U Ulici Kralja Petra Krešimira IV. iznad Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik svakodnevno se okuplja veliki broj učenika koji su, uostalom kao i drugi pješaci ugroženi zbog nedostatka adekvatne autobusne stanice i sigurnog nogostupa. Roditelji učenika već su više puta ukazivali na ovaj problem, posebno na nastavak nogostupa od Turističke škole do Viktorije, koji još uvijek ne postoji. Na sjednici Gradskog vijeća o tom je problemu, odnosno kako će se riješiti, gradonačelnika Mata Frankovića pitao Đani Banovac, vijećnik HDZ-a.

- Sama projektna dokumentacija je trenutno u fazi ispravljanja, obzirom na to da nismo bili potpuno zadovoljni s onim što je napravljeno. Trebalo je previše kopati i ulaziti u brdo. Pronašli smo manje i lakše tehničke varijante, tako da očekujemo vrlo skoro gotovu dokumentaciju, kako bismo u idućoj godini, odnosno početkom iduće godine, mogli krenuti s realizacijom. – kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Što je problem? Moramo ostaviti živa parking mjesta, a istovremeno osigurati normalni trotoar. Pomiriti jedno i drugo u tako uskom i ograničenom prostoru nije jednostavno kako možda na prvi pogled izgleda. Moramo zadovoljiti sve elemente sigurnosti prometa na cestama i ostale standarde sigurnosti. Vjerujem da ćemo vrlo skoro imati gotovu dokumentaciju i da ćemo početkom iduće godine krenuti s navedenim radovima. – rekao je Franković.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas ugovor o izvođenju radova energetske obnove postojeće zgrade OŠ Mokošica Matu Butijeru, predstavniku tvrtke Alfaplan građenje d.o.o., izvođaču radova na ovom projektu kojim, ističu danas u prioćenju, Grad Dubrovnik osigurava kontinuitet ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
 
Vrijednost ugovora o izvođenju radova iznosi 1.912.728 eura s PDV-om s tim da je Grad Dubrovnik prethodno osigurao sufinanciranje  bespovratnim sredstvima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu 1.638.432 eura, što je 85 posto ukupne investicije. Preostali dio u iznosu 274.295 eura Grad će osigurati iz vlastitih sredstava.
 
Predviđeni rok izvođenja radova kojima će se unaprijediti energetska učinkovitost objekta, poboljšati uvjeti boravka za korisnike te pridonijeti očuvanju okoliša, je četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao. Energetska obnova obuhvaća izvođenje radova te ugradnju novih ili zamjenu postojećih strojarskih i tehničkih sustava s ciljem postizanja energetskih ušteda i smanjenja emisije CO₂.
 
- Jedan dio zgrade je prethodno energetski obnovljen, a ovom investicijom postići će se cjelovita obnova postojećeg objekta sukladno suvremenim standardima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković istaknuvši da su radovi zahtjevni time što će se izvoditi paralelno s tekućim radovima na dogradnji škole, ali i nastavom te je uputio zahvalu izvođačima, ravnateljici i djelatnicima škole, učenicima i njihovim roditeljima.

– Sve će to biti prošlost kada završimo radove i kada učenici krenu pohađati nastavu u jednoj smjeni. - ocijenio je gradonačelnik.
 
Podsjetimo, u tijeku su radovi na dogradnji i rekonstrukciji OŠ Mokošica, a investicija je u cijelosti financirana bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u iznosu 10.093.680 eura, a čime će i škola u Mokošici, kao posljednja gradska škola, preći u režim izvođenja nastava u jadnoj smjeni.
 
Više o radovima energetske obnove:
 
Projekt uključuje toplinsku izolaciju kosog krova i ugradnju novog krovnog pokrova školske zgrade, kao i toplinsku izolaciju krova dvorane. Predviđena je i vanjska toplinska izolacija fasade školske zgrade te zamjena postojeće vanjske stolarije. U sklopu obnove planirana je ugradnja solarnih kolektora i spremnika za potrošnu toplu vodu, kao i fotonaponskih modula za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U dvorani će se ugraditi dizalica topline zrak–voda za grijanje i hlađenje, uz spajanje postojećih klima komora na novi sustav. Također, zamijenit će se unutarnja rasvjeta energijski učinkovitijom u dijelu gdje to dosad nije učinjeno.

