Dubrovnik - Elafiti Gate koncept je povezivanja Dubrovnika s Elafitima, poglavito otocima Lopud i Šipan, a putem pristaništa za male brodove s dodatnom infrastrukturom koja bi se realizirala u Brsečinama. - ističu danas iz Grada Dubrovnika o navedenom projektu koji je gradskoj upravi, navodi se u priopćenju, predstavio autor, arhitekt Željko Katalinić, a projekt se „naslanja na postojeću ideju aktivacije Brsečina kao poveznice s Elafitima, komplementaran je brojnim strateškim i razvojnim dokumentima ove gradske uprave, počiva na korištenju obnovljivih izvora energije, a predstavlja i veliki doprinos izmještanju i diverzifikaciji turističke ponude uz brojne benefite za lokalno stanovništvo kao i sve građane Grada Dubrovnika”. 

Što su još naveli iz Grada Dubrovnik pročitajte u nastavku:

„Prema izloženom konceptu, cilj je kod sadašnjeg odmorišta, smještenog uz magistralu, ponuditi dodatna parkirališna mjesta (120 mjesta realizirana kaskadno) i novoizgrađenom cestom stvoriti vezu s novim pristaništem za male brodove.
 
Sveukupna energija potrebna za funkcioniranje ovog multifunkcionalnog projekta zasnovanog na eko tehnologijama crpila bi se iz samoodrživih izvora, uključujući i energiju potrebnu za punjenje električnih vozila i malih elektro brodova/trajekta kapaciteta od 10 do 35 vozila i do 150 putnika, a koji bi vozili za Elafite. 
 
U tom smislu, predviđeno je natkrivanje svih parkirališnih mjesta solarnim panelima, a koristila bi se i energija vjetra (vjetrenjača) te energija valova koja bi se dobivala putem pomičnog valobrana. Koncept obuhvaća i uređenje vidikovca te reciklažnog dvorišta kao reprezentativnog  primjera takvih postrojenja, a postavili bi se i kiosci za turističke i prodajne potrebe lokalnih OPG-ova, info-centar za Dubrovačka gornja sela i Elafite. Za navodnjavanje zelenih površina i za potrebe protupožarne zaštite koristila bi se oborinska voda te ona dobivena biološkim pročišćavanjem otpadnih voda. Drop off/on zona uz more uredila bi se kao park mediteranskog bilja.
 
U naravi, realizacijom projekta Dubrovnik-Elafiti Gate povezuju se dijelovi Gornjih sela, ali i čitavo gradsko područje s Elafitima i osigurava se nova podloga za razvoj i razmjenu dobara i usluga. Dodatno, rasterećuje se postojeća cesta do plaže Brsečine, koja bi postala pješačka zona prohodna za interventne službe, što do sada nije slučaj.
 
Ovakav multidimenzionalan i složen projekt, koji je sada još na razini koncepta, Grad Dubrovnik nastavit će razvijati kako bi pravovremeno bio spreman za prijavu na financiranje iz EU fondova. Naime, u novom proračunskom razdoblju Europske unije ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027. bit će usmjerena na pet glavnih ciljeva, a od kojih se ističu dva specifična cilja vezana uz energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije te promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Na čelu Sanitata je uoči sjednice Gradskog vijeća na čijem su dnevnom redu poslovna izvješća komunalnih društava u vlasništvu Grada za 2020. , došlo do smjene direktora. Tomislav Tabak koji je u međuvremenu imenovan za jednog od dva člana Uprave Čistoće u svom izvješću pak navodi kako je s financijskog aspekta 2020. za Sanitat bila jedna od najlošijih godina, ali je s investicijskog bila vrlo uspješna. Naime, Sanitat je imao akumulirana novčana sredstva s kojima je u Covid godini realizirao brojne projekte.

U 2020. prihodi Sanitata iznosili su 17,3 milijuna kuna u odnosu na 2019. koja je za tu tvrtku bila rekordna. Naime, prihodi Sanitata u 2019. iznosili su 29,7 milijuna kuna.

Rashodi su u 2020. iznosili 21, 5 milijuna kuna dok su 2019. bili 25,9 milijuna kuna.

Gubitak Sanitata u 2020. poslije oporezivanja iznosio je 3,6 milijuna kuna.

