet prema poginulim braniteljima koji su hrabro i odlučno stali u obranu hrvatskog juga tijekom Domovinskog rata. Vijence za sve žrtve također su položili i predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije, PU dubrovačko – neretvanske, udruge MO Osojnik, Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik, udruga roditelja poginulih branitelja iz Kaštela te iz Imotskog, 115. brigada HV Imotski i predstavnici drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

OTKRIVENA SPOMEN PLOČA MILANU MILIŠIĆU

U Župskoj ulici na Pločama, gdje je živio i gdje je 5. listopada 1991. godine u granatiranju Dubrovnika ugašen njegov život, otkrivena je spomen ploča dubrovačkom književniku i prevoditelju Milanu Milišiću.

U sklopu programa Grada Dubrovnika za obilježavanje 30. obljetnice herojske obrane Grada ploču su otkrile zamjenica dubrovačkog gradonačelnik Jelka Tepšić i Jelena Trpković, supruga Milana Milišića.

- Okupili smo se danas ovdje da bi odali počast prvoj civilnoj žrtvi u Domovinskom ratu, našem pjesniku, književniku, novinaru i prevoditelju Milanu Milišiću. Prije 30 godina barbarska je granata prekinula život čovjeka koji rat i vojničke uniforme nije volio vidjeti ni izdaleka. Grad jest izgubio tog 5. listopada svoga pjesnika, ali nije izgubio njegove stihove. Nije izgubio uspomenu na njega i njegovo djelo. Upravo u tom cilju i na ovaj smo način željeli obilježiti taj tragični događaj - kako bi podsjetili, baš poput Milana Milišića,  na besmislenost ratova te na smislenost i neprolaznost umjetničkog stvaralaštva. - kazala je Tepšić.

Supruga Jelena Trpković zahvalila je ponajprije Gradu Dubrovniku na postavljanju spomen ploče te posebno Andriji Seifriedu, na čiju inicijativu je ploča postavljena, ali i svim prijateljima i svima koji se sjećaju Milana Milišića i uprizoruju njegova djela.

Potom je u Kazalištu Marina Držića održan Hommage à Milan Milišić, gdje su glumci Kazališta izveli njegove stihove i tekstove Milanovih prijatelja i suradnika o njegovom životu i trenucima smrti.

U ime Grada Dubrovnika zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić još je jednom podsjetila na njegov književni i pjesnički opus te na životni put i beskompromisni stav prema društvu u kojemu je živio, prisjećajući se i teksta ''Život za slobodu'', objavljenom u studentskom listu ''Laus''.

- Upravo je „Laus“ bio predmetom sukoba Milišića i ondašnjih političara. Zapravo, Milan je preko svog slučaja pokazao i prikazao medijske slobode bivše države. Naime, u listopadu 1984. godine „Laus“ je objavio Milanovu novelu „Život za slobodu“. Tekst je prikazivao sudbinu „dunda Mirka“, dubrovačkog ugostitelja, koji je nestao nakon ulaska partizana u Grad 1944. godine. Naravno, Milišić je tim tekstom otvorio „pandorinu kutiju“ i načeo temu o kojoj se samo potiho govorilo - o likvidacijama na Daksi. Dubrovački SUBNOR tužio je Milišića jer je, kako su tada rekli, “napao na socijalističku, samoupravnu i nesvrstanu Jugoslaviju i minimizirao tekovine narodno-oslobodilačkog rata”. Redakcija LAUS-a je raspuštena, a Milan je osuđen je na sedam mjeseci zatvora uvjetno na 3 godine.- kazala je, Tepšić.

APEL GRAĐANIMA: „IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA NE KORISTITE GRADILIŠTE NA LAPADSKOJ OBALI ZA ŠETNJU I REKREACIJU”

Iz gradske uprave apeliraju na građane da se Lapadskom obalom ne koriste za šetnju ili rekreaciju, kao što je vožnja biciklom, romobilom, mopedom ili za iskrcavanje gostiju iz vozila nego da se navedenom prometnicom služe isključivo osobe s dopuštenjem za nužni prolaz, a sve zbog vlastite sigurnosti i uobičajenih pravila zaštite na radu na gradilištima. Također, pozivaju se ugostitelji s ovog područja da upozore svoje goste na propisno ponašanje.

Zbog odvijanja radova na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale, gdje su u tijeku zahtjevni radovi pobijanja pilota i izgradnje obalnog zida, odvijanje prometa je strogo ograničeno, regulirano je rampom. Dpzvoljeno kretanje odnosni se samo za nužni prolaz stanara i poslovnih subjekata.

Iz gradske uprave navode kako radovi, koji se trenutno izvode na gradilištu, mogu ugroziti sigurnost prolaznika.