DPJ

Ugovor o izgradnji obilaznice Orebića danas je potpisan u prostoru Pomorskog muzeja u Orebiću od strane predsjednika uprave Hrvatskih cesta Ivice Budimira kao investitora i člana Uprave izabranog izvođača Texo Moliora Marsela Friedla. Radi se o projektu od vitalne važnosti za stanovništvo Pelješca i razvoj poluotoka.

Trasa duga 6,7 kilometara započinje na zapadnom ulazu u Orebić u zoni Stankovića i završava na priključku sa županijskom cestom ŽC6215 kod Kućišta, iznad buduće trajektne luke Perna.

- Nakon Pelješkog mosta, projekti izgradnje obilaznice Orebića i nove luke značit će ne samo bolje prometno povezivanje, nego i bolju integraciju ovih krajeva prema središtu zemlje te otvoriti neke nove perspektive u turizmu i sigurnijem životu. Ovo su milenijski projekti i privilegirani smo što im kao generacija svjedočimo. - rekao je ministar Oleg Butković.

Ugovorom je početak radova predviđen u roku od 180 dana, a dovršetak u roku od 24 mjeseca od uvođenja izvođača u posao.
- Čast nam je što nam je na javnom natječaju pripalo izvođenje ovako važnog projekta. Znamo koliko je ova investicija važna za stanovnike Pelješca, za bolju povezanost, gospodarski i turistički razvoj i opstanak života na ovom području. Vjerujem da ćemo se, kao i na brojnim dosadašnjim javnim infrastrukturnim projektima, pokazati kao pouzdan partner te da će i investitor i krajnji korisnici biti zadovoljni. Poštivanje rokova, profesionalnost i kvaliteta izvedbe su imperativ na svakom projektu koji radimo, pa tako i na ovom. Veselimo se što skorijem početku radova. - istaknuo je Marsel Friedl u ime tvrtke Texo Molior.

Događaju u Orebiću još su prisustvovali i projekt pozdravili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, župan Dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo i načelnik općine Orebić Tomislav Aničić.

Texo Molior izvodit će sve građevinske i infrastrukturne zahvate na trasi orebićke zaobilaznice. Prometnica je jednokolnička s dva vozna traka, uz izvedbu jednostranog nogostupa kroz građevinsko područje Stankovići te dodatnog traka za spora vozila na dionicama s uzdužnim nagibom i povećanim prometnim opterećenjem, gdje trasa prelazi u tri prometna traka. Prometnica je projektirana za brzine od 80 km/h (lokalno 60 km/h).

U sklopu projekta izvodi se ukupno osam cestovnih objekata: šest podvožnjaka – Stankovići, Trstenice, Glabalovo, Ruskovići, Givovići i Lampalovo, dva pothodnika – Žukovac i Kućište, te vijadukt Bilopolje, u duljini od približno 200 metara.

Radovi obuhvaćaju izgradnju kolničke konstrukcije, sustava odvodnje, rekonstrukciju i izmještanje elektroenergetskih vodova 35 kV, 10/20 kV i NN mreže, DTK i telekomunikacijskih instalacija, kao i ugradnju vertikalne i horizontalne signalizacije, zaštitnih ograda i mjera zaštite od buke. Projekt je vrijedan 49,37 milijuna eura s PDV-om.

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir također je iskazao zadovoljstvo skorim početkom realizacije projekta:

- U ovom trenutku u postupku je ishođenje građevinske dozvole. Za tri-četiri mjeseca očekujemo da će sve biti spremno što se tiče i dozvola i izvlaštenja te da će radovi krenuti. – kazao je Budimir.

Texo Molior u svom portfelju radova već ima niz javnih i infrastrukturnih projekata, a među posljednjima su Luka Omiš, moderna marina u Sv. Filipu i Jakovu te uređenje Lapadske obale u Dubrovniku. Trenutačno izvodi Poslovno-garažni centar Žabica u Rijeci, obnovu Specijalne bolnice Kalos na Korčuli, a uskoro će započeti radove na izgradnji mobilne pregrade na rijeci Neretvi. Na Pelješcu su već bili angažirani i to na izgradnji vijadukta i podvožnjaka Brijesta te na dogradnji lukobrana u naselju Duba Pelješka.

DPJ

U Jadroliniji su pokrenuli postupak nabave i izgradnje novog plovila koje bi povezivalo Elafite s Dubrovnikom, barem su tako dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića izvijestili iz te nacionalne brodarske tvrtke pa je otkrio kakav bi taj brod trebao biti.