Tabak u svom izvješću navodi kako je “uzrok negativnom rezultatu u 2020. isključivo izostanak prihoda kao rezultat stanja uzrokovanog koronom jer su djelatnosti društva vezane za turističku sezonu koja je u 2020. gotovo u potpunosti izostala”.

Inače, Sanitat je temeljem odluke koju je Skupština tog društva u lipnju 2020. donijela jednoglasno, tvrtki Ragusa Parking otpisao pozajmicu u iznosu od 1,8 milijuna kuna, a otpisano je i 644 252 tisuće kuna obračunatih kamata.

Sanitat je inače društvo koje najveće prihode ostvaruje od naplate parkinga. Tako je 2019. od naplate parkinga ostvareno 18,8 milijuna kuna, a 2020. samo 7,6 milijun kuna. No, važno je istaknuti kako u 2020. za vrijeme lockdowna Sanitat 45 dana nije uopće naplaćivao parking.

Od naplate na Pilama Sanitat je u 2019. utržio milijun kuna, a u 2020. tih prihoda nije uopće bilo jer je na snazi bila odluka kojom se naknada za zaustavljanje na Pilama nije niti naplaćivala.

S obzirom na prometnu kulturu u Dubrovniku, Sanitatova pauk služba mogla bi imati znatno veće prihode. Naime, u 2019. uprihodovali su 494 982 tisuće kuna, a u 2020. tek 271 411 kuna. Služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u 2019. ostvarila je 2,4 milijuna kuna, a 2020. 2,7 milijuna kuna. Tijekom pandemije ta je služba bila angažirana od strane MUP-a.

Ukupni rashodi su 2020. iznosili 21,5, a njihovoj strukturi najveći su oni koji otpadaju na troškove osoblja, odnosno rashode za plaće. Oni su u 2019. iznosili 9,1 milijuna kuna, a 2020. bili su na 8,4 milijuna kuna. Materijalni troškove iznose 6,9 milijuna kuna dok su u 2019. iznosili 8 milijuna.
Sanitat ima 81 zaposlenog, a Tabak u izvješću navodi kako je broj zaposlenih 2020. jednako broju iz 2019. U 2020. i Sanitat je pet mjeseci koristio mjere za očuvanje radnih mjesta, na osnovu čega im je HZZ isplatio 544 951 tisuću kuna.

Zahvaljujući novčanim sredstvima, akumuliranim iz prijašnjih godina, Sanitat je unatoč krizi u 2020. nastavio s realizacijom brojnih projekata pa se u izvješću navodi kako je kompletno implementiran i nadograđen Smart parking, odabran izvođač radova za izgradnju garaže iza OTP banke te je uređen parking Gradac.

Tomislav Tabak, slovio je inače za uspješnog direktora Sanitata. Nakon lokalnih izbora ponuđeno mu je mjesto direktora Libertasa, što je on odbio. Dok Tabak prelazi u Čistoću za direktoricu Sanitata imenovana je Klaudija Barčot.

Barčot je navodno nestranačka direktorica, iako je Sanitat nakon lokalnih izbora pripao HDZ-ovu koalicijskom partneru DDS-u. Predsjednik nadzornog odbora Sanitata je Pero Vićan, kojeg se u posljednje vrijeme često moglo vidjeti u Sanitatu. Moguće da je u ovom prijelaznom razdoblju analizirao poslovanje tog društva. Tako se neslužbeno može čuti kako je predložio da Sanitat uzme poveći kredit za projekt rekonstrukcije gruške place. Vićan je inače u kampanji zastupao stav kako parking za građane treba biti besplatan.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen križa na groblju Boninovo, ispred broda Sveti Vlaho i na Orsanu, zajedno s pripadnicima Odreda naoružanih brodova, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, odali su počast poginulim dubrovačkim braniteljima, pripadnicima legendarnog ONB-a, koji je jučer obilježio 30 godina od osnutka.
 
Tog 23. rujna 1991. prvi put je u ratnu misiju isplovio gliser Odreda naoružanih brodova Sv. Vlaho, koji je za tu svrhu prenamijenjen u Atlasovu brodogradilištu u Mokošici.
 
U sastavu ONB bile su ukupno 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Zadaća odreda bila je probijanje pomorske blokade i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja i streljiva. Pripadnici Odreda prevozili su gliserima ranjenike te branitelje koji su dolazili braniti Dubrovnik.
 