Građane se dodatno moli na strpljenje tijekom odvijanja radova jer se radi o investiciji od javnog interesa i najvećem cestovnom infrastrukturnom projektu u užem centru grada čijom će se realizacijom dodatno povećati kvaliteta života stanovnika Lapada i unaprijediti prometna slika cijelog grada.

ZAMJENICA TEPŠIĆ NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI O DIGITALNIM NOMADIMA

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji „Cross Border Coworking Conference“ održanoj u Budvi.

Gotovo 200 sudionika iz regije, Europe i svijeta kroz bogat dvodnevni program imali su priliku čuti iskustva 25 lokalnih, regionalnih i svjetskih stručnjaka te razgovarati s njima o coworking sceni i sve popularnijoj temi digitalnih nomada. Među ostalima, Grad Dubrovnik izabran je kao primjer dobre prakse u razvoju programa, promoviranju sadržaja te u konačnici privlačenju digitalnih nomada u destinaciju.

Zamjenica Tepšić i direktorica Hrnić predstavile su prisutnima koncept koji su razvili gradska uprava i TZGD, s ciljem diversifikacije turističke ponude i razvoja novih sadržaja.

- Pokrenuli smo projekt ''The Dubrovnik digital nomad-in-residence'', odnosno natjecanje namijenjeno digitalnim nomadima cijeloga svijeta, u suradnji s Total Croatia News i Saltwater Nomads. Odabrali smo deset nomada koji su kroz travanj i svibanj mjesec dana besplatno boravili u Dubrovniku. Tijekom svog radnog boravka u Gradu,  uključili su se u život naše zajednice i na temelju osobnih iskustava uputili prijedloge za odredišta u kojima borave i rade. Njihove sugestije su izuzetno vrijedne te ćemo neke od njih zasigurno koristiti u daljnjem razvoja projekta. - istaknule su u svom izlaganju, a naglašeno je i da je u pripremi i službena web stranica, kartica s pogodnostima za digitalne nomade. Svim dubrovačkim gospodarskim subjektima upućen je javni poziv da se uključe u formiranje što privlačnije ponude za ovu vrstu gostiju.

Osim digitalnim nomadima, program konferencije bio je posvećen i coworking konceptu, trenutnom stanju u zemljama regije, izazovima s kojima se coworking prostori susreću tijekom pandemije, ali i perspektivama i mogućnostima za iskorištavanje punih potencijala regije. Cross Border Coworking Conference organizirana je kroz projekt 2CODE sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije.

PLAN UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZGROM PREDSTAVLJEN NA SASTANKU OWHC-a

Na online održanom sastanku Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), regionalnog Tajništva Istočne i Srednje Europe, u ime Grada Dubrovnika sudjelovala je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Ove godine naglasak je bio na klimatskim promjenama, na način da se kulturna baština učini otpornijom na učinke tih promjena, te na digitalizaciji koja može pomoći da zaštićena baština postane čim više javno dostupna.

Ovom je prigodom ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić održala prezentaciju o Planu upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”, nedavno usvojenom strateškom dokumentu, izrađenom upravo s ciljem stvaranja pretpostavki za upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada, uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama.

Predstavljanje Plana upravljanja izazvalo je veliku pozornost članova OWHC-a, koji žele preuzeti iskustva Dubrovnika, s obzirom da je dosta gradova sada u fazi izrade planova upravljanja te su upućena brojna pitanja i pohvale.

Organizacija gradova svjetske baštine povezuje više od 300 gradova koji imaju područja upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, s ukupnom populacijom od preko 164 milijuna ljudi. Hrvatska je jedna od 16 zemalja članica ogranka za Istočnu i Srednju Europu, s gradovima Dubrovnikom i Splitom.

DJEČJI TJEDAN 2021. - LJUBAV DJECI PRIJE SVEGA

U sklopu Dječjeg tjedna, tradicionalne godišnje manifestacije posvećene djeci i ostvarivanju njihovih prava i potreba, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su predstavnike Društva naša djeca Dubrovnik i predstavnike Dječjeg gradskog vijeća.

U ovoj prigodi predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica naglasio je iznimnu važnost većeg uključivanja djece i mladih u društveni život. Također, kazao je kako će Grad Dubrovnik nastavit podržavati projekte, programe i aktivnosti usmjerene prema razvoju djece.

Predsjednik Društva naša djeca Miodrag Kirin zahvalio se predstavnicima Grada Dubrovnika na sjajnoj suradnji i otvorenosti za sve prijedloge i želje Društva naša djeca, a izrazio je i zadovoljstvo zbog kontinuirane podrške Grada Dubrovnika i ulaganja napora u rješavanje dječjih problema.