- Uprava Jadrolinije izvijestila me je da su pokrenuli postupak nabave i izgradnje novog plovila koje bi povezivalo Elafite s gradom Dubrovnikom,. To je plovilo sličnih maritimnih sposobnosti i kapaciteta kao „Postira”, samo modernije i oni vjeruju da bi u potpunosti odgovorilo svim potrebama povezivanja Elafita. Jasno je naime da katamarani nisu adekvatni, da često ostaju na vezu u Gružu jer nemaju maritimne sposobnosti ploviti uslijed jače bure ili juga. „Postira” je imala izvrsne maritimne sposobnosti. Rijetko je ostajala na vezu i izvrsno je odgovarala na sve izazove, ali godine su učinile svoje i ona više nije sigurna za prijevoz putnika, zato je umirovljena. - rekao je Franković.

„Postira” će, kazao je, nakon što postane vlasništvo Grada Dubrovnika, biti preuređena u muzej otočkog života.

- „Postira” je bila brod susreta, smijeha, sreće i tuge, bila je žila kucavica otočkog života i mislim da zaslužuje konzervaciju i priču koja će se prenositi budućim generacijama. - rekao jer dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Jeste li ikad vidjeli kako izgleda kuća u izgradnji? - pitao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković gradskog vijećnika Marina Krstulovića (SJG) nakon što mu je ovaj postavio pitanje kad će se Ulica Bušljeno u Gradskom kotaru Komolca, koja vodi do Knežice, vratiti u prvobitno stanje. Naime, dok je Krstulovića zanimalo kad će se kanal oborinske odvodnje očistiti od šuta i šljunka kojim je zatrpan i kad će se asfaltirati preostali dio ceste, Franković mu je odgovorio kako se na tom području još uvijek izvode radovi. No, očitao je Krstuloviću i lekciju iz bontona.

- Vodovod radi svoj projekt, podizvođači su se ubrzali, stvari napreduju, ali oborinska odvodnja napunjena je šutom i šljunkom, a zatrpan je i kanal od potoka. Kad će se Ulica vratiti u prvobitno stanje, bez nasutog šuta i šljunka i očistiti oborinski kanal? - pitao je Krstulović, koji je tražio i odgovor na pitanje kad će se asfaltirati još 300 metara puta.

- Stanovnici Knežice i Čajkovića su molili da im se tih 300 metara puta asfaltira, stare Čajkovice. Kad ćemo asfaltirati nedostajući dio asfalta u dužini od 300 metara i otkopati u dužini 400 ovaj dio puta i vratiti ga u prvobitno stanje? To je bitno kako bi stanovnici i Čajkovice i Knežice i Šumeta, skupa s vatrogascima, mogli imati adekvatan alternativni i dostupan put sebi, a vatrogasci put prema granici Republike Hrvatske. - kazao je Krstulović.

Prije svega vam nedostaje kulture. To je ono što vam kronično nedostaje. - uzvratio mu je Franković nakon što ga je Krstulovć kroz prethodnu raspravu oslovio s „ti”.

- Mi možemo biti na „ti” izvan ove Vijećnice, ali vi ste unutar ove vijećnice za mene poštovani vijećnik, a ja nisam za vas „ti”. Dakle, naučite se kulturi - to je prvo, kulturi dijaloga - to je drugo. Poštovanju ste se trebali naučiti odavno, ali to očito ne ide. - kazao je Franković.

Odgovarajući Krstuloviću na pitanje o radovima u GK Komolac, Franković je njemu i ostalim vijećnicima postavio protupitanje.

- Je li tko od vas ikad vidio kuću izgradnju? - pitao je Franković, nastavivši:

- Kad se gradi kuća, prvo se grade temelji i tako dalje ili odmah kuća ima fasadu s krovom, zatvorima, otvorima, televizijom i svime? Je li ona to ima kad se gradi? Nema! - odgovorio je sam Franković na niz pitanja koja je postavio pa se osvrnuo na radove u GK Komolac.

