Miho Baće novi je predsjednik dubrovačkog HSLS -a. Baće je inače pročelnik županijskog UO za zaštitu okoliša, imovinsko prave i komunalne poslove. Novi predsjednik dubrovački ogranak preuzeo je nakon ostavke dosadašnje predsjednice Belke Elezović.

„Održana je Izborna Skupština na kojoj je za novog predsjednika izabran Miho Baće, dugogodišnji član HSLS-a, gradski i županijski vijećnik u nekoliko mandata te dugogodišnji član i tajnik županijske organizacije HSLS-a Dubrovačko-neretvanske županije. Uz Miha Baću dubrovački ogranak u naredne četiri godine voditi će Marko Cosmai i Ivica Banović kao potpredsjednici te Silvijo Markota kao tajnik, a izabrani su i novi članovi Izvršnog i Nadzornog odbora stranačkog ogranka.” - navodi HSLS u priopćenju.

„Na Izbornoj skupštini među ostalim naglašeno je kako je cilj novog vodstva da HSLS na idućim lokalnim izbora vrati u Gradsko vijeće nakon što je stranka bez svoga gradskog vijećnika ostala nakon lipanjskih lokalnih izbora. No bez obzira što trenutno nemamo svoga predstavnika u Gradskom vijeću, u naredne četiri godine dubrovački HSLS aktivno će i konstruktivno sudjelovati u životu grada, te ne samo ukazivati na probleme već i nuditi konkretna i provediva rješenja osmišljena uz komunikaciju sa sugrađanima.” - pišu iz dubrovačkog HSLS -a.

dm

Služba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko – neretvanske dovršila je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da je 40 -godišnjakinja počinila kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je, kao direktorica i ovlaštena osoba trgovačkog društva sa sjedištem u Opuzenu, s ciljem pribavljanja imovinske koristi, iskoristila svoje ovlasti raspolagaanja novčanom imovinom društva na način da je od 2015. do kraja ožujka ove godine, kontinuirano, u više navrata, sa žiro računa trgovačkog društva, korištenjem poslovne kartice na bankomatima ili u poslovnicama banaka, podizala gotovinu pravdajući ga kao novac za potrebe blagajne ili obiteljske obaveze, a što je u knjigovodstveim evidencijama društva evidentirala kao zajmove povezanim osobama. Na opisani način iz novčanih sredstava trgovačkog društva za sebe je nezakonito prisvojila preko dva milijuna kuna.” - piše u priopćenju PU dubrovačko - neretvanske.

Policija je protiv osumnjičene podnijela kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

dpp

U maloj vijećnici Općine Župa dubrovačka načelnik Silvio Nardelli danas je primio predstavnika Klape Subrenum Šimu Lukšića, a povodom pobjede na 16. Festivalu klapa uz mandoline i gitare koji se održao u Makarskoj pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, a u organizaciji Grada Makarske i Turističke zajednice grada Makarske.

Izvedbom po dvije skladbe na Festivalu su nastupile klape uz instrumentalnu gitarsku i mandolinsku pratnju.

Sjajnu izvedbu Subrenuma koji se predstavio s pjesmama „More je moja sudbina i „Tija bi te jubit mala“ publika je pozdravila ovacijama i dugim pljeskom, a stručni sud najvećim brojem glasova.

Načelnik Nardelli čestitao je klapi Subrenum na osvojenoj nagradi, prigodno ih nagradio te im poželio daljnji uspjeh u glazbenoj karijeri.

dpp

Sastanak Odbora direktora Europske putničke komisije (European Travel Commision - ETC), najvažnijeg i najstarijeg međunarodnog turističkog udruženja u Europi održan je danas u Dubrovniku. Teme ovog 101. sastanka su, između ostalog, uključivale prezentaciju i analizu postignutih turističkih rezultata na razini Europe u ovoj turističkoj sezoni, ali i analizu provedenih marketinških aktivnosti i istraživanja tržišta ETC-a.