Prisutnima se također obratio i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, koji je naglasio kako djeca grada neće ostati zakinuta i zanemarena ni u jednom trenutku, s obzirom na to da je protekla godina znatno utjecala na gradski proračun, a pritom i na ulaganja u gradske projekte.

Dječji tjedan koji se ove godine obilježava od ponedjeljka 4. listopada do nedjelje 10. listopada pod motom „Ljubav djeci prije svega“ usmjeren je na pokretanje novih akcija od šireg značaja za razvoj i odgoj djece, poticanje volonterskog društvenog i stručnog rada odraslih s djecom te u konačnici aktivnijoj participaciji djece u lokalnim zajednicama.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 44 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 21 osobi muškog spola i 23 osobe ženskog spola: 19 iz Dubrovnika, 11 iz Ploča, četiri iz Vele Luke, dvije iz Metkovića i Smokvice te jednoj iz Blata, Dubrovačkog primorja, Konavala, Korčule, Lumbarde i Orebića. Izliječeno je 37 osoba: 13 iz Dubrovnika, pet iz Korčule, četiri iz Konavala, Metkovića i Župe dubrovačke, dvije iz Ploča i Vele Luke te jedna iz Blata, Orebića i Smokvice. U posljednja 24 sata obrađena su 403 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 143 299 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u petak.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 21 osoba pozitivna na koronavirus. Četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 647 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježen slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 960 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Žila kucavica cestovne povezanosti na jugu, Rogotinski most preko rijeke Neretve, kojim prolazi magistrala i teško je naći žitelja Dubrovačko – neretvanske županije koji barem jednom u životu nije prošao kolnikom tog mosta, ide u obnovu, 55 ljeta nakon što je otvoren za promet 27. srpnja 1966. godine.

Iz Hrvatskih cesta za portal Južni nisu precizirali datum kada će početi obnova, naveli su kako će se „radovi na sanaciji mosta Rogotin odvijati u sljedećem planskom periodu Hrvatskih cesta”.

Više možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

U proteklim godinama uspjeli smo se izboriti za Pelješki most s brzim cestama koji predstavlja veliku dobit za naše otoke. U tijeku je devet projekata trajektnih luka i pristaništa za bolje povezivanje otoka, nove brzobrodske linije te projekt novog broda na električni pogon za bliže otoke. Cjelogodišnja helikopterska hitna medicinska služba u tom segmentu približava život na otocima životu na kopnu. - kazao je župan Dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić tijekom videokonferencije SILA 2021. čija je tema bila ekonomski razvoj otoka.

- Radimo na projektu uspostave hidroavionskih veza prema otocima te provodimo brojne projekte finacirane europskim fondovima na otocima, na području zdravstva, obrazovanja, gospodarstva i infrastrukture. - naglasio je Dobroslavić.

Dubrovačko – neretvanski župan također je izrazio zadovoljstvo novim Zakonom o otocima kojim se potvrđuje njihov poseban status te činjenicom da je u izradi poseban Nacionalni plan za razvoj otoka.

dm

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast devetero mladih sugrađana koji su 7. listopada 1991. godine poginuli prilikom udara granate u sklonište u Novoj Mokošici. U ime Grada Dubrovnika vijence su položili gradonačelnik Mato Franković te pročelnici Marijeta Hladilo i Dživo Brčić.
 
Uz 30. obljetnicu herojske obrane Grada, Grad Dubrovnik je obnovio prostor spomen obilježja u Mokošici. Postojeća ploča s imenima stradalih dodatno je uokvirena kamenim pločama, uz simbole križa i hrvatskog pletera te uklesanom vizurom udara granate s tragovima gelera, točno na mjestu gdje je pala granata koja je usmrtila mlade ljude.
 
Bilo je to najveće pojedinačno stradanje za vrijeme opsade Grada, na samom početku općeg napada na Dubrovnik, u kojima su se nemilosrdno gađala i civilna područja. Gradsko naselje Mokošica još  nije bilo okupirano, a minobacački projektil pao je ravno ispred skloništa. Na mjestu su poginuli braća Nikola (18) i Miho (19) Liban, Joško Vuković (17), Vladimirka Dopsai (17), Denis Čimić (18), Alen Vasiljević (20), Milenko Kulaš (20), Ivo Maškarić (36) i Jozo Brajović (41), a još četvero mladih je ranjeno.
 
dpp

Iako je kao gradonačelnik puno vremena i energije trošio odgovarajući na pitanja vijećnika među kojim su brojna bila i neugodna, Andro Vlahušić ističe kako su mu baš vijećnička pitanja bila najdraži dio sjednica. Naglašava kako vijećnička pitanja moraju ostati u aktualnom dijelu sjednice Gradskog vijeća.

Naime, na sjednicama Gradskog vijeća Grada Dubrovnika vijećnička pitanja ubudće bi mogla biti zadnja točka dnevnog reda.