- Ovdje je cesta u izgradnji. Rekli ste još jednu vrlo zanimljivu stvar,„stanovnici stare Čajkovice”, citiram: „stanovnici stare Čajkovice”. Ako ne vjerujete izrečenom, postoji snimka u kojem se jasno može vidjeti što ste rekli. Stara Čajkovica nema stanovnike. Ona ima jednog stanovnika. Stanovnici su množina, a stanovnik jednina. Nama je svaki stanovnik važan. Upravo zato dovodimo infrastrukturu do svakog pa i najudaljenijeg mjesta u Dubrovniku. Upravo zbog toga gradimo i vodoopskrbni i kanalizacijski sustav i Čajkovice i Knežice, i cjelokupnog područja bitnog za Grad Dubrovnika i to ćemo nastaviti raditi i u budućnosti. Ti koji vas jeftinim forama inspiriraju ili informiraju, ne znaju da će Grad Dubrovnik nastaviti i dalje, bez obzira i usprkos njihovoj želi da to ne napravimo, ulagati će u Komolac u koji se desetljećima nije ulagalo ništa i napravit će sve ono što je Komolcu nedostajalo – od kvalitetnih cesta do kvalitetne infrastrukture - rasvjete, vodoopskrbe, kanalizacije. - rekao je Franković.

Nakon što mu je na pitanje je li glasao za ili protiv rebalansa proračuna, Krstulović odgovori da je glasao protiv, Franković mu je uzvratio:

- Upravo ste vi, glasajući protiv, možebitno mogli, da ste kojim slučajem bili većina, spriječiti asfaltiranje ove ulice za koju vi kažete da se treba asfaltirati jer su u okviru proračunskih sredstava bila i ta sredstva. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston kojeg su proveli u suradnji s kolegama iz Dubrovnika, Metkovića, Ploča i PU Ličko - senjske, dvoje rumunjskih državljana, navodi PU dubrovačko – neretvanska, u dobi od 48 i 55 godina „sumnjiče se za ukupno sedam kaznenih djela i to dva produljena kaznena djela krađe, tri kaznena djela krađe, jednu tešku krađu i jedno produljeno kazneno djelo teške krađe”.

Kaznenim djelima je oštećeno ukupno 14 osoba, a ukupna materijalne šteta procjenjuje se na 45.900 eura.

Sumnjiče se da su u dva navrata i to sredinom srpnja i sredinom rujna ove godine došli na područje Dubrovačko - neretvanske i Ličko - senjske županije gdje su tijekom noćnih sati odlazili u pomorske lučice na području Orebića, Drača, Mokošice, Sustjepana, Blaca, Komina i mjesta Sveti Juraj u Senju te s usidrenih plovila otuđivali nautičku opremu.

Otuđili su veći broj sondera i vanbrodskih motora, ali i navigacijske uređaje, sat motora, sonar i pomorski radio nakon čega su ukradenu nautičku opremu prodavali u Rumunjskoj.

„Po raspisanoj potrazi Policijske postaje Ston osumnjičene rumunjske državljane uhitili su policijski službenici Policijske uprave ličko-senjske 20. listopada ove godine u Senju nakon čega su dovedeni u Policijsku postaju Ston na kriminalističko istraživanje po završetku kojeg  su uz kaznenu prijavu jutros predani u pritvorsku jedinicu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.” – navode iz policije.

DPJ

Iako su mnogi na početku bili skeptični, rijetki su oni koji će reći kako zona posebnog prometnog režima oko Grada nije dala željene efekte. Protiv zone su mahom oni koji neprestano, koristeći se raznim smicalicama, pokušavaju izbjeći pravila, uglavnom taksisti i drugi prijevoznici ne bi li ostvarili profit. Doduše, oko zone ima još posla, svjestan je toga i gradonačelnik Mato Franković.

- Možemo jasno reći, projekt je uspio. Od 2. lipnja se živi lakše u Dubrovniku, lakše se prometuje oko Grada i vrlo često susrećem naše sugrađane koji kažu „svaka čast, nismo vjerovali, ali projekt je uspio”. Je li do kraja savršen – nije. Na njemu još puno treba raditi i dorađivati, ali pokazao se uspješnijim nego što sam očekivao. - rekao je Franković, koji se osvrnuo na kazne koje su ispisane onima koji su kršili i još uvijek bezobrazno krše pravila prometovanja zonom.