Okupljenima se video porukom obratila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, dok je sastanak uvodnim govorom otvorio predsjednik ETC-a Luís Araújo iz Portugala, koji je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo na odličnom prijemu u Dubrovniku i Hrvatskoj.

- U ovim okolnostima i vremenima najvažnije nam je otvoriti turizam i zemlje i to je bila glavna okosnica razgovora. Primjećujem sve bolje turističke trendove, turizam se oporavlja, ali još moramo doseći rezultate iz 2019. godine koja je za mnoge zemlje Europe bila rekordna godina. Razmijenili smo svoja iskustva i znanja, a Hrvatska je odličan primjer kako se trebalo reagirati u ovim okolnostima. - poručio je Araújo.

U sklopu predstavljanja i analize turističkih rezultata na razini Europe, okupljenima se obratio i direktor Hrvatske turističke zajednice te ujedno potpredsjednik ETC-a Kristjan Staničić, koji je naglasio kako se Hrvatska u ovoj godini značajno približila rezultatima ostvarenim u rekordnoj i pretpandemijskoj 2019. godini.

- Hvala ETC-u na odabiru Hrvatske za domaćinstvo ovog sastanka. To je svojevrsna potvrda i priznanje da smo u ovoj, ali i u protekloj godini ostvarili odlične rezultate u vrlo izazovnim okolnostima. Naša je zemlja među najuspješnijima u Europi po postignutim turističkim rezultatima što je uspjeh cjelokupnog turističkog sektora, ali i Vlade RH. Trenutno se nalazimo na oko 77 posto rezultata ostvarenog u istom razdoblju 2019. godine. Pratit ćemo nove trendove i prilagođavati svoje aktivnosti kako bi u budućnosti bili još uspješniji. - poručio je direktor Staničić, nadodavši kako se nastavak dobrih turističkih trendova u zemlji očekuje i tijekom posezone.

Sastanku su prisustvovali i izvršni direktor ETC-a Eduardo Santander iz Španjolske, Magda Antonioli iz Italije, također potpredsjednica ETC-a kao i predstavnici nacionalnih turističkih organizacija zemalja kao što su Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal, Mađarska, Slovačka, Švicarska, Monako, Crna Gora i dr.

- Naš glavni zadatak je suradnja i koordinacija, a temelj svih naših aktivnosti su istraživanja i razmjena znanja. Društvo se mijenja i mi u turizmu moramo pratiti promjene i trendove. Hrvatska i Španjolska se ne mogu direktno uspoređivati, postoje određene razlike, ali moramo svi skupa surađivati jer samo tako svi zajedno možemo biti još bolji i uspješniji. - zaključio je Santander.

ETC je osnovan 1948. sa sjedištem u Bruxellesu, a uz nacionalne europske turističke organizacije okuplja i pridružene članice iz privatnog sektora, odnosno agencije, prijevoznike i druge pružatelje usluga u turizmu. Glavni cilj ETC-a je unapređenje turističkih politika na razini Europske unije te daljnje promicanje Europe kao vodeće svjetske turističke destinacije.

dpp

Zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika te zakupcima javnih površina od 1. studenoga tekuće godine pa do 1. ožujka 2022. iznosi najamnina bi se trebali ponovo umanjiti, za 50 posto, a zbog ublažavanja posljedica Covid krize.

Od prava na smanjene zakupnine izuzete su trgovine mješovitom prehrambenom robom, trgovine pekarskim proizvodima , ljekarne, zdravstvene ustanove, logopedski kabinet, teleoperateri, poštanske usluge, državna tijela i državne institucije, prostori u kojima se vrše popravci i servisiranje motornih vozila, visoko obrazovne ustanove poput RIT Croatia i Sveučilišta u Dubrovniku, knjižare, političke stranke te bankomati.

Zakupci prostora u vlasništvu i suvlasništvu Grada u kojima su ograničena okupljanja i uvedene druge epidemiološke mjere i preporuke radi sprečavanja širenja virusa te im nije dopušten rad, plaćat će jedan posto od ugovorenog najma sve dok je na snazi ta odluka.