Tijekom izvršenja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, procjenjuje se da su tijekom svog djelovanja od rujna 1991. pa do prosinca 1992. gliseri Odreda prešli preko 50 nautičkih milja, prevezli više od pet tisuća civila, ranjenika i vojnika te prebacili više od četiri tisuće tona raznog tereta. Najvažnije uporište Odreda bio je otok Jakljan.
 
Odred naoružanih brodova odlikovan je 2006. Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu. Gliser Sv. Vlaho danas je obnovljen i izložen u parku na Batali, a uz njega se nalazi i spomen ploča poginulim braniteljima pripadnicima HRM -a poginulim u obrani Grada.

dpp

Prvi izazov Caritasa Dubrovačke biskupije i dubrovačkog paraolimpijca Mihovila Španje pokrenut na platformi “Čini pravu stvar” te putem medija i društvenih mreža podijeljen u javnosti, danas, na Dan biskupijskog Caritasa, uspješno je završen. 
 
U samo četiri dana od dana postavljanja izazova prikupljen je potreban novac za kupnju invalidskih kolica jednom mladom sugrađaninu. I ne samo da je potreban iznos prikupljen nego se sakupilo i više novca nego je u izazovu zatraženo, pa će, zahvaljujući tom dodatnom iznosu, biti kupljen bolji model kolice.
 
Evo zahvale Mihovila Španje: 
 
Dragi prijatelji, 
sretan sam što vas mogu obavijestiti kako smo prikupili potrebna sredstva za električna invalidska kolica našem mladom sugrađaninu! Ponosan sam na sve vas, koji ste se tako brzo odazvali i pomogli, u samo 4 dana od postavljenog izazova.

Kako je već sada prikupljeni iznos premašio postavljeni cilj, a akcija završava u 0:00, Caritas Dubrovačke biskupije i ja smo se odlučili za kupovinu boljeg modela kolica, veće brzine i vremena punjenja: https://crosst.hr/agin-6-10-kmh-skuter/ u iznosu 23.125,00 kn.

U ponedjeljak, nakon što sve eventualne uplate od vikenda sjednu na račun, izvijestit ćemo vas o točno prikupljenom iznosu. Razliku do 23 tisuće, ako bude potrebe, će pokriti Caritas Dubrovačke biskupije.

Nakon što kolica doputuju do Dubrovnika, obavijestit ćemo vas te ćete moći vidjeti kolica koja ste darovali našem mladom sugrađaninu svakako olakšali, ali i uljepšali život.

Kontaktirali smo ga danas kako će dobiti ovaj model kolica i bio je jako sretan.

Što reći, nego veliko HVALA još jednom u moje i Caritasovo ime!
 
Među donatorima, od kojih su jedni anonimno darivali, a drugi su ostavili svoj potpis, nalazi se, kako su napisali, popodnevna skupina iz Dječjeg vrtića Gruž, iz školske godine 2019./20., generacija djece i tete Maje koja je uplatila iznos prvotno namijenjen za izlet na koji nisu mogli poći, pa su ga odlučili "iskoristiti’’ na najbolji mogući način.
 
Iz Caritasa ističu da će javnost biti obaviješten kada kolica budu kupljena i predana mladiću. 
 
A.T./Dubrovačka biskupija

Prilikom obavljanja granične kontrole na MCGP Zaton Doli, policijski službenici su kod 40 -godišnjakinje iz Splitsko – dalmatinske županije pronašli preko 40 grama heroina, plastičnu žličicu, medicinsku iglu i nagorjelu metalnu žličicu. Sve navedeno je uz potvrdu oduzeto.

Osumnjičena je uhićena i nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kazneno prijavljena nadležnom državnom odvjetništvu u redovnoj zakonskoj proceduri.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na zajedničkoj konferenciji projekata iz Italija-Hrvatska CBC Programa ispred projekta WATERCARE, a konferenciji su nazočili i predstavnici projekata ADSWIM, ASTERIS I ECOMAP.

Tema konferencije, koja je održana online, bila je ′′Razgovor o praksama i metodama održivog morskog eko-sistema”. Panelisti ovog događaja bili su hrvatski i talijanski stručnjaci u tom području koji su govorili o svojim metodama, uzorkovanju, problemima, strategijama i inovativnim rješenjima za različitu problematiku u vezi s upravljanjem vodama. Konferencija je organizirana kao razmjena iskustava između projekata iz Programa prekogranične suradnje Italije i Hrvatske Interreg, a čija je niša očuvanje i stvaranje održivog morskog ekosustava i inovativnih rješenja za upravljanje vodama.