- Bio je veliki broj kazni na dnevnoj razini, sad se on smanjuje, no kazne se redovno ispisuju i šalju. Naši komunalni redari imaju puno posla oko toga dok se cijeli sustav u potpunosti ne automatizira što će biti vrlo skoro. Što se tiče agregatora, ne mislim da su pošli iz grada, vidio sam više njih. Vidio sam jedan značajan broj naših sugrađana koji dižu taksi oznake s automobila, pa mi je zanimljivo bilo vidjeti, a neću spominjati imena, rekli ste da je ružno kad spominjem imena, iako te Facebook ratnike volim prozivati, jer na Facebooku pisati o održivosti, o gradu, poštovanju, simbiozi, osjećajima tako dubokim prema našem gradu dok ti istovremeno sin vozi taksi i diže znak svaki put, ja ga svaki dan vidim po 50 puta, je licemjerno, krajnje licemjerno. - kazao je Franković na sjednici Gradskog vijeća, uputivši poruku onima koji zonom voze po svojim pravilima.

- Stat ćemo im na kraj. Napisali smo prijedlog izmjena zakona, poslali ga Ministarstvu. Uberu i Boltu smo pružili ruku suradnje, rekli su hoćemo, vidjet ćemo, možda ćemo, nećemo, lijevo, desno, potpisati ugovor o suradnji, Bolt je na kraju pristao, a Uber se više nikad nije javio jer je rekao, „znaš, mi imamo tu partnere, ne možemo mi njih izbjeći i tako dalje”. - kazao je.

Istaknuvši kako je dobro proučio način funkcioniranja agregatora, odnosno posrednika, Franković je rekao:

- Agregatori su čisto pranje novca. Ušao sam u to do zadnjeg zareza, to je čisto pranje novca ljudi koji imaju brojna kaznena dijela, koji su osuđivani, vode takve tvrtke i nastavljaju kršiti zakon, ali zabranit će se ta mogućnost agregatora. Uvest će se jedno vozilo, jedna licenca, jedan vozač. Uvest će se posebne autotaksi dozvole, odnosno registarske tablice pa onda onaj tko je taksist, nek' bude taksist, neka ima taksi registraciju kao i u svim gradovima u Europi. Kad dođete u Bruxelles, ne morate gatati je li to je taksi ili nije.
Bez obzira bio Uber, Bolt ili netko drugi, vidite po registraciji. - rekao je Franković, naglasivši kako će i u nas uskoro po tom pitanju biti uveden red.

Grad Dubrovnik preuzet će prostor Thermotherapije u Rijeci dubrovačkoj, u kojem se sad nalazi dom za starije, te će se tu otvoriti hospicij, odnosno palijativna skrb.

- Dogovorili smo sa županom Blažom Pezom kako će prostor Thermotherapije, koji je u vlasništvu Grada Dubrovnika, a za koji se ne plaća nikakav najam Gradu, ne postoji ni regulirani ugovorni odnos s gradom Dubrovnikom, postati hospicij. To planiramo realizirati nakon otvaranja novog doma umirovljenika ispod nove bolnice na Medarevu. Preselit ćemo korisnike iz Theremohterapije, njih nema neki veliki broj, u puno bolje i kvalitetnije uvjete, a Thermotherapiju će preuzeti grad kao svoje vlasništvo. Napravit ćemo projekt rekonstrukcije objekta u prvi, ne dubrovački, nego županijski hospicij, jer to je nešto što je potrebno i to je nešto što u istinu nedostaje na području cijele Dubrovačko - neretvanske županije. – kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- Dakle radi se o objektu u koji odlaze terminalno bolesne osobe sa teškim kroničnim oboljenjima, gdje se njihovi obitelji zapravo sada, dok ga nema susreću s tolikim zidovima i problemima, i jednostavno nemaju sada nikakvo rješenje. Mi želimo rekonstruirati taj objekt, prilagoditi ga za potrebe takve vrste bolesnika i u konačnici pružiti uslugu hospicija. Prema onome što smo mi vidjeli, otprilike nekih 30 do 35 kreveta bi imao prvi županijski hospicij. – rekao je gradonačelnik Dubrovnika.

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola u proteklom tjednu izmjerena je 51-godišnjem hrvatskom državljaninu koji je zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa policijskih službenika Policijske postaje Ston u večernjim satima 19. listopada.

Vozač je zaustavljen na državnom cesti D-8 u mjestu Doli u Dubrovačkom primorju. Upravljao je osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, a alkootestiranjem je utvrđeno kako vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 2,05 promila.

Isključen je iz prometa i doveden u prostorije policije gdje je zadržan do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.320 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

DPJ

Vijećnik DDS-a Jasmin Deraković na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća pitao je gradonačelnika Mata Frankovića što se može učiniti da grad postane pristupačniji osobama s invaliditetom i starijim sugrađanima.