Ukoliko bi se zbog porasta broja zaraženih ugostiteljima u potpunosti zabranio rad, Grad će ih osloboditi od plaćanja zakupnina za javne površine.

U slučaju da se nakon 1. studenoga odlukom Stožera u potpunosti zabrani rad određenih djelatnosti, Grad Dubrovnik će za poslovne prostore u svom vlasništvu ili suvlasništvu smanjiti zakupnine za 99 posto za prvi sljedeći mjesec nakon mjeseca u kojem je odlukom Stožera zabranjen rad.

Od plaćanja najma poslovnih prostora u svom vlasništvu ili suvlasništvu Grad Dubrovnik će u razdoblju od 1. studenoga do 1. ožujka 2022. osloboditi sve udruge i društvene organizacije.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u društvu predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Veselka Gabričevića obišao je gradilište bivšeg hotela Gruž, odnosno budućeg doma za starije i nemoćne, prvog takvog objekta nakon 51 godinu.
 
Na samom gradilištu završeni su zahtjevni radovi rušenja i iskopa, a u tijeku je izvođenje armiranobetonske konstrukcije. Građevinski radovi, prema planu, bit će završeni u travnju 2022., nakon čega slijedi opremanje te potom ishođenje uporabne dozvole. Podsjetimo, dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom objekta dobit će se koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice.
 
Predsjednik HSU-a i umirovljeni general Hrvatske vojske Gabričević izrazio je zadovoljstvo napretkom radova i pohvalio nastojanja ove gradske uprave u osiguravanju novog standarda za dubrovačke umirovljenike.
 
Gradonačelnik Franković i ovom prilikom istaknuo je kako je osiguravanje smještajnih kapaciteta za umirovljenike na području Grada Dubrovnika jedan je od prioriteta u segmentu socijalne skrbi ove gradske uprave. Uz ovaj projekt, nakon izrađene projektne dokumentacije, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za dom ispod Opće bolnice Dubrovnik, ključnu investiciju koja će osigurati kapacitet dostatan za 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika, o čemu je također izvijestio Gabričevića.

dpp

Na sjednici Gradskog vijeća idući tjedan, direktori će podnijeti izvješća o radu komunalnih društava kojima su na čelu. Riječ je o financijskim izvješćima za 2020. koja je zbog korona pandemije i krize kao njezine posljedice za sve direktore bila izazovna godina. Ante Vojvodić nedavno je razriješen s mjesta direktora poduzeća, no pred vijećnicima će se naći naravno njegovo izvješće o radu Libertasa u minuloj godini. Libertas je inače tvrtka na čije se poslovanje korona kriza najjače odrazila jer zbog nje se strmoglavio broj prevezenih putnika, a time i prihodi Libertasa u odnosu na 2019. koja se drži rekordnom godinom.

U 2020. u Libertasu su planirali prevesti 10,2 milijuna putnika. No umjesto turista na kojima u Libertasu mahom i planiraju poslovanje, stigla je pandemija Covida, a s njome i kriza.

Na prometovanje Libertasa u 2020. tako su utjecale i odluke Stožera civilne zaštite, ali i odluke Uprave Libertasa koji je zbog mjera štednje reducirao i ukinuo dio gradskih i prigradskih linija. Neke su gradske linije još uvijek reducirane pa je u 2020. Libertas prevezao 3,7 milijuna putnika ili 61, 87 posto manje u podnosu na 2019.

Na gradskim je linijama tako prevezeno 3,1 milijuna putnika ili 62,2 posto manje, dok je na prigradskim pad prevezenih putnika bio 60 posto manji u odnosu na 2019. naime, na prigradskim je u 2020. prevezeno tek nešto manje od 600 tisuća putnika.

Libertasovi autobusi u 2020. prešli su 3,1 milijuna kilometara. 2019. prešli su 5,1 milijuna kilometara.