- Vijećnička pitanja trebaju biti u najaktualnijem terminu. Još sam na sjednici predložio kompromis da kao prve točke dnevnog reda sjednica gradonačelnik predloži one koje su njemu najvažnije, a nakon pauze u 15 sati počnu vijećnička pitanja. Ako su zadnja, ako su na kraju, možemo ih izbaciti jer nemaju smisla. - kazao je Vlahušić.

- Inače, ja sam kao gradonačelnik najviše volio vijećnička pitanja. Ona su značajna i za Vijeće i vijećnike jer su izraz demokracije jer predstavničko tijelo upravlja gradom, a ne gradonačelnik, ono usvaja proračun i sve točke dnevnog reda i ima pravo postavljati pitanja izvršnoj vlasti, odnosno gradonačelniku. Ako to dezavuiraš tada u Vijeću ni ne treba više nego onih 11 vijećnika koji čine većinu potrebnu da bi prošle gradonačelnikove odluke. Ostalih 10 ni ne trebaju dolaziti na sjednice. - kazao je Vlahušić, naglasivši kako u dubrovačkom Gradskom vijeću, neovisno o sazivu, nedostaje sadržaja.

- Gradsko vijeće od 2005. do danas svelo se samo na glasanje za ili protiv i postavljanje vijećničkih pitanja. I sad se pokazuje da u Gradskom vijeću ima nas pet koji razumijemo bit funkcioniranja grada, a njih 15 na sjednice dolaze samo da se pokažu i da glasaju za ili protiv. Ako im uskratimo taj dio kad mogu pitati većina će ih se s vremenom prestati javljati tijekom rasprave po točkama dnevnoga reda. Nije to tako samo u Dubrovniku već je to tako u i ostalim sredinama. Ako nema vijećničkih pitanja, ako su na kraju, možemo ih slobodno ukinuti jer tada nema komunikacije Vijeća i gradonačelnika. Kako će u 23 sata na večer biti komunikacije između vijećnika i gradonačelnika. - pita se Vlahušić te odgovara ne pitanje smeta li mu taj sve očitiji stav vijećnika, a među kojima je i DDS-ov Pero Vićan, kako sjednice predugo traju.

- Pa Vićan ne postavlja vijećnička pitanja kao što ni u drugom krugu nije imao kampanju, niti je išta pitao ili propitivao. Njegov posao je da služi i da ucjenjuje. Nije njegov posao da se za bilo što bori nego da ucjenjuje, njega ta priča ne zanima, boli ga briga o čemu se raspravlja. Moguće je da je rekao Matu da su vijećnička pitanja gubitak vremena i da ih makne na kraj sjednice jer on u njima ionako ne sudjeluje. - rekao je Vlahušić.

- Inače dubrovačka politika je takva da primarno služi da bi bio zastupljen u Vijeću, dobio dio vlasti ili da bi bio protiv svega. To je u gradu ta klasična podjela. I SDP je isti po tom pitanju pa bili su moji koalicijski partneri pa znam, nisu znali što hoće. U nas je sustav takav da je oporba uvijek protiv, a vladajući uvijek za. Primjerice, da gradonačelnik predloži da ćemo zidine pokloniti ne DPDS-u nego nekoj udrugi s Bahama, 11 ljudi bi to izglasalo, da gradonačelnik predloži da će građanima lošijeg imovinskog stanja svaki mjesec davati po 100 kuna, opet bi oporba bila protiv. Nema sadržaja i to je najveći problem lokalne politike. Sad imamo situaciju da je Mato u ovom sazivu spreman prihvaćati moje konkretne prijedloge jer ih drugi ne iznose šute i nemaju konkretnih prijedloga. - rekao je Vlahušić.

Istaknuo je kako vijećnička pitanja kao na Županijskoj skupštini ne treba vremenski ograničiti na trajanje od jednoga sata.

- Ne jer je sat vremena za grad malo jer su nadležnosti grada puno veća nego županije. Vijećnička pitanja su važna i mogu se ograničiti na sat i pol, ali pod uvjetom da su kod postavljanja pitanja jednako zastupljeni opozicija i vladajući.- kazao je nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

Dok politički lideri iz Srbije i Republike Srpske najavljuju izgradnju zračne luke kod Trebinja, u neposrednoj blizini Dubrovnika, malo je kome jasna svrha tog aerodroma, ukoliko se on gradi za potrebe civilnog prometa zrakoplova, stoga ne čude špekulacije dijela hrvatskih medija prema kojima Srbija i Republika srpska nadomak Dubrovnika zapravo namjeravaju graditi vojni aerodrom.

- Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. - rekao je Tonči Peović za portal Južni, a više možete čitati OVDJE.