- Ovdje prvenstveno mislim na pristupačnost nogostupa, građevina i javnih prostora. – rekao je Deraković kojeg je zanimalo i koje su mogućnosti ugradnje dizala u stambene zgrade.

- U suradnji sa Zajednicom tehničke kulture napravili smo detaljnu kartu pristupačnosti na Google Mapsu, kojom smo identificirali slabosti i probleme. Kroz projekte koje provodimo postupno uklanjamo prepreke gdje god je to fizički moguće. – odgovorio mu je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Dodao je i da će kroz Vladin program uskoro biti raspisan poziv za sufinanciranje ugradnje dizala u stambene zgrade, što Grad planira podržati, kao što je ranije činio sa sanacijom fasada.

- Vjerujem da mi tu možemo, i trebamo, u trenutku kada se taj program pokrene, osigurati određeni iznos sredstava – na isti način kao što smo ranije podupirali sanaciju fasada na zgradama u privatnom vlasništvu. Osim zgrada koje uopće nemaju dizala, postoje i one koje ih imaju, ali nisu prilagođena osobama s invaliditetom. Zgrade građene ranije jednostavno nisu bile projektirane s razmišljanjem o pristupačnosti kao danas pa će biti potrebno mnogo zahvata da ih učinimo prilagođenima svima. - poručio je gradonačelnik.

dm

U sklopu proslave 32. obljetnice osnutka i 33. obljetnice oslobođenja Općine Konavle u utorak u Pridvorju održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj su dodijeljene Nagrade i Zahvalnice zaslužnim laureatima. Nagrada za životno djelo dodijeljena je Igoru Zidiću, a Zahvalnice Općine Konavle Slavici Ramadan, Antoniju Langu, Asmiru Šahinoviću i Luku Radoviću.

Povjesničar umjetnosti Igor Zidić više desetljeća posvećen je djelu Vlaha Bukovca, velikana rođenog u Cavtatu. Još od 1970-ih godina Zidić sustavno proučava i kritički obrađuje Bukovčevo stvaralaštvo, priprema retrospektivne izložbe i piše o njemu studije i monografije. Zahvaljujući njegovu radu, Bukovac je u potpunosti afirmiran kao jedan od ključnih hrvatskih i europskih modernih slikara.

Slavica Ramadan je cijelu svoju profesionalnu karijeru posvetila Ambulanti Gruda gdje je već preko 30 godina obavlja svoju službu s tišinom,dostojanstvom i dubokom ljudskošću. Antonio Lang, Asmir Šahinović i Luko Radović 21. kolovoza na plaži hotela Croatia u Cavtatu bez oklijevanja su skočili u uzburkano more i spasili živote mladih turista iz Franacuske, pritom riskirajući vlastite živote u opasnim uvjetima.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić u svom prigodnom obraćanju citirao je velikog engleskog filozofa Edmunda Burkea koji je rekao kako je ljudsko društvo partnerstvo onih koji jesu, s onima kojih više nema, i onima koji će tek doći.

- To je, po meni, jedna od najmudrijih rečenica ikad izgovorenih o zajednici i ljudskom suživotu. U njoj se čuva ideja kontinuiteta i tradicije – da društvo nije samo dogovor živućih, nego moralna veza između prošlih, sadašnjih i budućih naraštaja. Slaveći današnji dan kao Dan naše Općine, prisjećamo se prošlosti, promišljamo sadašnjost i gledamo prema budućnosti. Konavle su više od toponima – one su, kako mi je nedavno rekla jedna naša sumještanka, ‘poseban otok’. Ali ne u smislu izdvojenosti – nego posebnosti, otok vrijednosti, vjere i dostojanstva. Konavle su sa svih strana bile okružene drugačijim kulturama i vjerama, ali su zadržale svoju autentičnost – zahvaljujući katoličkoj vjeri, koju su naši preci s ljubavlju prenosili s koljena na koljeno. - rekao je načelnik Lasić čiji govor dalje prenosimo:

- Nikada Konavljani nisu pokazivali agresivnost prema svojim susjedima – iako se za susjedstvo to ne može uvijek reći. Unatoč svemu, sačuvali smo vjeru, kulturu i nacionalni identitet. Ovaj smo dan izabrali kao Dan naše Općine jer smo tada dočekali slobodu – nakon nezapamćenog egzodusa 1990. godine. Danas, prije svega, želim izraziti iskrenu zahvalnost našem dragom fra Vitu, domaćinu, koji nam je omogućio da svečanu sjednicu Općinskoga vijeća održimo upravo ovdje – u Samostanu sv. Vlaha. Zašto baš ovdje? Zato što je ovaj samostan bio i ostao duhovno središte Konavala – mjesto iz kojega su se širili vjera, znanje i gospodarska inicijativa. Obnovljen nakon ratnog razaranja, on i danas svjedoči o postojanosti vjere i zajedništva franjevaca i naroda. Ali ovo mjesto ima i posebno povijesno značenje. Upravo su ovdje, ispod stoljetnoga platana, govorili i nadahnjivali Konavljane velikani naše povijesti – Stjepan Radić i dr. Franjo Tuđman. Njihove su riječi, prožete ljubavlju prema domovini i narodu, i danas žive u sjećanju ovoga kraja. Oni su, svaki u svoje vrijeme, pozivali na jedinstvo, odgovornost i dostojanstvo hrvatskoga čovjeka – vrijednosti na kojima i mi danas gradimo našu zajednicu”, rekao je načelnik Lasić te istaknuo kako je upravo Samostan naprikladnije mjesto da, u tišini i miru sv. Vlaha, promislimo o svemu što smo kao zajednica bili, što jesmo i što želimo biti.

Neki možda zamjeraju što često spominjemo rat i razaranja, ali, narod koji zaboravlja svoju prošlost prisiljen je da je ponovi – i to u gorem obliku. Ne spominjemo se rata da bismo mrzili – mržnja truje čovjeka. Sjećamo se da bismo znali cijeniti mir i slobodu. Danas, međutim, svjedoci smo relativizacije svega – Domovinskog rata, vjere, gospodarskih uspjeha, pa i samog smisla zajedništva. Jedna pogreška često se ističe samo da bi se obezvrijedilo sve dobro što je učinjeno. Ali unatoč svemu – Konavle su i dalje veliko gradilište. U Cavtatu se gradi nova škola vrijedna više od 24 milijuna eura. Nastavljaju se radovi na nogostupu, kanalizaciji i vodovodu od Zvekovice prema Obodu. Završen je parking na Grudi, priprema se nastavak ceste Potok – Debeli brijeg. Uređena su dječja igrališta, asfaltirane ceste, uređeni parkovi i javni prostori, ulaže se u kulturu i baštinu. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na potpori, osobito u izgradnji škole i realizaciji brojnih infrastrukturnih projekata. Konavle nisu od jučer – baštinimo stoljeća rada naših predaka. Ali moram reći: nikada se nije napravilo više nego u posljednja tri desetljeća. To nije samo rezultat ulaganja, nego i ljubavi prema kraju, upornosti i zajedništva koje nas održava. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Nadalje je o laureatima kazao:

- Na ovaj se način želimo zahvaliti vama, koji ste svojim znanjem, upornošću i hrabrošću dali dio sebe zajednici. Gospar Igor Zidić, dobitnik Nagrade za životno djelo, autor je kapitalnog djela o Vlahu Bukovcu – izdavačkog pothvata godine, ako ne i desetljeća. Dragi gosparu Igore, ovu nagradu ne primate samo za to iznimno djelo, nego i za cjelokupan doprinos hrvatskoj kulturi i baštini – u domovini i svijetu. Draga gospođo Ramadan, vaš rad medicinske sestre – ustrajan, tih, pun ljubavi i brige za druge – zaslužuje duboko poštovanje. Zajednica vam ovom nagradom od srca zahvaljuje. Antonio, Asmire i Luko – vi niste oklijevali ni trenutka kad je trebalo spasiti ljudski život. Tu su riječi suvišne. Ova zahvalnica je najmanje što vam kao načelnik mogu dati. Hvala vam. - rekao je Lasić te je posebnu zahvalu istaknuo obiteljima Trojanović te Skočko i Đurković koji su donirali zemljište Općini Konavle, odnosno cjelokupnoj zajednici, za izgradnju igrališta u Paljem Brdu i Ljutoj.

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, kao izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, kazao je kako su „Konavle jedno od mjesta u RH koja na najljepši način spajaju bogatu prošlost i snažnu suvremenost”.

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić prisjetio se svog djetinjstva u kojem je često boravio u Konavlima. Istaknuo je kako Konavle imaju njegovu osobnu potporu te potporu cjelokupne Vlade Andreja Plenkovića.

Župan dubrovačko - neretvanski Blaž Pezo rekao je kako mu je velika čast što se na Dan Općine može prvi put obratiti kao župan.

- Ovo je trenutak kada zajdenički promišljamo prošlost, sadašnjost i budućnost. Konavle zauzimaju posebnu mjesto u hrvatskom identitetu. Konavle su bile prva crta obrane i simbol nepokolebljivosti u Domovinskom ratu. Osjećamo duboko poštovanje prema svima koji su sudjelovali u oslobađanju. Njihova hrabrost obvezuje nas graditi Konavle. Konavle su prostor bogate baštine, prirodnih ljepota i vrijednih ljudi. Snažno ćemo nastaviti podupirati projekte koji jačaju kvalitetu života u Konavlima. Vjerujem da će Konavle u godinama koje dolaze ostati sredina koja zna čuvati svoje vrijednosti i koračati prema budućnosti. U tom smislu posebno ističem projekt OŠ Cavat. To nije samo izgradnja nove zgrade jer djeca predstavljaju sve ono što mora biti u središtu naših napora. - rekao je župan Pezo.

Ispred Grada Dubrovnika, prisutnima se obratio predsjednik Gradskog vijeća grada Dubrovnika Marko Potrebica koji se na početku prvenstveno obratio braniteljima, a potom osvrnuo i na tekuće, životne probleme.

- Vama koji ste se 1991. godine odazvali zovu za stvaranjem hrvatske države, pozivu hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana, u trenutcima dok Hrvatska nije bila međunarodno priznata, udarili ste temelje u stvaranje hrvatske države. Jer riskirali ste sve – bili ste spremni dati svoj život za hrvatski dom, a riskirali ste ono najvrjednije, vaše živote, jer u tisućljetnoj hrvatskoj povijesti, ljudi koji su se borili za našu domovinu, a nismo uspijevali, završavali su u jamama i škrapama. - rekao je Potrebica te dodao kako se, kada se priča o ukidanju općina, kao glavnog razloga protiv, sjeti Konavala.

- Ako postoji ijedna hrvatska općina koja je opravdala svoje povjerenje, to su naše Konavle. Pogotovo kad to kaže netko sa zapadnog dijela, kojemu su korijeni u Dubrovačkom primorju. Ako je postojala neka ‘pozitivna ljubomora’, to je bilo onda kad smo vidjeli Konavljane kako su branili svoj dom i kako ga nisu prodali. Vi ste temelj hrvatske države – vi koji niste prodali svoje strancu, koji znate čuvati svoj kraj, koji ste zadržali tradicionalni identitet koji je prednost, a ne mana. Mi od vas možemo učiti. - kazao je Potrebica te se za kraj osvrnuo i na nedavne ‘nesporazume’ oko ukidanja autobusnih linija iz Konavala od strane JGP Libertas.
- Sve što trebamo riješavati skupa ćemo riješavati. Ova nedavna priča oko ukidanja autobusnih linija, želim da znate da je moj stav da svako selo i zaselak, ako ima i dva stanovnika, mora biti povezano s autobusnom linijom i u tome ćete imati moju potporu. - zaključio je Potrebica.

Na svečanoj sjednici državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž uručila je načelniku Lasiću Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje Polivalentne boćarske dvorane u Dubravci koja se financira iz tzv. ITU mehanizma, a kojim se osigurava se 2,1 milijuna eura za projekt izgradnje dvorane. Također, državna tajnica Raguž uručila je i dodatni ugovor u iznosu od 1,2 milijuna eura za opremanje dvorane koji predstavlja nacionalno sufinanciranje čime se udio sufinanciranja Općine Konavle u ovom 4,4 milijuna eura vrijednom projektu smanjio za čak 50 posto.

DPJ

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća novčana kazna izrečena je 21-godišnjakinji koju su policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik zaustavili tijekom redovne kontrole prometa u večernjim satima u srijedu, 15. listopada, na području Dubrovnika.

Mlada vozačica je odbila testiranje na prisutnost droga u organizmu, a kod nje je pronađena i manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta.

Osim toga, prometnom kontrolom je također utvrđeno kako inozemnu vozačku dozvolu nije zamijenila za vozačku dozvolu RH.

Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporaba droga i Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjena je novčanom kaznom od 2.046,61 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, kažu iz policije.

DPJ