Dobit Društva u 2020. iznosila je 75 386 kuna dok je u u rekordnoj 2019. dobit bila 50 794 kune.

Prigodi od prodaje iznosili su 23,1 milijuna kuna i manji su za 42,,4 milijuna kuna ili za 64,74 posto u odnosu na 2019.

Na gradskim linijama prihodi od prodaje karata u 2020. bili su manji za 24,5 milijuna kuna ili za čak 82,2 posto i iznosili su nešto malo manje od 5,1 milijuna kuna. Na prigradskim linijama ti su prihodi manji za 6,1 milijun kuna ili 73,36 posto, a iznosili su 2,2 milijuna kuna. Prihod od pretplatnih karata smanjen je za 7,1 milijuna kuna i iznosio je nešto više od 10 milijuna kuna.

Na prihode od prodaje, navodi se u izvješću, utjecalo je u to vrijeme i privremeno obustavljanje prometa što je dovelo do zatvaranja Autobusnog kolodvora.

Primjerice, u 2019. Libertas je od „s” karata uprihodovao 11,3 milijuna kuna, a u 2020. tek 1,6 milijuna kuna. Od „P” karata prihod je u 2019. iznosio 1,2 milijuna, a u 2020. tek 687 tisuća kuna. Od prodaje dnevnih karata u 2019. utrženo je 1,4 milijuna, a u 2020. mizernih 87 948 kuna. Strmoglavili su se i prihodi od DuCarda. Naime u 2019. uprihodovano je 4,1 milijun kuna, a u 2020. je DuCard Libertasu donio tek nešto više od 344 tisuće kuna. Libertas je u u 2019. od prodaje karata u vozili ostvario 11,4 milijuna kuna dok je taj prihod u 2020. iznosio 2,3 milijuna kuna.

Ukupan prihod od prodanih karata u 2019. iznosio je 29,5 milijuna kuna, a u 2020. tek 5,1 milijun kuna.

Od pretplatnih karata Libertas je u u 2019, uprihodio 7,4 milijuna kuna, a u 2020. godini 5,3 milijuna kuna.

Prihodi od subvencija u 2020. iznosili su 35,5 milijuna kuna, od čega je 18,1 milijuna kuna subvencija Grada Dubrovnika. Općine su Libertas subvencionirale s 2,6 milijuna kuna. Dodatne subvencije ostvarene su u iznosu od 14,7 milijuna kuna i odnosile su se na mjere pomoći poduzetnicima od države.

Libertas je u 2020. ostvario pravo na potporu za očuvanje radnih mjesta pa im je za razdoblje od lipnja do prosinca prošle godine HZZ isplatio 8,2 milijuna kuna potpora, odnosno 4 000 kuna po radniku koji radi puno radno vrijeme.

Kroz mjeru oslobađanja od podmirivanja poreznih obveza razmjerno postotku pada prihoda, Porezna je Libertasu za razdoblje ožujak -svibanj 2020. otpisala 2,5 milijuna kuna zbog drastičnog pada prihoda dok su ostale obveze prema Poreznoj otplatili obročno. Za potporu za očuvanje radnih mjesta ostvarili su otpis poreznih davanja od 3,4 milijuna kuna.

Inače, ukupni prihodi Libertasa u 2020. iznosili su 67,4 milijuna kuna i za 24 milijuna su manji od ukupnih prihoda iz 2019.

Rashodi su u 2020. iznosili su 67,3 milijuna kuna i bili su za 24 milijuna kuna manji nego godinu prije. U strukturi rashoda najznačajniji su troškovi plaća od 33,7 milijuna kuna što je za 8,7 milijuna kuna manje od rashoda u 2019., ali isključivo zbog korone.

Inače, plaće su u Libertasu već od svibnja 2020. smanjenje za 10 posto radnicima koji su radili, dok su onima koji su na svojevrsnom počeku plaće bile do 20 pa čak i 30 posto manje.