U okviru provedbe projekta WINTER MED, 6. listopada u Poreču održana je transnacionalna radionica razmjena politika pod nazivom “Mediteranski otoci prema provedbi transnacionalnog održivog cjelogodišnjeg turizma”.

Na radionici su prikazani projekti razvijeni unutar Interreg MED zajednice održivog turizma (MED Sustainable Tourism Community) u cilju razvoja turizma prema odgovornijem ponašanju u destinacijama, baveći se ključnim aspektima turizma, a sve kako bi se osiguralo integrirano planiranje, cirkularnost turizma, održivo gospodarenje vodom, energijom i otpadom itd.

Nagore Espinosa, ispred vodećeg partnera ANCI Toskana, predstavila je strategiju razvoja cjelogodišnjeg turizma na mediteranskim otocima razvijenu u sklopu WINTER MED projekta, dok je Barbara Savin ispred Dubrovačko-neretvanske županije predstavila Elaborat integralne zaštite i revitalizacije povijesnih naselja u krajoliku otoka Korčula i Mljet, kojeg Regionalna agencija DUNEA izrađuje u okviru projekta.

Nakon radionice slijedile su dvije rasprave. Prva rasprava okupila je ključne dionike turizma s lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine, a čiji je cilj rasprava o mogućnostima suradnje mediteranskih otočnih destinacija radi povećanja konkurentnosti i napredovanja prema cjelogodišnjim održivim destinacijama. Druga rasprava okupila je regionalne aktere projekta WINTER MED koji su izmijenili iskustva vezana za izradu i provedbu regionalnih akcijskih planova u svojim destinacijama.

Podsjetimo, WINTER MED okuplja šest mediteranskih otočnih područja s ciljem pronalaska rješenja velikog zajedničkog problema: prekomjernog turizma u ljetnim mjesecima i niske razine turističke aktivnosti u zimskim mjesecima, odgovarajući na potrebu da se veća pozornost posveti otočnim područjima i potakne njihova suradnja oko zajedničkih izazova. Također, projekt pruža inovativna rješenja za povećanje otpornosti turističkog sektora i obvezuje se na njegovu diverzifikaciju, kao ključnog sredstva za smanjenje sezonalnosti, kroz izradu WINTER MED transnacionalne strategije. WINTER MED posebno podržava lokalna mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća kao pokretače za održivi oporavak sektora zahvaljujući njihovoj izravnoj uključenosti u izradu regionalnih akcijskih planova i finalnoj transnacionalnoj strategiji. Implementacija transnacionalne i integrirane cjelogodišnje turističke strategije za mediteranske otočne destinacije i šire jedan je od ključnih ishoda projekta WINTER MED.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli ugostio je jučer sportašicu Madu Žeravicu, a povodom njenog uspjeha na triatlonu Ironman Italy Emilia - Romagna koji se održao sredinom rujna.

Približnu udaljenost od Župe do Splita Made je prešla za 11 sati, 9 minuta i 20 sekundi, a što je uključivalo 3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara vožnje biciklom i na kraju 42 kilometra trčanja. Ovim rezultatom zauzela je visoko treće mjesto i brončanu medalju u svojoj kategoriji od 35 do 39 godina te tako postala prva žena s hrvatskog juga koja je završila ovaj zahtjevni Triatlon.

Natjecanju su prethodile zahtjevne pripreme koje je Made odradila plivajući u župskoj vali i vozeći biciklu po Konavlima.

Najteža kategorija je, zbog vremenskih uvjeta, bila plivanje, tijekom bicikliranja puhao je jaki vjetar, a u maratonu je pred ciljem proradio nevjerojatni adrenalin koji je župsku triatlonku vodio velikom brzinom na oduševljenje brojnih posjetitelja.

Nardelli je Žeravici čestitao na ostvarenim rezultatima,zahvalio se što je predstavljala župske boje u Italiji, prigodno je nagradio i poželio joj daljnji uspjeh u radu.

- Neizmjerno mi je drago što je moj uspjeh odjeknuo u našoj maloj zajednici, a i šire. Drago mi je da ljudi prepoznaju trud i vesele se mojim rezultatima koji služe kao motivacija i inspiracija svima, a posebno mladima. - skromno je zaključila Made.

dpp

Vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž još je u prošlom sazivu Gradskog vijeća predlagao da se vijećnička pitanja održavaju na kraju sjednice. Nakon što ih je uoči izmjena Poslovnika Gradskog vijeća predsjednik Marko Potrebica na prošloj sjednici probno stavio na kraj sjednice, Raguž smatra kako je to bio pun pogodak.

No, s druge strane vijećnik Ivan Cetinić s KLGB Ivice Roka ističe kako pitanja gradonačelniku vijećnici trebaju postavljati na početku, a ne na kraju sjednice Gradskog vijeća.