Predstavnici WATERCARE-a objasnili su sudionicima i ostalim panelistima metode uzorkovanja koje se koriste u sklopu projekta te cilj, a to je poboljšanje kakvoće mora za kupanje smanjenjem mikrobiološkog onečišćenja korištenjem inovativnih alata u gospodarenju i obradi fekalnih otpadnih voda. Također, cilj je i razviti sustav predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o korištenju mora za kupanje. Osim navedenih ciljeva WATERCARE će i izraditi smjernice koje će pomoći u procesima odlučivanja u upravljanju vodama za kupanje.

Predstavnici projekta ADSWIM govorili su o problematici otpadnih voda, njihovoj obradi, pročišćavanju i poboljšanju kvalitete. Predstavnici ASTERIS-a objasnili su prodor slane vode, određivanju potreba i prepreka kod upravljanja rizikom i uspostavljanje praktičnih alata za održivo gospodarenje kroz identifikaciju graničnih uvjeta na lokalnoj razini na Jadranu, a predstavnici ECOMAP-a upoznali su sudionike o glavnim ciljevima njihovog projekta fokusiranih na ekološki održivo upravljanje marinama i turističkim lukama.

Ukupna vrijednost projekta WATERCARE iznosi 2.833.019,40 eura, od kojih je udio Dubrovačko-neretvanske županije 278.000,00 eura, a predviđeno trajanje projekta je trideset mjeseci. Partneri na projektu su Nacionalni istraživački savjet – Institut za morske znanosti iz Ankone, tvrtka ASET SPA iz Fana, Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište Urbino “Carlo Bo”, Splitsko dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu, Javna ustanova Metris iz Pule i Hrvatske vode.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Očekivali smo u godini obilježenoj pandemijom korona virusa i lokalnim izborima, dobiti izvršenje proračuna za prvo polugodište , kao i rebalans proračuna već u srpnju mjesecu. Nažalost ni nakon četiri mjeseca od izbora rebalansa proračuna nema. Kao 19. točka Dnevnoga reda sjednice Gradskoga vijeća nalazi se Izviješće o izvršenju polugodišnjega proračuna za 2021. godinu. Najvažniji dokument u prvoj polovici godine, nalazi se skrovitome, sjenovitom mjestu , planiranom da prođe bez rasprave kao što prolaze točke dnevnoga reda pri kraju sjednice. - piše danas u priopćenmju nezavisni gradski vijećnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić ususret sjednici Gradskog vijeća koja će se održati sljedeći tjedan.

„Što nam skrovito Izviješće donosi?” - pita Vlahušić te dalje piše:
„U prvih šest mjeseci ostvaren je prihod od 188 milijuna kuna, te rashod od 208.5 milijuna kuna i minus poslovanja od 20.5 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostvareni su sa 32 %, a rashodi sa 36 % od planiranih 583 milijuna kuna. Prihodi poslovanja grada iznosili su 160 milijuna kuna. Prihod od kredita bio je 25 milijuna kuna, a grad je prodao imovine u iznosu od 3 milijuna kuna, što ukupno čini 188 milijuna kuna prihoda. Izvorni prihodi grada Dubrovniku u prvih šest mjeseci bez kredita i pomoći, iznosili su 115 milijuna kuna, dok su pomoći od države i iz inozemstva, strogo namjenska sredstva, iznosila 45.5 milijuna kuna.” - navodi on u priopćenju.

Dalje, u priopćenju gradskog vijećnika Vlahušića stoji:

„Prihodi od poreza iznosili su 65 milijuna kuna, od čega je porez na dohodak iznosio 50 milijuna kuna, prirez 5 milijuna kuna, porez na imovinu 8.8 milijuna kuna, te porez na potrošnju dvjesto tisuća kuna. Prihodi po posebnim propisima donijeli su prihod od 35 milijuna kuna, od čega je komunalni doprinos bio 9 milijuna kuna, prikupljen od naknade za građenje novih zgrada, a komunalna naknada iznosila je 17.3 milijuna kuna. Prihodi od imovine iznosili su 2.5 milijuna, kuna , te ostali prihodi 12 milijuna kuna.

Porezni prihodi , te prihodi od imovine su nenamjenski prihodi izvornoga gradskoga proračuna, te se njima po prijedlogu gradonačelnika i nakon odluke Gradskoga vijeća može slobodno upravljati. Namijenjeni su za plaće, materijalne troškove, otplatu kredita, kupovinu zemljišta, promidžbu i informiranje, reprezentaciju, pomoći građanima, udrugama, ustanovama i trgovačkim društvima, te ostale troškove sukladno odlukama Gradskoga vijeća.”

„U prvih šest mjeseci nenamjenski izvorni prihodi iznosili su oko 80 milijuna kuna, a namjenski prihodi oko 35 milijuna kuna. Prema izviješću od 188 milijuna kuna prihoda, 80 milijuna kuna su bili nenamjenski prihodi, a 108 milijuna kuna namjenski prihodi.” - piše dalje Vlahušić.

„O rashodovnoj strani nadam se da će vijećnici kao i javnost, ozbiljno raspravljati, ističem samo nekoliko zanimljivih stavki. Na plaće zaposlenika koji se financiraju iz proračuna grada plaćeno je je oko 70 milijuna kuna. U prvih šest mjeseci grad Dubrovnik otplatio je 11.2 milijuna kredita, a do kraja godine treba otplatiti najmanje još isti iznos. Znači samo rate kredita i plaće potrošile su cjelokupni iznos od 80 milijuna kuna nenamjenskih sredstava. Grad Dubrovnik jedini u Hrvatskoj nije vratio plaće svojim zaposlenicima na predepidemijsko razdoblje, kao ni ustanovama u svome vlasništvu čiji zaposlenici imaju 10 % manje plaće.” - naveo je Andro Vlahušić.

On dalje piše:

„Saznali smo da je grad otplatio jedan kredit uzet davne 2005. godine, namijenjen za rješavanje stanova za šesdeset invalida Domovinskoga rata na Nuncijati. Uzeto je 40 milijuna kredita, kroz petnaest godina vraćeno 45 milijuna kuna. Kupljeno je zemljište, koje je neposredno prije kupnje grad proglasio građevinskim, pa ga otkupio po tržišnim cijenama. Tada nije kupljeno zemljište za pristup građevinskim parcelama od istih vlasnika. Prije su građani Dubrovnika otplatili cjelokupni kredit u iznosu od 45 milijuna kuna, nego je uopće počela bilo kakva izgradnja na Nuncijati, a ne zna se ni kada će? Niti koliko novaca treba još potrošiti za infrastrukturu što je obaveza grada Dubrovnika.
Iz izvršenja proračuna vidljivo je da je ukupna zaduženost grada krajem lipnja bila 277 milijuna kuna, te dodatnih 15 milijuna kuna jamstava za Hotel Gruž. Grad još nije iskoristio 20 milijuna kuna odobrenih kredita za stanogradnju u Mokošici i ostale infrastrukturne projekte u tijeku. Ukupno zaduženje za kapitalne projekte iznosi 312 milijuna kuna. Godišnja rata kredita u narednih deset godina iznositi će 34 milijuna kuna godišnje, što je prvi prioritet za naredne gradske uprave.
U izviješću nije navedeno što je sa kratkotrajnim posudbama koje je grad Dubrovnik uzeo od poslovne banke i od Ministarstva financija u iznosu od 60 milijuna kuna. Posudbe koja su ranija financijska izviješća spominjala , a sada ih u ovome nema. Posuđene novce trebali smo vratiti ove i naredne godine po 30 milijuna kuna godišnje.
Iz devetnaeste točke Dnevnoga reda gradskoga vijeća nije vidljivo je li ukupno zaduženje grada Dubrovnika 370 milijuna kuna ili samo 312 milijuna kuna. Trebamo li naredne dvije godine vraćati ratu kredita od 34 milijuna ili 64 milijuna kuna godišnje.” - napisao je Vlahušić

„Bez potpunoga zaokreta prema upravljanu gradskom imovinom, Grad Dubrovnik do 2030. godine ne može se uopće zadužiti ili dati jamstvo za bilo koji projekt. Ma kako on bio od javnoga interesa za grad i građane. Rasprava o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci trebala je s obzirom na iznesene činjenice, biti prva na Dnevnome redu sjednice Gradskoga vijeća. Zbog važnosti za ukupni život grada , gradonačelnik je par dana prije same sjednice trebao upoznati sve vijećnike grada Dubrovnika, na posebnom sastanku sa polugodišnjim financijskim izvješćem, kako bi rasprava na sjednici bila konkretna i produktivna.” - zaključio je nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić u priopćenju koji je naslovi s „Proračun (ni)je važan”.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 35 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 16 osoba muškog i 19 osoba ženskog spola: deset iz Dubrovnika, pet iz Konavala, četiri iz Ploča i Župe dubrovačke, tri iz Blata i Opuzena, dvije iz Metkovića i Trpnja te jednoj iz Kule Norinske i Vele Luke. Izliječeno je 39 osoba: 20 iz Dubrovnika, sedam iz Župe dubrovačke, tri iz Stona, dvije iz Dubrovačkog primorja, Metkovića i Orebića te jedna iz Blata, Opuzena i Ploča. U posljednja 24 sata obrađeno je 648 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 136 803 uzorka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u petak.

U Županiji su aktivna 342 slučaja COVID -a, od toga 128 u Dubrovniku, 49 u Župi dubrovačkoj, 38 u Metkoviću, 20 u Pločama itd.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 14 osoba pozitivnih na koronavirus. Tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 1059 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježen je jedan slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 945 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera CZ DNŽ.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U sklopu projekta E-Chain održan je online sastanak na kojemu je sudjelovala i Dubrovačko – neretvanska županija s projektom Mimosa.

E-CHAIN, ICARUS i MIMOSA tri su projekta Interreg Italija-Hrvatska koji se bave inovativnim pilot akcijama i rješenjima za poboljšanje intermodalnog prijevoza između dvije zemlje. Na ovom sastanku svaki projekt je istaknuo svoja rješenja, kao i neke od svojih glavnih rezultata, dijeleći pilot -aktivnosti koje su provedene ovih godina. Fokus je također bio na tome kako je Covid19 utjecao na prometni sektor i što se može učiniti kako bi se potaknula promjena ponašanja.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Na skupštinama trgovačkih društava u vlasništvu Grada Dubrovnika imenovani su novi direktori nekih gradskih tvrtki. U Studnestkom domu idući tjedan održat će se besplatna radionica o sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća. U sklopu Svjetskog dana čišćenja u Dubrovniku je održana Zelena čistka.

IMENOVANI DIREKTORI GRADSKIH KOMUNALNIH TVRTKI

U ovome tjednu održane su skupštine trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika te imenovani direktori nekih gradskih tvrtki.

Za direktora Libertasa Dubrovnik imenovan je Franko Mekišić dok je za direktoricu Sanitata Dubrovnik imenovana članica uprave Klaudia Barčot.

Uz dosadašnjeg Marka Ivekovića za direktora Čistoće imenovan je Tomislav Tabak, inače donedavni direktor Sanitata.

Za direktora Boninova reizabran je Marijan Dadić.

GRADONAČELNIK POZDRAVIO MEĐUNARODNI SKUP GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

U Dubrovniku je održan Međunarodni stručni seminar građevinskih inženjera čije je sudionike pozdravio gradonačelnik Mato Franković.

Glavna tema seminara je obnova građevina nakon potresa i ostalih razornih prirodnih djelovanja. U tom je smislu gradonačelnik Franković govorio o iskustvima Dubrovnika s razornim potresima u svojoj povijesti te obnovama koje su uslijedile, uključujući i obnovu nakon Domovinskog rata. Istaknuo je i važnu ulogu donošenja Zakon o obnovi Dubrovnika nakon potresa 1979. godine, kada je osnovan i Zavod za obnovu. I u ovoj prigodi prisjetio se velike i važne uloge prvog ravnatelja Zavoda, nedavno preminuloga Boža Letunića, također građevinskog inženjera.
Osvrćući se i na drugu temu seminara, Jadransko-jonski koridor, gradonačelnik Franković kazao je kako Dubrovnik željno iščekuje nastavak izgradnje autoceste.

- Mislim da su stanovnici krajnjeg hrvatskog juga, jedinog dijela Hrvatske koji nije spojen autocestom, to zaslužili. - rekao je gradonačelnik Mato Franković, ističući i veliku važnost izgradnje Pelješkog mosta.

Međunarodni stručni seminar građevinskih inženjera u Dubrovniku organizirali su Hrvatski inženjerski savez i društva građevinskih inženjera Zagreb i Dubrovnik.

BESPLATNA RADIONICA O PROGRAMU SUFINANCIRANJA ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA

Program sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća tema je besplatne radionice za građane koja će se održati u četvrtak, 30. rujna u Studentskom domu s početkom u 10 sati.

Djelatnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavit će sve uvjete sufinanciranja, s naglaskom na popis potrebne dokumentacije i način prijave na javni poziv, nakon čega će građani imati priliku postavljati i konkretna pitanja.

Prijava na radionicu je obavezna putem LINKA.

Radionica se organizira u skladu s važećim epidemiološkim mjerama.

Energetskom obnovom vašeg doma možete uštedjeti od 30 do 60 posto na režijama, povećati udobnost stanovanja, ali i očuvati okoliš. Za obnovu se mogu dobiti bespovratna sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na stranicama www.fzoeu.hr je objavljen novi Javni poziv za financiranje projekata obnove i korištenja obnovljivih izvora energije i do 60 posto.

JAVNI POZIV GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA ZA RAZVOJ NOVE PONUDE ZA DIGITALNE NOMADE

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more objavljuje Javni poziv za sudjelovanje gospodarskih subjekata u oblikovanju ponude Dubrovnika kao destinacije za digitalne nomade. Navedenim Pozivom pozivaju se svi zainteresirani subjekti na iskazivanje interesa putem ponuda, odnosno pogodnosti koje uključuju smještaj, ugostiteljstvo, prijevoz, trgovinu i druge društvene i uslužne djelatnosti u turizmu, koje bi privukle digitalne nomade da za mjesto boravka odaberu upravo Grad.

Naime, izmjenom zakonske regulative 1. siječnja 2021. Republika Hrvatska uvela je vize koje reguliraju privremeni boravak tzv. digitalnih nomada, čime je postala tek peta zemlja na svijetu koja je viznim režimom uredila tržište koje trenutno obuhvaća 4,8 milijuna ljudi, a na kojem bi se u budućnosti moglo naći 17 milijuna ljudi. Inicijativa Vlade RH pokrenuta je iz razloga što sve više ljudi u svijetu radi isključivo online, a na dodatno povećanje interesa za ovim specifičnim načinom života dodatno je utjecala pandemija virusa COVID-19.

Sa svojim geografskim položajem, prirodnom i kulturnom baštinom i sigurnim okruženjem za ugodan život, Dubrovnik zasigurno ima perspektivu postati jedna od najpoželjnijih destinacija za digitalne nomade, uz brojne benefite za lokalno stanovništvo. U cilju diversifikacije turističke ponude te nastojanja da postane cjelogodišnja destinacija, Grad Dubrovnik je kao jednu od svojih turističkih niša prepoznao upravo digitalne nomade, zbog čega je 2020. organizirao posebnu konferenciju na kojoj se raspravljalo o digitalnim nomadima te realizirao projekt ''The Dubrovnik digital nomad-in-residence'' koji je polučio uspjeh i privukao pozornost međunarodne javnosti.

Za pozicioniranje na ovom tržištu, uz izvrsne komunikacijske tehnologije koje razvija Grad Dubrovnik, potrebna je prilagodba, praćenje trendova i zahtjeva tržišta ovog segmenta turizma. U tom kontekstu, važna je uključenost poslodavaca u oblikovanje ponude koja privući digitalne nomade i konačnici ostvariti benefite i za cjelokupnu zajednicu.

Podnositelji prijava dužni su dostaviti podatke svoje tvrtke ili obrta te iskaz namjere za sudjelovanjem u ovom projektu s pogodnostima koje kod njih mogu koristiti registrirani digitalni nomadi.

Prijave se zaprimaju na e mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. do 30. rujna 2021. godine.

UZ SVJETSKI DAN ČIŠĆENJA ODRŽANA JUBILARNA 10. ZELENA ČISTKA

Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika je desetu godinu zaredom organizirao akciju Zelena čistka, u sklopu Svjetskog dana čišćenja - World CleanUp Day.

Ovogodišnja Zelena čistka je organizirana temeljem pisma namjere potpisanog od strane gradonačelnika Mata Frankovića.

Akcija je održana na području grada Dubrovnika na više lokacija u suradnji s Udrugom DART, Udrugom ljubitelja prirodnih ljepota i tradicije, Gimnazijom Dubrovnik, profesorima i studentima RIT Croatia, Javnom ustanovom Rezervat Lokrum, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, tvrtkom Čistoća Dubrovnik, Lučkom kapetanijom Dubrovnik i tvrtkom Cian d.o.o. Split.

Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik i Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica također su se odazvali ovoj inicijativi, a akcije čišćenja planiraju provesti sljedeći vikend.
U ovoj akciji sudjelovalo je oko 100 volontera na više lokacija (Lokrum - podmorje i obala uvale Portoč, Srđ - serpentine, Koločep - Donje Čelo, Šipan - Suđurađ i područje oko zgrade RIT Croatia).

U akciji na Lokrumu, uz djelatnike Javne ustanove Rezervat Lokrum, sudjelovali su i članovi Ronilačkog kluba Dubrovnik, djelatnici brodice čistaća mora - EKO-C2, tvrtke CIAN i članovi Udruge ljubitelja prirodnih ljepota i tradicije. Ronioci su izranjali otpad s morskog dna, čiji najveći udio čini plastični otpad. Dodatnu vrijednost akciji u Portoču, činilo je i sudjelovanje predstavnika razvojne agencije DUNEA i Sveučilišta u Dubrovniku koji su analizirali prikupljeni otpad iz mora u okviru projekta SeaClear.

Na ostalim lokacijama prikupljen je također otpad iz mora naplavljen na obalu te miješani komunalni i ambalažni (plastika i staklo) otpad pronađen na šumskim stazama.

Tijekom ove akcije primijenjena je Odluka o ograničavanju korištenja jednokratne plastike za Grad Dubrovnik te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada čime se dodatno potiče razvijanje svijesti o zaštiti okoliša i onečišćenju plastikom. Ovom prilikom nije se koristila plastična ambalaža za jednokratnu uporabu, osim nužnih vreća za otpad.

Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika zahvaljuje svim sudionicima i volonterima na sudjelovanju.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Sukladno dinamičkom planu projekta napreduju radovi na izgradnji pročistača otpadnih voda i podmorskog ispusta za naselje Molunat. Radove izvodi tvrtka Texo Gradnja, a vrijednost ugovora je 8,6 milijuna kuna bez PDV-a.

Sam uređaj ima kapacitet 1900 ES, dužina podmorskog ispusta je 1000 metara, a dubina ispusta je 70 metara.

Vrijedi podsjetiti i kako su u tijeku radovi na izgradnji kanalizacijske i vodopskrbne mreže ukupne dužine po 4200 metara. Dosad je izvedeno više od 70 tih posto radova ukupne vrijednosti 12,2 milijuna kuna. Završetak svih radova očekuje se krajem 2022. godine.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako će se završetkom ovog projekta riješiti ogroman višegodišnji komunalni problem stanovnika Molunta i njihovih gostiju.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je prigodnu poruku sućuti uz smrt kapetana Damira Jovičevića, zapovjednika trajekta „Slavija“, predvodnika Konvoja Libertas:
 
S tugom smo primili vijest kako nas je napustio kapetan Damir Jovičević. Povijest Dubrovnika i Republike Hrvatske pamtit će ga kao zapovjednika „Slavije“, broda koji je predvodeći Konvoj Libertas u ranjeni i opkoljeni grad, u najtežim vremenima, donio prijeko potrebnu nadu.
 
Humanitarna akcija Konvoj Libertas ukorijenjena je duboko u srcima Dubrovčana zbog osjećaja zajedništva i nagovještaja slobode koja nam je pružena uplovljavanjem „Slavije“ i drugih brodova. Tog dana, 31. listopada 1991., svijet je saznao pravu istinu o gradu koji je branio svoju slobodu.
 
Dubrovnik će zauvijek pamtiti i sve što je kapetan Jovičević činio od samog početka napada na Grad i  blokade u Domovinskom ratu. Zahvaljujući njegovoj, ali i velikoj hrabrosti cijele posade, naš grad nikad nije bio u potpunosti odsječen od ostatka Hrvatske.
 
U ime Grada Dubrovnika i moje osobno ime izražavam iskrenu sućut.
 
gradonačelnik
Mato Franković