Inače na kraju 2020. dugoročne obveze Libertasa prema bankama iznosile su 4,1 milijun kuna. Kratkoročne obveze tog društva bile su 9 milijuna kuna, od čega su najveće stavke bile 3,4 milijuna kuna obveza prema bankama i financijskim institucijama te 2,3 milijuna kuna obveza prema zaposlenicima.

Libertas je inače tvrtka koja broji 204 zaposlena. U izvješću se navodi kako je tijekom 2020. za 49 radnika prestao radni odnos, a koliko ih je u ovoj 2021. zaposleno na to bi pitanje na sjednici, ako ga itko pita, mogao odgovoriti direktor.

Na kraju 2020. Libertas je imao 117 vozila koja prometuju na gradskim i prigradskim linijama. Vozni je park manje više čine vozila nabavljana od 2004. do danas. Tri najstarija Libertasova autobusa su MAN-ova iz 1981. Sedam MAN-ovih autobusa je iz 1985. i jedan iz 1988. Po dva su autobusa iz '96. i '99. i svi prometuju na gradskim linijama.

Ante Vojvodić, koji potpisuje Libertasovo izvješće za 2020. navodi kako su „dodatnim zaduživanjem kod poslovnih banaka, odgodom poreznih obveza bez obračuna kamata, odobrenjem moratorija na kredit kod OTP banke i leasing kuća za operativni najam nabave 37 autobusa, raznim mjerama te korištenjem mjera Vlade, podrškom vlasnika i suvlasnika, stvoreni preduvjeti budućem poslovanju.”

Iako je praktički na izmaku, Vojvodić je u 2021. , a što navodi u izvješću, namjeravao zadržati kvalitetu usluga prijevoza putnika koju su dosad imali. Planirao je i daljnja ulaganja u nabavu i modernizaciju opreme za uređenje radnih prostora, čime bi se omogućio razvoj u skladu s posljednjim tehničkim dostignućima, a što bi imalo za cilj poboljšati fizičke i financijske učinke u Libertasu.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je 31 novi slučaj zaraze koronavirusom. Radi se o 11 osoba muškog i 20 osoba ženskog spola: 11 iz Dubrovnika, šest iz Metkovića, dvije iz Konavala, Opuzena, Ploča i Župe dubrovačke te jednoj iz Korčule, Kule Norinske, Lumbarde, Orebića, Trpnja i s Lastova. Izliječene su 42 osobe: 13 iz Dubrovnika, 12 iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala, tri iz Ploča i Stona, dvije iz Metkovića te jedna iz Blata, Dubrovačkog primorja, Kule Norinske i Lumbarde. U posljednja 24 sata obrađeno je 455 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 136 155 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 21 osoba pozitivna na koronavirus. Tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 1085 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježen slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 944 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U organizaciji europske mreže prometne policije ROADPOL  21. rujna obilježio se Dan bez poginulih u prometu.

U svim policijskim upravama i postajama na  području Republike Hrvatske, pa tako i na području PU dubrovačko-neretvanske pojačane su preventivno-represivne aktivnosti policije s ciljem suzbijanja najtežih prometnih prekršaja, uz korištenje maksimalnog broja raspoloživih policijskih službenika i potrebne tehnike opreme.

Tijekom navedenog dana na području PU dubrovačko-neretvanske nije se dogodila ni jedna prometna nesreća koja je za posljedicu imala smrtno stradavanje.
 
Policijski službenici su tijekom nadzora prometa pozivali vozače na potpisivanje prisege o poželjnom ponašanju svih sudionika u cestovnom prometu, te su uz to vozačima podijeljeni prigodni promidžbeni materijali.
 
Kampanja se održavala paralelno s jubilarnim 20. Europskim tjednom mobilnosti i ROADPOL-ovom operativnom akcijom na distrakciju. Sve aktivnosti za ovu akciju provodile su se u suradnji s Europskom komisijom, a ovogodišnji ambasador je Mika Hakkinen, dvostruki svjetski prvak Formule.
 