- Po meni je to pun pogodak jer sam apsolutno za to da vijećnička pitanja moraju biti na dnevnom redu, vijećnici imaju pravo pitati, ali ne na početku jer su tada vijećnička pitanja tu samo radi samopromocije pojedinih vijećnika. Rijetko koja sjednica prođe bez da je na dnevnom redu preko 30 točaka 30 točaka i većinom tu budu točke koje su aktualne ili primjerice točke koje se odnose na gradske tvrtke. Dakle, nema potrebe da se gradonačelnika pita neko pitanje o gradskim tvrtkama ako je točka koja se odnosi na to poduzeće već na dnevnom redu. - kazao je Raguž.

- Rijetka su naime ona pitanja koja se ne mogu postavljati kroz dnevni red sjednice, ovisno od točke do točke i ovako svaki put na prvoj točki izgubimo tri do četiri sata, a kad na red dođu ozbiljne točke, kad bi vijećnici trebali biti skoncentirani da mogu raspravljati to bude jako kasno jer su svi već umorni.- rekao je vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž.

Vijećnik Ivan Cetinić s KLGB Ivice Roka smatra da vijećnička pitanja moraju i dalje biti na samom početku sjednice.

- Vijećnička pitanja treba vratiti na prvo mjesto jer to je jedina prilika da se neka način pitanja postave. Ako netko misli da je to gubljenje vremena upravo je suprotno jer važno je da građani imaju priliku čuti što je odgovorio gradonačelnik na pitanje koje je netko od njih sugerirao vijećniku da ga postavi. Ako su vijećnička pitanja u 22 sata pa tko će od građana to čekati. - kazao je Cetinić.

Mišljenja je da bi sjednice trajale puno kraće kad vijećnici tijekom rasprava ne bi tratili vrijeme na međusobna prepucavanja.

- Nisam ni za to da se vijećnička pitanje vremenski ograniče. Kad se gledaju sama pitanja, puno su važnija ona koja postavljaju oporbeni vijećnici jer pitanja koja postavljaju vladajući su bez veze. Što se tiče vremena i prigovora kako vijećnička pitanja traju satima, najviše se vremena izgubi kad se vijećnici tijekom rasprave na raznim točkama međusobno prepucavaju, jedan drugoga podbadaju i spuštaju raspravu na osobnu razinu. Sve replika na repliku, gubi se vrijeme, a ništa konkretno nitko ne govori nego samo jedan drugog podbadaju. - rekao je Ivan Cetinić vijećnik KLGB Ivice Roka.

Vijećnik HDZ-a Ivan Maslać mišljenja je pak kako bi vijećnička pitanja, ukoliko se tako složi većina, mogla biti zadnja točka dnevnoga reda sjednica.

- Ako se većina složi da probamo s vijećničkm pitanjima na način da se ona postavljaju gradonačelniku na kraju sjednice, ne vidim razloga da tako i ne bude. Ako se to ne pokaže kao dobro rješenje, uvijek možemo primijeniti Poslovnik i vratiti sve na staro, odnosno vratiti pitanja vijećnika na početak sjednice. - kazao je Maslać.

Prokomentirao je i mogućnost da se trajanje vijećničkih pitanja, kao što je to primjer u Županijskoj skupštini, vremenski ograniče na sat vremena. Tada naime, ne traju do beskonačnosti, no svi vijećnici koji se prijave ne stignu postaviti pitanje županu. Maslać je ipak za opciju da svi vijećnici koji se prijave dobiju mogućnost gradonačelniku i postaviti pitanje ili dva, koliko je Poslovnikom omogućeno.

- Ukoliko bismo trajanje vijećničkih pitanja vremenski ograničeni tada sigurno svi vijećnici ne bi stigli postaviti pitanja gradonačelniku ili resornim pročelnicima, tako da sam bliži ovoj opciji da svi vijećnici koji se prijave postave pitanja i na njih dobiju dogovore. - rekao je Maslać.

Budući da je na prošloj sjednici na kojoj su vijećnička pitanja uoči izmjena Poslovnika Gradskog vijeća, eksperimentalno bila zadnja točka dnevnoga reda, ostao do kraja, Maslać je odgovorio na pitanje je li se ta točka na kraju zapravo razvodnila.

- Gledano iz tog kuta, moglo bi se reći da jesu, ali ako uzmemo u obzir da su tijekom rasprava po točkama dnevnoga reda, a među kojima je bilo i Izvješće o izvršenju proračuna za prvu polovicu tekuće godine, koja je bila iznimno opsežna, može se reći kako su vijećnici zaista pitali gradonačelnika, pročelnike pa kasnije i direktore gradskih komunalnih tvrtki, sve što ih je zanimalo, tada je jasno zašto tijekom postavljanja vijećničkih pitanja nije vladala ona atmosfera na koju smo navikli. Zapravo se puno više pitanja gradonačelniku može postaviti kroz raspravu. No, ako građani navikli da tijekom vijećničkih pitanja imamo neku vrstu showbizza onda je atmosfera na vijećničkim pitanjima na posljednjoj sjednici bila mlaka, ali mi vijećnici nismo tu da bismo od sjednica radili showbizz i na takav način na sebe skretali svjetla reflektora. U konačnici, ni građani to ne žele. Ma nama je da ozbiljno raspravljamo sve one točke koje su na dnevnom redu. - kazao je vijećnik HDZ-a Ivan Maslać.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji „Cross Border Coworking Conference“ održanoj u Budvi od 4. do 6. listopada, na poziv organizatora IEC Tecnopolis i INTERA Tehnološki Park.
 
Gotovo 200 sudionika iz regije, Europe i svijeta, koliko ih se okupilo se u hotelu Mediteran, kroz bogat dvodnevni program imali su priliku čuti iskustva 25 lokalnih, regionalnih i svjetskih stručnjaka te razgovarati s njima o coworking sceni i sve popularnijoj temi digitalnih nomada. Među ostalima, Grad Dubrovnik izabran je kao primjer dobre prakse u razvoju programa, promoviranju sadržaja te u konačnici privlačenju digitalnih nomada u destinaciju.
 
- Poseban fokus su nam digitalni nomadi koji su jako aktualna tema u regiji, a najviše je urađeno u Hrvatskoj. Crna Gora je krenula u proces izrade Programa za privlačenja digitalnih nomada i nadamo se da će ova konferencija dati određeni doprinos razvoju tog programa i privlačenju digitalnih nomada u Crnoj Gori i programskoj oblasti. - izjavio je Aleksandar Janičić, menadžer projekta 2CODE.
 
Zamjenica Tepšić i direktorica Hrnić predstavile su prisutnima koncept koji su razvili gradska uprava i TZGD, s ciljem diversifikacije turističke ponude i razvoja novih sadržaja.
 
- Pokrenuli smo projekt ''The Dubrovnik  digital nomad-in-residence'', odnosno natjecanje namijenjeno digitalnim nomadima cijeloga svijeta, u suradnji s Total Croatia News i Saltwater Nomads. Odabrali smo deset nomada koji su kroz travanj i svibanj mjesec dana besplatno boravili u Dubrovniku. Tijekom svog radnog  boravka u Gradu,  uključili su se u život naše zajednice i na temelju osobnih iskustava uputili prijedloge za odredišta u kojima borave i rade. Njihove sugestije su izuzetno vrijedne te ćemo neke od njih zasigurno koristiti u daljnjem razvoja projekta. - istaknule su u svom izlaganju, a naglašeno je i da je u pripremi i službena web stranica, kartica s pogodnostima za digitalne nomade. Svim dubrovačkim gospodarskim subjektima upućen je javni poziv da se uključe u formiranje što privlačnije ponude za ovu vrstu gostiju.
 
Osim digitalnim nomadima, program konferencije bio je posvećen i coworking konceptu, trenutnom stanju u zemljama regije, izazovima s kojima se coworking prostori susreću tijekom pandemije, ali i perspektivama i mogućnostima za iskorištavanje punih potencijala regije. Cross Border Coworking Conference organizirana je kroz projekt 2CODE sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije.

dpp

Dubrovački vijećnici su na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća umjesto na početku, vijećnička pitanja gradonačelniku postavljali na kraju sjednice. Bila je to proba uoči izmjena Poslovnika, obrazložio je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. No, ta se proba oporbenim vijećnicima i nije baš svidjela.

Vijećnik stranke Srđ je Grad Đuro Capor za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako eksperiment, za kojega je rekao kako ga gura DDS kao manjinski partner vladajuće koalicije, nije uspio.

- Još se na Odboru uoči sjednice moglo shvatiti da izmjene Poslovnika dolaze od manjinskog partnera vladajuće koalicije, odnosno od DDS -a Pera Vićana. Vićanu se ne da cijeli dan boraviti na sjednicama Gradskog vijeća pa je ideja da se vijećnika pitanja pomaknu na kraj potaknuta od njega. - rekao je Capor, dodavši kako je baš Vićan najavio i izmjene Statuta Grada Dubrovnika.

