Utvrđen je identitet muškarca koji je na Peskariji oštrim predmetom ozlijedio 18 -godišnjaka. Kako navode iz polcije, „dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 26 -godišnji državljanin Velike Britanije sumnjiči se za kazneno djelo pokušaja nanošenja teške tjelesne ozljede 18 -godišnjaku”.

„U ranim jutarnjim satima 30. rujna, na Ribarnici u staroj gradskoj jezgri došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba između dvojice hrvatskih državljana i dvojice stranih državljana. Tijekom sukoba, jedan od dvojice stranih državljana oštrim je predmetom nanio ubodnu ranu 18-godišnjaku na predjelu natkoljenice. Ozlijeđenom mladiću je liječnička pomoć pružena u dubrovačkoj bolnici, a ozljeda je okarakterizirana kao lakša.” - piše u priopćenju.

Policija je protiv osumnjičenog nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu i za njim je raspisana potraga, a poznato je da je napustio područje Republike Hrvatske.

dpp

Članovi Hrvatske demokratske zajednice na danas održanim izbornim skupštinama izabrali su predsjednike temeljnih organizacija Mokošica i Gornja sela.

Za predsjednika novooformljene Temeljne organizacije Mokošica izabran je Ilija Lučić, a za potpredsjednicu Marija Ivanković. Za članove Izvršnog odbora ove Temeljne organizacije izabrani su Ana Bede, Mladen Boras, Josip Curić, Đuro Jarak, Pero Kaciga, Domagoj Sentić i Leonardo Storelli.

Pero Milković izabran je na četverogodišnji mandat za predsjednika Temeljne organizacije Gornja sela, dok je za potpredsjednicu izabrana Jelka Musladin. Novi članovi Izvršnog odbora Temeljne organizacije Gornja sela su Vedran Ivanović, Đuro Lučić, Ivo Lučić, Luko Lučić, Ivica Margaretić, Ivo Matušić, Marijo Radiš, Pero Špikula i Ivica Vuleša.

Odlukom Nacionalnog vijeća HDZ -a započeli su unutarstranačkih izbori Hrvatske demokratske zajednice. Sukladno vremenakim okvirima izbori za predsjednika i potpredsjednike Gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik održat će se 17. listopada 2021. godine.

dpp

Kada se polemizira o gradskoj imovini, obično se naglasak stavlja na nebrigu Grada prema svom vlasništvu. Nebriga se posebno naglašava kad su u pitanju stanovi u gradskom vlasništvu koji se ne koriste nelegalno samo za stanovanje već i za iznajmljivanje turistima. Nebriga se manifestira i kroz činjenicu da Grad Dubrovnik pri izradi prostorno – planske dokumentacije nije niti vodio računa o gradskoj imovini, njezinu stavljanju u funkciju čime bi joj se povećala vrijednost. Sve su to samo neki od razloga koje je naveo gradonačelnik Mato Franković, pojašnjavajući zašto unutarnjim preustrojem gradske uprave otvara Upravni odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove.

- Upravni odjel za imovinu skrbit će o gradskoj imovini. Pokazalo se da je taj Odjel potreban. Zapravo je to najvažniji Odjel jer je imovina inače najvažnija u svakoj obitelji pa tako u jedinici lokalne samouprave. Ako se zapitamo jesmo li do kraja dobro iskoristili potencijale imovine koju imamo, složit ćemo se da nismo. Uvijek je fokus na imovinu Grada u povijesnoj jezgri i oko nje, a Grad Dubrovnik imovinu posjeduje po cijelom Gradu. Brojne su naše čestice i parcele, a jesmo li prilikom izrade i donošenja prostornih planova donosili odluke o tome da gradska imovina poveća svoju vrijednost, jesmo li gospodarili svojom imovinom kako smo trebali? Da jesmo, ne bi se događalo što nam se događa. - kazao je gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako su za nebrigu o gradskoj imovini krivi svi gradonačelnici koji su se od devedesetih izmjenjivali na vlasti.

- Mi gotovo svakodnevno nalazimo imovinu koja je naša, a da to nismo ni znali i krivnja za takvo postupanje je na svim gradonačelnicima pa i na meni. Kroz novi Odjel za imovinu, kroz njegovu organizaciju i efikasnost rada, moramo doći do toga da u podne, ponoća, znamo što je s našom imovinom. Imovina nisu samo zidine i poslovni prostori u povijesnoj jezgri. - rekao je Franković, naglasivši kako Grad nije bio dobar gospodar nad svojim vlasništvom.

- Grad nije dobro gospodario sa svojim imovinom. Da vam pokažem fotografije gradske imovine, kako izgledaju stanovi, što mi to iznajmljujemo ili dajemo ljudima na korištenje. Puno toga u gospodarenju imovinom treba popraviti, popisati, složiti, kako bi ta imovina bila, ne samo generator prihoda već i razvoja Grada Dubrovnika jer on aima razvojni potencijal. Svi se samo fokusiraju na ono što Grad ima u povijesnoj jezgri, a nikada nitko nije ni pogledao što imamo u Gornjim selima, na Šipanu, Kalamoti, Lopudu, u Zatonu i tko tu našu imovinu koristi bez pravne osnove. Sve su to podaci koje mi nemamo do kraja uređene i zato vjerujem da ćemo organizacijom ovog Odjela i spajanjem opće i prave službe u Odjel za imovinu, dobiti potrebnu snagu da krenemo u taj posao kako treba. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Protekli vikend na Europskom trgu u Zagrebu održan je Maker Faire Zagreb 2021. Ovo je treće izdanje zagrebačkom Maker Faire festivala. Maker Faire -ovi su jedinstvena kombinacija sajma, radionica, izložbe inovacija i uradi-sam (DIY) kulture na kojima mladi prezentiraju svoje ideje i projekte te dijele svoje znanje s drugim makerima i posjetiteljima ostvarujući nova poznanstva, edukacijske i poslovne prilike.

Ove godine radi mjera je bio ograničen broj izlagača. Uz pozivnicu je sudjelovalo 50 izlagača većinom iz Hrvatske, a bilo je gostiju iz Nizozemske, Češke, Italije i Bosne i Hercegovine.

Među izlagačima ponovno su bili i Dubrovčani. Informatički klub Futura i Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije su prezentirali par vrsta DIY holograma koje su napravili njihovi članovi.

Osim holograma predstavili su i ostale projekte i mnogobrojne aktivnosti koje provode u Dubrovniku i županiji. UR Institut i Udruga inovatora Dubrovačko - neretvanske Županije su predstavili neke od prošlogodišnjih projekata UR Instituta nastalih u sklopu Kluba mladih znanstvenika: Linear Audio Noisemaker, sondu i URobotics neuralno sučelje.

dpp

U Župskoj ulici na Pločama, gdje je živio i gdje je 5. listopada 1991. godine u granatiranju Dubrovnika ugašen njegov život, otkrivena je spomen ploča dubrovačkom književniku i prevoditelju Milanu Milišiću.
 
U sklopu programa Grada Dubrovnika za obilježavanje 30. obljetnice herojske obrane Grada ploču su otkrile zamjenica dubrovačkog gradonačelnik Jelka Tepšić i Jelena Trpković, supruga Milana Milišića.
 
- Okupili smo se danas ovdje da bi odali počast prvoj civilnoj žrtvi u Domovinskom ratu, našem pjesniku, književniku, novinaru i prevoditelju Milanu Milišiću. Prije 30 godina barbarska je granata prekinula život čovjeka koji rat i vojničke uniforme nije volio vidjeti ni izdaleka. Grad jest izgubio tog 5. listopada svoga pjesnika, ali nije izgubio njegove stihove. Nije izgubio uspomenu na njega i njegovo djelo. Upravo u tom cilju i na ovaj smo način željeli obilježiti taj tragični događaj - kako bi podsjetili, baš poput Milana Milišića, na besmislenost ratova te na smislenost i neprolaznost umjetničkog stvaralaštva. - kazala je u ovoj prigodi zamjenica Tepšić.
 
Supruga Jelena Trpković zahvalila je ponajprije Gradu Dubrovniku na postavljanju spomen ploče te posebno Andriji Seifriedu, na čiju inicijativu je ploča postavljena, ali i svim prijateljima i svima koji se sjećaju Milana Milišića i uprizoruju njegova djela.
 
Potom je u Kazalištu Marina Držića održan Hommage à Milan Milišić, gdje su glumci Kazališta izveli njegove stihove i tekstove Milanovih prijatelja i suradnika o njegovom životu i trenutcima smrti.
 
U ime Grada Dubrovnika zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić još je jednom podsjetila na njegov književni i pjesnički opus te na životni put i beskompromisni stav prema društvu u kojemu je živio, prisjećajući se i teksta „Život za slobodu”, objavljenom u studentskom listu „Laus”.
 
- Upravo je „Laus“ bio predmetom sukoba Milišića i ondašnjih političara. Zapravo, Milan je preko svog slučaja pokazao i prikazao medijske slobode bivše države. Naime, u listopadu 1984. godine „Laus“ je objavio Milanovu novelu „Život za slobodu“. Tekst je prikazivao sudbinu „dunda Mirka“, dubrovačkog ugostitelja, koji je nestao nakon ulaska partizana u Grad 1944. godine. Naravno, Milišić je tim tekstom otvorio „pandorinu kutiju“ i načeo temu o kojoj se samo potiho govorilo - o likvidacijama na Daksi. Dubrovački SUBNOR tužio je Milišića jer je, kako su tada rekli, „napao na socijalističku, samoupravnu i nesvrstanu Jugoslaviju i minimizirao tekovine narodno -oslobodilačkog rata”. Redakcija Lausa je raspuštena, a Milan je osuđen je na sedam mjeseci zatvora uvjetno na tri godine. - kazala je, između ostalog, u svom obraćanju zamjenica Tepšić.

Pišući i razgovarajući s brojnim dubrovačkim kulturnjacima i novinarima, zajedno sa suprugom Jelenom, Milan je i početak Domovinskog rata dočekao u kući na Pločama, u Župskoj ulici 5, gdje je u spomen na njegovu tragičnu smrt otkrivena spomen-ploča.

Dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić (1941.-1991.)
Milišić je pisao poeziju, eseje, putopise, dramska djela i književne reportaže. Uređivao je omladinski list Laus i časopis Dubrovnik te radio kao kazališni dramaturg. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Među prvim je civilnim žrtvama stradalim prilikom granatiranja Dubrovnika 5. listopada 1991. godine.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 44 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 16 osoba muškog spola i 28 osoba ženskog spola: 16 iz Dubrovnika, 12 iz Ploča, sedam iz Metkovića, šest iz Župe dubrovačke, dvije iz Konavala i jednoj iz Korčule. Izliječena je 21 osoba: šest iz Dubrovnika, četiri iz Stona, tri iz Konavala i Orebića, dvije iz Slivnog te jedna iz Korčule, Ploča i Župe dubrovačke. U posljednja 24 sata obrađena su 454 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 141 989 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u utorak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 18 osoba pozitivnih na koronavirus. Dva pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 419 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježen slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 960 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Početak listopada 1991. godine u Dubrovniku je bio jedan od najtežih razdoblja u novijoj povijesti grada. Na jučerašnji dan, 5. listopada 1991. godine, prvi je put neprijateljska vojska topovima napala uže gradsko područje, a agresorska vojska je tenkovima ušla u Slano i prekinula posljednju kopnenu vezu Dubrovnika s drugim dijelovima Hrvatske. Tog 5. listopada u Slanom, upavši u četničku zasjedu, nastradao je Želimir Žanetić, hrvatski branitelj, koji se dugo godina smatrao nestalim.

U prigodi obilježavanja tridesete godišnjice njegove smrti, koji je u to vrijeme bio pripadnik pričuvnog sastava Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, Policijske postaje Korčula te u znak sjećanja na njegovu žrtvu jučer je u blizini državne ceste D-8 u mjestu Slano, upriličeno otkrivanje spomen obilježja s njegovim imenom.

Na otkrivanju spomen obilježja, ispred Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, vijenac je položio i svijeću zapalio zamjenik načelnika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Miro Bajo, načelnik Policijske postaje Ston Hrvoje Franković i načelnik Policijske postaje Korčula Đani Barčot.

Osim njih, cvijeće i svijeće su položili predstavnici lokalne vlasti i članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sa zamjenikom župana Joškom Cebalom položili su u utorak vijence i zapalili svijeće povodom 18. obljetnice otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika.

Na današnji dan počast poginulima na ovome mjestu odali su i članovi obitelji poginulih, predstavnici Grada Dubrovnika na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Markom Potrebicom, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te pripadnici 163. brigade.

Nakon polaganja vijenaca služena je sveta misa u crkvi sv. Jurja Osojnik.

dpp

Na unutarstranačkim izborima u HDZ -u danas su izabrani na četverogodišnji mandat predsjednici i potpredsjednici u tri novooformljene temeljne organizacije Hrvatske demokratske zajednice.

Za predsjednicu Temeljne organizacije Lopud izabrana je Suzana Glavočić, a za potpredsjednika Milo Obuljen. Predsjednik Temeljne organizacije Kalamota nakon održane izborne skupštine je Pero Lujak dok je za potpredsjednicu izabrana Mare Musladin. Zvonimir Koporčić novi je predsjednik Temeljne organizacije Šipan, a za potpredsjednika je izabran Ivica Katić.

Naime, za razliku od prošlog izbornog ciklusa, od prije godinu dana odlukom Gradskog odbora oformljeni su novi temeljni ogranci i to Temeljni ogranak Mokošica, Temeljni ogranak Nova Mokošica, Temeljni ogranak Kalamota, Temeljni ogranak Lopud i Temeljni ogranak Šipan. Tako će članovi Hrvatske demokratske zajednice na ovim izborima birati predsjednika i potpredsjednika te izvršni odbor u ukupno 17 temeljnih organizacija HDZ-a Dubrovnik.

dpp

U Zavodu za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku je, zahvaljujući projektu Ministarstva poljoprivrede pod nazivom „Program podizanja kvalitete matičnih nasada agruma, jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj“, uspostavljen reprodukcijski matičnjak agruma visoke kategorije. Radi se, naime, o projektu izuzetno značajnom za proizvodnju agruma, jer rasadničarima doline Neretve omogućuje nabavu bezvirusnih pupova za vlastitu proizvodnju, a što je dosada bilo moguće isključivo u inozemstvu.

Kako bi se upoznali s novom tehnologijom, prostore Zavoda u Čibači u utorak su obišli župan Nikola Dobroslavić, savjetnica župana Žaklina Marević i ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić, a u pratnji rektora Sveučilišta u Dubrovniku Nikše Buruma i njegovih suradnika.

Župan Dobroslavić je istaknuo kako je najveći značaj Zavoda u implementiranju iskustava i znanja na poljoprivrednim nasadima diljem naše županije.

- Poljoprivreda je jedna od strateških grana gospodarstva naše županije i kada govorimo o napretku poljoprivrede u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s naglaskom na dolinu Neretve, a posebno kada se radi o ovom konkretnom projektu, upravo bi Zavod trebao biti mjesto gdje se razvijaju smjernice razvoja poljoprivrede. Zavod za mediteranske kulture jest i treba biti svojevrsna poveznica znanstvenog i praktičnog pristupa razvoju poljoprivrede juga Hrvatske. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Tijekom posjeta rektor Burum je govorio o potencijalima ovoga Zavoda koji je od od 2011. sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuvši kako bi glavna zadaća Zavoda trebala biti i je okupiti znanstvenike iz područja poljoprivrede.

- Zavod bi trebao biti prepoznat kao znanstveno-stručna ustanova koja će biti podrška novim smjernicama razvoja poljoprivrede, mogućnosti otvaranja studija, konkretnim akcijama u slučaju problema u poljoprivredi i provedbi projekata na tom području. Zbog toga u Zavodu moramo imati ljude koji će se baviti znanošću, davati smjernice poljoprivredi cijele županije, rješavati probleme u poljoprivredi te osiguravati kvalitetne i provjerene sadnica za naše poljoprivrednike. - istaknuo je rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum.

Tijekom obilaska objekata tzv. mrežarnika u kojima se čuva bezvirusni matični sadni materijal agruma visoke kategorije u kategoriji predbazni i bazni materijal, a koji je financiran putem Projekta Ministarstva poljoprivrede te sredstvima iz fondova EU, istaknuto je kako je temeljni cilj programa podizanje rasadničarske proizvodnje agruma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na višu razinu. Tom su prilikom i Marija Marinović-Peričević i Marijo Car iz Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku dodatno pojasnili način rada i ulogu Zavoda u znanstvenom, ali i praktičnom dijelu, istaknuvši kako je njihov osnovni zadatak, kao znanstveno-gospodarske ustanove, proučavanje kultura važnih za poljoprivredu juga Hrvatske od masline, smokve i rogača preko naranče, limuna, buhača te aromatskog i ljekovitog bilja.

dpp

Na temelju Pravilnika o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima, Povjerenstvo za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika izabralo je 511 najuspješnijih djelatnika u području obrazovanja u 2020./2021. školskoj godini. Tim javnim pozivom Ministarstvo znanosti i obrazovanja u povodu međunarodnog Dan učitelja 5. listopada sustavno nagrađuje istaknute pojedince koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske.

Među njih 511 je i pet učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, a to su: Svjetlana Bebić, Gimnazija Metković (Metković), Martina Gluščina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola (Opuzen), Petar Nikolić, Srednja škola Metković (Metković), Anamarija Radovanović, Osnovna škola Ante Curać-Pinjac (Žrnovo), Ivana Bašić, učiteljica razredne nastave OŠ Opuzen (Opuzen) kao i nekoliko učitelja iz dubrovačkih osnovnih škola kojima je osnivač Grad Dubrovnik.

Također treba istaknuti kako je Marijana Curić iz Osnovne škole Stjepana Radića, Metković dobila nagradu Global Teacher Award 2021 od organizacije AKS Education Awards iz Indije.

dpp

Povodom 30. obljetnice općeg oružanog napada Jugoslavenske narodne armije te rezervista i dobrovoljaca iz Crne Gore i istočne Hercegovine na dubrovačko područje, Dubrovački muzeji su u žitnici „Rupe“ u ponedjeljak predstavili dokumentarni film „Skloništa sjećanja“ autora višeg kustosa Dubrovačkih muzeja Ivice Kipre i dr. sc. Ane Prohaske Vlahinić.

- Ovim filmom, nastalim u sklopu istraživačkog projekta „Skloništa sjećanja – Etnografija skloništa u Domovinskom ratu na primjeru Dubrovačkih muzeja“, htjeli smo putem usmene povijesti evocirati proživljena iskustva ljudi u skloništima i oko njih, s posebnim naglaskom na zgradu žitnice „Rupe“. Projektom kao i filmom dali smo jedan vrijedan prilog ratnoj etnografiji, odnosno etnografiji života u skloništima na području Dubrovnika, kojoj do sada nije bila posvećena primjerena pažnja. U centru našega interesa je čovjek i njegova svakodnevica u ratom obilježenoj stvarnosti. Proživljeno iskustvo rata duboko se urezalo u društveno sjećanje grada i svih koji su u njemu potražili sigurno utočište. – istaknuo je viši kustos Ivica Kipre.

- Nakon velikog potresa 1979. u kojem joj je oštećena konstrukcija, stara žitnica Dubrovačke Republike obnovljena je 1989. godine te je ocijenjena kao sigurna i čvrsta građevina u kojoj se može urediti sklonište za stanovništvo s gradskog predjela Sveta Marija. Žitnica „Rupe“ kao sklonište korištena je od 1. listopada 1991., kada je počeo napad na Dubrovnik, i povremeno sve do kolovoza 1995., kada je završena vojno - redarstvena operacija Oluja – dodala je dr. sc. Ana Prohaska Vlahinić.

U sklopu projekta je tijekom svibnja 2021. snimljeno preko deset sati audio-vizualnog materijala, a intervjui su obavljeni s 12 kazivača. Snimljeni materijali pohranjeni su kao audio - vizualna građa za dubrovačku ratnu etnografiju (etnografiju skloništa) u sklopu audio - vizualnog fonda nematerijalne kulturne baštine pri dubrovačkom Etnografskom muzeju. Dokumentarni film, koji će se u žitnici „Rupe“ moći pogledati do kraja svibnja 2022. godine, realiziran je u suradnji s Udrugom za promicanje medijske kulture „Luža“. Snimatelj i montažer je Nikola Duper, a u filmu su korištene i ratne fotografije muzejskog fotografa Božidara Gjukića te fotografije Zavoda za obnovu Dubrovnika.

dpp