Dodajmo ovom da će ova Policijska uprava i nadalje svoje preventivne aktivnosti u prometu usmjeravati na smanjenje broja prometnih nesreća koje dovode do najtežih posljedica.

dpp

U sklopu županijske manifestacije Eko rujan te u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Instituta za oceanografiju i ribarstvo (Split) održano je predstavljanje projekta Cascade u Metkoviću. Glavna tema sastanka su bile projektne aktivnosti na pilot području ušća Neretve. Nakon uvodnog predstavljanja pročelnika Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Miha Baće, predstavnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo su predstavili projektne aktivnosti na ušću Neretve.

Poslije predavanja u sklopu promotivnih aktivnosti projekta dijelile su se sadnice medonosnog bilja u Gradskom parku u Metkoviću. Aktivnosti su se pridružili te iskazali potporu gradonačelnik Dalibor Milan i načelnica Općine Zažablje Maja Vrnoga.

Sudionici događaja su posjetili pilot područje na kojem su djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode održali predavanje o bioraznolikosti ušća. Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA daje tehničku pomoć pri provedbi projektnih aktivnosti.

CASCADE je projekt u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska. Cilj projekta je obnova ugroženih vrsta i podrška integriranom upravljanju uz koordinirane i usklađene akcije koje uključuju praćenje, promatranje, modeliranje i upravljanje kako bi se poboljšalo znanje i procijenila ranjivost kopnenog, obalnog i morskog okoliša i ekosustava u Italiji i Hrvatskoj. Pilot područje projekta za Dubrovačko-neretvansku županiju je ušće rijeke Neretve, a jedne od primarnih aktivnosti DNŽ je opremanje županijskog broda u svrhu sprječavanja rizika od onečišćenja na moru.

Projekt obuhvaća 11 pilot područja, a zajedničkim akcijama će se procijeniti i zaštiti obalna i morska biološka raznolikost, uspostaviti akcije obnove, procijeniti utjecaj ekstremnih događaja na ekosustave i pojačati sinergija na tim područjima.
Partneri projekta su Dubrovačko-neretvanska županija, Institut Ruđer Bošković, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora – ATRAC, Grad Nin, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ, Istarska županija i talijanski Regione Puglia, Euro-Mediterranean Center on Climate Change foundation, Environmental protection agency of Friuli Venezia Giulia, University of Venice, University of Bologna Alma mater studorium, Regional agency for prevention, environment and energy in Emilia Romagna, Delta 2000 Consortium, University of Salento, University of Molise, Marche Region, Management Consortium of Torre Guaceto, Regione Molise and Marine protected areas Torre del Cerrano.
Trajanje projekta je od 1. siječnja 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine.
Ukupni budžet projekta CASCADE je 5.817.547,00 eura, a udio Dubrovačko-neretvanske županije je 248.000,00 eura.

Službena stranica projekta: https://www.italy-croatia.eu/web/cascade

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić sa suradnicima primila je u utorak delegaciju talijanskog grada Sorrenta, koju su činili Alfonso Laccarino, član Gradskog vijeća zadužen za međunarodne odnose, kulturu i turizam, Paolo Pane, član Vijeća i prvi savjetnik gradonačelnika te umjetnički direktor tamošnjeg glazbenog festivala Sorrento Classica, Paolo Scibilia.
 
Prijemu su uz zamjenicu Tepšić nazočile pročelnica upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, pročelnica UO-a za kulturu i baštinu Ana Hilje, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju dubrovačkog Gradskog vijeća Katarina Doršner, pijanistica Ivana Marija Vidović, jedna od inicijatorica dugogodišnje kulturne suradnje i prijateljstva među gradovima te kapetan Mario Dabelić, također prijatelj talijanskog gradića smještenog u napuljskom zaljevu u regiji Campania, kao i predstavnici Dubrovačkog simfonijskog orkestra.
 