- Vićan je najavio i izmjene Statuta i rekao da po njemu nema potrebe da izvješća o radu javnih poduzeća uopće dolaze pred vijećnike jer, iako to stoji u Statutu to nije zakonska obveza. Sve je to u neku ruku kompromis vladajućeg HDZ- a prema zahtjevima manjinskog partnera. Stavljanje vijećničkih pitanja na kraj sjednice bio je zapravo jedan eksperiment koji nije uspio. Inače,Vićan je čim su vijećnička pitanja došla na red pošao ća, a mi bi sad trebali biti zahvalni vijećnicima HDZ-a koji su eto ostali da nam drže kvorum kako bismo mi postaviti pitanja gradonačelniku. Sam gradonačelnik se poprilično dobro snalazi s vijećničkim pitanjima, bilo da su naručena od vijećnika HDZ-a, bilo da su postavljena od oporbe. Ovakav manevar dosad HDZ-u nije padao na pamet i očito je da se radi o političkim ucjenama koje dolaze od njihovog koalicijskog partnera. - rekao je Capor.

Vićan je mišljenja je Capor, pokazao potpuno nerazumijevanje smisla postavljanja vijećničkih pitanja. Vićan naime drži da ta pitanja služe samo za promociju vijećnika, što je zapravo potpuno krivo razmišljanje, ako se uzme u obzir da vijećnicima vijećnička pitanja da bi se samopromovirali uopće nisu niti potrebna jer to mogu raditi tijekom siječe sjednice, posebno kad se raspravljaju osjetljivije točke dnevnoga reda, one koje javnost zanimaju.

- Vićanu je problematično što vijećnika pitanja toliko dugo traju jer one nema vremena i strpljenja prolaziti kroz sve te nijanse i odluke koje je već dogovorio u direktnom kontaktu s gradonačelnikom, odnosno predsjednikom Vijeća. Njemu se zapravo ne da slušati preispitivanje poteza gradske uprave od strane vijećnika koje su građani izabrali upravo zato da kontroliraju rad gradske uprave i odluke koje se tiču građana. Vićan pokazuje potpuno nerazumijevanje čemu vijećnici jer oni nisu samo dizači ruku koji potvrđuju dogovore sklopljene u barakama ili u uredu gradonačelnika. Dakle radi se o tome da vijećnici vrlo često postavljaju upravo ona pitanja koja im građani sugeriraju i traže da se ta pitanja postave javno, da se ukaže na neki problem. Ukoliko se sve te stvari rješavati kabinetski iza zatvorenih vrata, tada se i prostor za netransparentnost i kuloarske dogovore povećava, a to je ono u čemu Vićan najbolje pliva. - kazao je Capor.

Vrijeme trajanja vijećničkih pitanja, koje je očito nekima od vijećnika problem, mišljenja je Capor, može se urediti.

- Dužina vijećničkih pitanja se lako da urediti. Gradonačelnik bi primjerice na pitanja vijećnika mogao odgovarati u dvije minute, a ne da odgovara po 10 minuta ili ukoliko vladajući sami određuju što će doći na sjednicu pa stave 35 ili 40 točaka dnevnoga reda onda je jasno da je odgovornost za trajanje sjednica upravo na njima. Dakle, ne bi se trebali buniti što će neki opozicijski vijećnici iskoristiti svoje pravo da postave pitanje gradonačelniku ili nekom od pročelnika. - rekao je Capor, koji smatra da se vijećnička pitanja ne bi trebala ograničiti na sat vremena kao što je to primjer na sjednicama Županijske skupštine.

- Model vijećničkih pitanja na Županijskoj skupštini pokazao se kao potpuni promašaj jer vijećnici koju se jave za pitanje, a to ne stignu učiniti u tih sat vremena dobiju priliku postaviti pitanje tek na idućoj sjednici koja je za tri četiri mjeseca kada to pitanje koje su željeli postaviti više nema smisla i prestaje biti aktualno. Da se na primjer u Saboru dogodi da se Aktualno prijepodne kada zastupnici postavljaju pitanja premijeru gurnu na na zadnju točku tada bi se to tumačilo kao direktan napad većine na demokratske standarde i politička prava koja su uvriježena. Jako sam protiv ideje da se pitanja ograniče na sat vremena. Ako je vladajućima u interesu da pitanja budu kraća i učinkovitija, neka onda njihovi vijećnici ne postavljaju naručena pitanja koja služe samo za promociju gradonačelnika, odnosno neka se i njegovi odgovori ograniče na dvije minute.- kazao je Capor.

Srđevci će, najavio je Capor, uoči izmjena Poslovnika Gradskog vijeća i Statuta Grada, imati imati prijedloge.

- Hoćemo, hoćemo! Ja sam već iznio stav da nije prihvatljivo bilo kakvo smanjivanje demokratskih standarda. Kolegica Petra Marčinko će kroz svoj rad u Odboru za Statut i Poslovnik iznositi stavove, predlagati amandmane na izmjene Statuta i Poslovnika. - rekao je vijećnik stranke Srđ je Grad Đuro Capor.