Delegacija Sorrenta u Dubrovniku boravi zahvaljujući prijateljskim odnosima razvijenim s dubrovačkim umjetnicima, poglavito s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Naime, upravo na završnom koncertu festivala „Dubrovnik u pozno ljeto“, održanom u utorak navečer, direktor festivala Sorrento Classica Paolo Scibilia dodijelio je svečanu plaketu gradonačelniku Matu Frankoviću koju u njegovo ime primila zamjenica Jelka Tepšić. Ovim činom simbolično je obilježeno 15 godina kulturne suradnje ovih gradova.
 
Na prijemu kod zamjenice Tepšić razgovaralo se o načinima i modelima unapređenja dosadašnje uspješne kulturne suradnje u budućnosti s naglaskom na organizaciju upravo glazbenih događanja i razmjenu glazbenika. Istaknuto je da gradovi dijele dosta odrednica, a uz geografski smještaj na jugu svojih država, Sorrento je također prepoznata kulturna i turistička destinacija. Oba grada zainteresirana su za produbljenje svojih međusobnih odnosa.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nacionalni  dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, obilježen je u Centru za mlade Dubrovnik u organizaciji Upravnog  odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje i Povjerenstvo za ravnopravnost  spolova Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s učenicima Gimnazije Dubrovnik  i njihovom profesoricom.

Učenici Gimnazije Dubrovnik, Tijana Stojanović i Demian Vicelić prezentirali su podatke na temu nasilja koje su dobili anonimnim anketnim istraživanjem kod svojih vršnjaka, a njihova profesorica Suada Salčić održala je predavanje o korijenima nasilja i mogućoj prevenciji te je istaknula: - „Važno je educirati mlade da prepoznaju što je nasilje i da znaju koja su njihova prava kroz takve oblike ponašanja ugrožena i gdje mogu tražiti pomoć. Nasilje je nažalost prisutno i u onim oblicima ponašanja koje na početku ne prepoznajemo kao nasilje ili su toliko suptilni da ih smatramo dijelom kulture ili običaja. Nasilje nije samo fizičko već je prisutno na svim razinama društva, može biti verbalno i pojavljivati se u mladenačkim vezama. Godinama radimo program prevencije nasilja u mladenačkim vezama i educiramo mlade da verbalno i psihološko nasilje, kao i jedan od najtežih oblika gdje je kombinirano i fizičko i seksualno nasilje, ponižavanje i diskriminacija prepoznaju na vrijeme kako se ta ponašanja ne bi dalje razvijala.“

Projekt „Josipov dom“ kao utočište ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji kamo se žrtve nasilja mogu skloniti i koje im daje sigurnost i toplinu, predstavila je Nina Skurić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost  spolova Dubrovačko-neretvanske županije i voditeljica projekta.

- U mnogim županijama postoje sigurne kuće koje su instrument u borbi protiv posljedica koje nad žrtvama ostavlja nasilje u obitelji. Josipov dom je uspostava skloništa i uspostava usluga skrbi izvan obitelji, savjetovanje i pomoć ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji, daljnja izobrazba i edukacija stručnjaka koji rade sa žrtvama, i informiranje šire javnosti i podizanje svijesti javnosti o neprihvatljivosti nasilja. Josipov dom – bit će siguran dom za žrtve obiteljskog nasilja!. - naglasila je Nina Skurić.

Dubrovačko neretvanska županija, uz potporu Caritasa dubrovačke biskupije kao projektnog partnera te Regionalne agencije DUNEA kao stručne pomoći sprovodi projekt „Osiguravanje sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji - Josipov dom“.

Projekt traje do kolovoza 2023., a ukupna vrijednost projekta je 11.700.000 (11 milijuna i sedamsto tisuća kuna) bespovratnih sredstava, od čega je 85% posto osigurano iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, a 15% iz proračuna RH.

„Josipov dom“ će biti sigurna luka ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji!