Nakon što ga je vijećnik Marin Krstulović (SJG) na sjednici Gradskog vijeća pitao kad će se dogoditi „megaspektakl” na Stradunu na kojega je vijećniku Dustre Željku Ragužu javno obećao da će ga pozvati, dubrovački gradonačelnik Mato Franković zaključio je kako je Srđ je grad prestao djelovati kao jedna ozbiljna politička stranka.

- Kad će se dogoditi megaspektakl i svjetski glazbenik koji grad nije vidio, na koji ćete odvesti poštovanog vijećnika Željka Raguža? - pitao je Krstulović Frankovića.

Kako se bliži doček Nove godine na Stradunu i Dubrovački zimski festival, Krstulović je Frankoviću postavio još jedno pitanje.

- Spominjali ste sinergiju s ugostiteljima, spominjali ste da je dobro uključiti sve ljude, ali onda kad se radi doček Nove godine, dobro je uključiti stanovnike Gradskog kotara Grad, koji već dugo godina nisu uključeni u pregovore s ugostiteljima i ostalima. - rekao je Krstulović.

Franković je odgovorio...

- Danas se više puta pokazalo da je politička stranka Srđ je grad prestala djelovati kao nekad jedna intelektualno sposobna većina, puna kulturnog znanja i poznavanja, ne samo prošlosti nego i sadašnjosti kulture i budućnosti kulture. To je bio Srđ je grad. - rekao je Franković.

I dok Krstulović smatra da se „megaspektakl” sa svjetskom zvijezdom na koji je Franković Ragužu još prošle zime obećao da će ga pozvati nije dogodio, Franković je istaknuo kako je on već održan pa se začudio...

- Vijećnik Marin Krstulović kaže kako mi još tu zvijezdu nismo vidjeli i ja stojim ovdje frapiran i ne mogu vjerovati da to kaže vijećnik Marin Krstulović, čovjek koji predstavlja stranku kulture, kulturnjaka, ljudi obrazovanih, znanja, ljudi u kojem ima glazbenika. - istaknuo je Franković, otkrivši Krstuloviću kad je održan taj „megaspektakl” sa svjetskom zvijezdom.

- Na dan zatvaranja Ljetnih igara Dubrovnik je svjedočio jednom od najvećih glazbenih spektakla, nevjerojatnim opernim arijama, izvedenim od jednog od najvećih opernih pjevača, tu prije svega ističem Vittorija Grigola, nominiranog za prestižne svjetske nagrade od strane Europske komisije do Grammyja. Ne morate vi nužno znati da postoji Vittorio Grigolo, ne morate to znati, ali možete se raspitati, mogli ste i vi kao vijećnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika doći na zatvaranje Ljetnih igara i svjedočiti tom nevjerojatnom spektaklu. To je bilo veličanstvo! Rekao sam da je ovo grad kulture, grad koji zna, poštuje, voli, koji plješće. Vi se sad, mjesec i pol dana nakon toga pitate tko je to trebao doći, dakle, ne da sam šokiran, ne mogu vjerovati da ste vi to pitanje postavili, čovjek koji predstavlja stranku koja je govorila da zna sve o kulturi. - rekao je Franković.

Nakon što je nabrojao niz svjetskih glazbenika koji su nastupili na Igrama Franković je Krstuloviću rekao:

- Žao mi je što ne znate prepoznati kulturne vrijednosti svjetske kulture i svega onoga što Dubrovačke ljetne igre kroz svoj program nude. Žao mi je što niste bili na zatvaranju jer ja sam bio ponosan na naš Grad i činjenicu da mi kao grad svjedočimo takvom jednom spektaklu kojem ni jedan grad u Republici Hrvatskoj nije mogao svjedočiti. Bože dragi, kad misliš da od Srđa ne može gore, može, iz sekunde u sekundu. - kazao je Franković, kojemu je Krstulović uzvratio kako je oduševljen njegovim poznavanje kulture.

Zbog hitne sanacije šahta oborinske u ulici Vladimira Nazora, kod kućnog broja 25 u periodu od 27. listopada u 8.00 sati do 30. listopada u 12.00 sati, za sav promet će biti zatvorena desna prometna traka u smjeru povijesne jezgre, a prometovanje će se odvijati uz privremenu prometnu signalizaciju.

Vodovod Dubrovnik

Počeli su radovi na uređenju ceste od Bosanke do tvrđave Imperial. Kako je najavio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, radovi bi trebali biti gotovi do 1. prosinca.

Franković je istaknuo da će se obnovom ove ceste omogućiti i lakši pristup „građevinskoj operativi koja će u narednom razdoblju raditi na rekonstrukciji tvrđave Imperijal važnog simbola dubrovačke povijesti i ponosa”.

dm

GRAD DUBROVNIK PO TREĆI PUT POVEĆAVA IZNOSE MJESEČNIH STIPENDIJA ZA UČENIKE I STUDENTE; RASPISAN NATJEČAJ

Grad Dubrovnik je i ove godine raspisao natječaje za dodjelu stipendija za školsku i akademsku godinu 2025./2026., a iznosi mjesečnih stipendija od iduće kalendarske godine značajno se povećavaju što je treći put da ova gradska uprava povećava iznose učeničkih i studentskih stipendija.

Stipendije se od 1. siječnja 2026. godine povećavaju za sve stipendiste i to za 14 do 20 posto te iznose 250 eura za studente koji studiraju izvan Dubrovnika, 140 eura za studente koji studiraju u Dubrovniku, 170 eura za učenike koji se školuju izvan Dubrovnika te 90 eura za učenike koji se školuju u Dubrovniku. Posljednji put mjesečni iznosi stipendija za 10 posto povećani su u akademskoj godini 2023./2024. dok je prethodno do povećanja iznosa stipendija došlo u školskoj/akademskoj godini 2019./2020.

Ukupna godišnja proračunska sredstva za stipendije za školovanje u 2026. godini planirana su u iznosu od 400.000 eura, čime Grad Dubrovnik još jednom potvrđuje svoju trajnu predanost ulaganju u obrazovanje i mlade kao temelj budućeg razvoja zajednice.

Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, za učenike i studente koji su djeca stradalnika iz Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.

Gradu Dubrovniku iznimno je važno pružiti potporu nadarenim studentima kako bi im se omogućio daljnji razvoj potencijala i ostvarivanje izvrsnosti u obrazovanju. Stipendiranjem učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja Grad doprinosi uravnoteženom razvoju tržišta rada i osiguravanju stručnog kadra potrebnog lokalnoj zajednici. Potpora učenicima i studentima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja omogućuje im jednake obrazovne prilike i smanjuje rizik od socijalne isključenosti. Dodjelom stipendija djeci stradalnika iz Domovinskog rata Grad iskazuje trajno poštovanje prema žrtvi njihovih obitelji i doprinosi njihovom društvenom uključivanju. Stipendije studentima koji su osobe s invaliditetom predstavljaju važan oblik podrške u savladavanju obrazovnih izazova i ostvarivanju njihove pune integracije u zajednicu.

Prijave na natječaje zaprimaju se do zaključno 10. studenoga 2025. godine. LINK na natječaje.

DRŽAVNA TAJNICA ZRINKA RAGUŽ URUČILA 1,4 MILIJUNA EURA VRIJEDNE UGOVORE O DODATNOM SUFINANCIRANJU PROJEKATA PARK & RIDE I OBNOVA PARKA MAYNERI

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž uručila je pročelnici Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martini Skopljaković dva ugovora o sufinanciranju vlastitog udjela financiranja Grada Dubrovnika za projekt Park 'n' Ride sustava na Pobrežju i projekt obnove povijesnog parka Đorđić-Mayneri na Lopudu.

Bespovratna sredstva ukupne vrijednosti 1.427.507,82 eura osigurana su u sklopu Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2025. godini.

Dobiveni iznos sufinanciranja za projekt Park 'n' Ride sustava, a koji se provodi u sklopu ITU mehanizma, iznosi maksimalnih 1.300.000,00 eura, odnosno 40 posto vlastitoga učešća Grada u financiranju projekta, dok dobiveni iznos sufinanciranja projekta „Revitalizacija parka Mayneri na otoku Lopudu” iznosi, također maksimalnih, 127.507,82 eura, što predstavlja 50 posto iznosa vlastitog učešća u financiranju navedenog projekta koji Grad Dubrovnik provodi u sklopu programa ITP za otoke.

Podsjetimo, prethodno je potpisan i Ugovor o sufinanciranju vlastitog učešća Grada Dubrovnika u provedbi EU projekta „Mreža zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana”, u vrijednosti od 527.391,125 eura, što je polovica iznosa kojeg je Grad dužan osigurati iz vlastitih izvora.

MAGDALENA PRKUT OD 4. STUDENOGA PREUZIMA DUŽNOST GLASNOGOVORNICE GRADA DUBROVNIKA

Dugogodišnja voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Umjetničke galerije Dubrovnik Magdalena Prkut, nakon deset godina obavljanja poslova glasnogovornice i marketinških aktivnosti Umjetničke galerije Dubrovnik, 4. studenoga preuzima dužnost glasnogovornice Grada Dubrovnika.

U okviru Odsjeka za odnose s javnostima, bit će zadužena za izvještavanje javnosti o radu i aktivnostima gradske uprave te suradnju s predstavnicima medija i građanstvom.

KREĆE ENERGETSKA OBNOVA POSTOJEĆEG OBJEKTA OŠ MOKOŠICA, URUČEN UGOVOR O IZVOĐENJU RADOVA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je ugovor o izvođenju radova energetske obnove postojeće zgrade OŠ Mokošica Matu Butijeru, predstavniku tvrtke Alfaplan građenje d.o.o., izvođaču radova na ovom projektu kojim Grad Dubrovnik osigurava kontinuitet ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.

Vrijednost ugovora o izvođenju radova iznosi 1.912.728,81 eura s PDV-om s tim da je Grad Dubrovnik prethodno osigurao sufinanciranje bespovratnim sredstvima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu 1.638.432,98 eura, što je 85 posto ukupne investicije. Preostali dio u iznosu 274.295,83 eura Grad će osigurati iz vlastitih sredstava.

Predviđeni rok izvođenja radova kojima će se unaprijediti energetska učinkovitost objekta, poboljšati uvjeti boravka za korisnike te pridonijeti očuvanju okoliša, je četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao. Energetska obnova obuhvaća izvođenje radova te ugradnju novih ili zamjenu postojećih strojarskih i tehničkih sustava s ciljem postizanja energetskih ušteda i smanjenja emisije CO₂.

- Jedan dio zgrade je prethodno energetski obnovljen, a ovom investicijom postići će se cjelovita obnova postojećeg objekta sukladno suvremenim standardima“, rekao je gradonačelnik Mato Franković istaknuvši da su radovi zahtjevni time što će se izvoditi paralelno s tekućim radovima na dogradnji škole, ali i nastavom te je uputio zahvalu izvođačima, ravnateljici i djelatnicima škole, učenicima i njihovim roditeljima. –„Sve će to biti prošlost kada završimo radove i kada učenici krenu pohađati nastavu u jednoj smjeni. - ocijenio je gradonačelnik.

Podsjetimo, u tijeku su radovi na dogradnji i rekonstrukciji OŠ Mokošica, a investicija je u cijelosti financirana bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u iznosu 10.093.680,21 eura, a čime će i škola u Mokošici, kao posljednja gradska škola, preći u režim izvođenja nastava u jadnoj smjeni.

Više o radovima energetske obnove:

Projekt uključuje toplinsku izolaciju kosog krova i ugradnju novog krovnog pokrova školske zgrade, kao i toplinsku izolaciju krova dvorane. Predviđena je i vanjska toplinska izolacija fasade školske zgrade te zamjena postojeće vanjske stolarije. U sklopu obnove planirana je ugradnja solarnih kolektora i spremnika za potrošnu toplu vodu, kao i fotonaponskih modula za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U dvorani će se ugraditi dizalica topline zrak–voda za grijanje i hlađenje, uz spajanje postojećih klima komora na novi sustav. Također, zamijenit će se unutarnja rasvjeta energijski učinkovitijom u dijelu gdje to dosad nije učinjeno.

DPJ

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž uručila je danas pročelnici Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martini Skopljaković dva ugovora o sufinanciranju vlastitog udjela financiranja Grada Dubrovnika za projekt Park 'n' Ride sustava na Pobrežju i projekt obnove povijesnog parka Đorđić-Mayneri na Lopudu.
 
Bespovratna sredstva ukupne vrijednosti 1.427.507 eura osigurana su u sklopu Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2025. godini.

Dobiveni iznos sufinanciranja za projekt Park 'n' Ride sustava, a koji se provodi u sklopu ITU mehanizma, iznosi maksimalnih 1.300.000 eura, odnosno 40 posto vlastitoga učešća Grada u financiranju projekta, dok dobiveni iznos sufinanciranja projekta „Revitalizacija parka Mayneri na otoku Lopudu” iznosi, također maksimalnih, 127.507 eura, što predstavlja 50 posto iznosa vlastitog učešća u financiranju navedenog projekta koji Grad Dubrovnik provodi u sklopu programa ITP za otoke.
 
Podsjetimo, prethodno je potpisan i Ugovor o sufinanciranju vlastitog učešća Grada Dubrovnika u provedbi EU projekta „Mreža zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana“, u vrijednosti od 527.391 eura, što je polovica iznosa kojeg je Grad dužan osigurati iz vlastitih izvora.

DPJ

Dugogodišnja voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Umjetničke galerije Dubrovnik Magdalena Prkut, nakon deset godina obavljanja poslova glasnogovornice i marketinških aktivnosti u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, 4. studenoga preuzima dužnost glasnogovornice Grada Dubrovnika.

„U okviru Odsjeka za odnose s javnostima, bit će zadužena za izvještavanje javnosti o radu i aktivnostima gradske uprave te suradnju s predstavnicima medija i građanstvom”, izvijestili su danas iz gradske uprave.

DPJ

U Dolima, tiho i dostojanstveno obilježena je 34. godišnjica stradavanja petorice hrvatskih branitelja, diverzanata Hrvatske vojske. Komemoracija je održana kod spomenika podignutog u njihovu čast, u spomen na herojsku žrtvu četvorice pripadnika diverzantskog voda 4. gardijske brigade i jednog pripadnika bojne Frankopan, voditelja te skupine.

Na spomendan njihove pogibije, u srijedu, okupili su se članovi obitelji, suborci, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, lokalnih vlasti i braniteljskih udruga: Bojne Frankopan, Dragovoljaca specijalne policije Slano te Veterana 4. gardijske brigade iz Splita i Dubrovačko-neretvanske županije. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, molitvu je predvodio don Stipe Zadro.

Posebno dirljiv trenutak bio je dolazak natporučnika Iva Boškovića, koji je unatoč narušenom zdravlju ponosno nosio barjak Izvidničke satnije 4. GBR. Bošković je u vrijeme tragedije bio zamjenik zapovjednika diverzantskog voda kojim je zapovijedao heroj Domovinskog rata Goran Kliškić, poginuo u obrani mosta hrvatskih branitelja na Bistrini.

Tijekom komemoracije najavljen je nastavak Projekta „Podvodna grobnica diverzanata heroja 4. GBR“, koji ulazi u svoju četvrtu fazu – pretragu morskog dna s ciljem lociranja ostataka leuta kojim su diverzanti krenuli u akciju. Pretpostavlja se da se plovilo nalazi potopljeno u akvatoriju ispred Slanog.

Voditelji projekta, suborci poginulih Boran Martić i brigadir Rudolfo Barrio Saavedra, istaknuli su da se projekt provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s udrugama RAST, Bojna Frankopan, Udruga veterana 4. GBR, Udruga „Djeca Odana“ iz Solina i Ronilačkim klubom Solin. Operativni i organizacijski nositelj projekta je Zaklada Argentina Semper, koja ima posebnu poveznicu s ovim herojima, budući da su trojica poginulih diverzanata u obranu suvereniteta Republike Hrvatske pristupila s argentinskim putovnicama.

Sudionici projekta zahvalili su se svim pravnim i privatnim osobama koje su financijski i organizacijski podržale ovu, do sada najzahtjevniju fazu projekta, kao i volonterima koji nesebično sudjeluju u provedbi istraživanja. Pretraga će se obavljati iz istraživačkog kampa, čije će opremanje osigurati Ravnateljstvo civilne zaštite postavljanjem šatora, uz podršku Hrvatskog hidrografskog instituta i Hrvatske ratne mornarice.

U noći s 22. na 23. listopada 1991. godine, šesteročlana diverzantska skupina krenula je morskim putem ribarskom brodicom u misiju u sklopu operacije oslobađanja Slanog. Nažalost, neprijateljski ratni brodovi uočili su i presreli skupinu te ih napali vatrom iz automatskih topova i oružja posade JNA, pri čemu je došlo do potapanja brodice i pogibije hrvatskih heroja.

S obzirom na dubinu mora na mjestu tragedije (oko 60 metara), pronalaskom materijalnih tragova planirano je da se to područje proglasi i trajno obilježi kao „Podvodna grobnica heroja diverzanata 4. gardijske brigade“ – mjesto na kojem će se uz molitvu Gospodinu dostojno odavati zaslužena im počast.

DPJ

Na današnji dan 2019. godine na groblju svetog Ivana na Grudi pokopan je dugogodišnji načelnik Općine Konavle Luka Korda. Izdan od ljudi koje je stvorio, konavoskih HDZ-ovaca koji od sramote, većina njih, ali i po želji obitelji pokojnika, nisu smjeli ni doći na sprovod, preminuo je, simbolično u noći s 21. na 22. listopada, u noći nakon dana Općine koju je stvorio.

Općina Konavle, poslijeratna obnova uz koju se vratio život na jug Hrvatke i voda do svakog sela pa čak i gore visoko u konavoskim brdima, njegovo su životno djelo za koje nikad nije dobio službeno priznanje. No, kako je te 2019. godine u sjećanju na Luku Kordu zapisala Nikolina Metković: „I ne trebaju. Ne trebaju o njemu ni knjige pisati ni posthumno mu dodjeljivati nagrade za životno djelo jer ime tog velikog malog čovjeka, već je velikim slovima ispisano u konavoskoj povijesti.” To sjećanje na Luku Kordu, objavljeno dan prije sprovoda, u nastavku kao In memoriam prenosimo i danas.

Davor Mladošić

Dubrovnikpress, 23. listopada 2019. godine, piše Nikolina Metković:

Nije imao visoke škole, a baš su mu tu školu, dok je bio mlađi, mnogi protivnici često isticali kao manu. Tako to u nas ide, kad vam nemaju što prišiti, kad ne znaju kako vas drukčije uvrijediti, e tad se hvataju škola, diploma i pustijeh fakulteta. Kao da su oni, odnosno isti ti koji su po njemu pljuvali, a svi su manje - više fakultetski obrazovani, išta dobra s tim svojim diplomama učinili za Hrvatsku ili za kraj iz kojeg su potekli.

Omalovažavale su ga onako s visoka godinama te umišljene veličine riječima „pa on je običan marangun s aerodroma”. Za te je iste umivene tadašnje dubrovačke političare i kadrovike, sve naravno s fakultetskim diplomama, a neki od njih i danas svlače i oblače u raznim sferama što političkog, što onog društvenog dijela života, taj isti marangun znao reći: „Pljačkali su i krali đe god su stigli, smijali mi se i govorili da sam lud dok sam u poderanim patikama dolazio u Grad od njih moliti pomoć.”

Nedugo nakon rođendana, negdje u noći dok se obilježavala 26. obljetnica oslobođenja Konavala i Dan Općine, „marangun s aerodroma”, čovjek koji je stvarao Općinu Konavle, otišao je tiho. Tek što je napunio 80. godinu života zauvijek je zatvorio oči. Otišao je na onaj svijet. Ako taj svijet uopće postoji, vjerojatno se sad nadmudruje sa svetim Petrom ne bi li mu ovaj otključao vrata raja. Ako taj drugi svijet zaista postoji vrijedilo bi poslušati njihovu raspravu jer taj je marangun bio izrazito mudar, a oštra jezika pa bi njegova vazda bila zadnja.

Kako jedan običan, neškolovani marangun u šest mandata može voditi Općinu, pitali su se godinama ovi visokoobrazovani, naknadno umiveni partijski poslušnici, ne mogavši shvatiti da je za takvo nešto, uz mudrost i pronicljivost, potrebna i nadasve važna i ljudskost. Ljudskosti je imao i previše. Ona je bila presudna u tim godinama rata i poraća kada je trebalo pokrenuti obnovu spaljenih kuća po Konavlima, vratiti stanovništvo na ognjišta i pružiti im život dostojan čovjeka.

Običnom je marangunu to pošlo za rukom. I ne samo da mu je pošlo za rukom, već je postao svjedokom onoga vremena u kojem ovi fakultetski obrazovani i umiveni partijski poslušnici, u strci da što prije opljačkaju sve što se opljačkati moglo, nisu imali empatije prema potrebama malog čovjeka.

A nije dubrovačko i konavosko područje samo stradalo u ratu, stanovništvo je bilo i bez posla i bez primanja, dok su dubrovačke tvrtke perjanice počišćene preko Dubrovačke banke, a na kraju je na red došla i sama banka. Tko, kako, koliko i kad, sve je to on znao jer je kao ondašnji član nadzornog odbora Dubrovačke banke bio u poziciji sve znati. Usudio se čak i vlastodršcima u Zagrebu ukazati na tu pljačku, ali nitko za to nije mario. Kako bi i marili kad su banku počistili sve odreda njihovi, članovi HDZ-a kojega je i on stvarao. Znao je on često poslije reći kako njih nekolicina, koji su u to vrijeme u Bobića u Cavtatu osnivali HDZ, nisu uspjeli, jer dok su oni željeli jednake prilike za sve i nadali se boljem sutra, drugi su krali.

A dok su drugi godinama krali on je jednom prilikom u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr govoreći o neriješenim imovinsko - pravnim odnosima na Prevlaci rekao: „Svak' krade za sebe, a ja za Hrvatsku.” Oštar je bio prema svojim Konavljanima koji su od ove države pokušali putem suda naplatiti odštetu za otetu im zemlju na Prevlaci. Nije im se libio poručiti da su se od Austrougarske davno naplatili njihovi preci. Javno je i zamjerio tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor dolazak na Prevlaku pa se jednom i prisjetio kako je taj dolazak državne svite na Prevlaku izgledao.

„Došao sam na Prevlaku i pošao na tvrđavu da bi 15 minuta poslije mene došli crni blindirani mercedesi iz kojih su se iskrcali bivši ministri, tadašnja predsjednica Vlade i župan. Osmi mjesec, a oni svi u crnim odijelima, k'o da su izašli iz saune. Ja nisam bio na sastanku na kojemu se Kosor sastala s vlasnicima zemljišta. Ne znam što bih ljudima rekao kad je predmet na sudu. Nakon sastanka ljudi su mi rekli da im je Kosor obećala kako će sve učinit da im se zemlja vrati. Apsurdno je da predsjednik Vlade obećava da će riješit predmet kojim se bave Ustavni i Vrhovni sud.” - rekao je za tada portal Dubrovnikpress.hr.

Nakon što je iskritizirao, Kosor je doveo na svečanu sjednicu Općinskog vijeća. Kosor, koja voli broševe, poklonio je konavosku bursu, poručivši joj pred punom dvoranom kako joj je daje praznu, računajući da će je nagodinu u Konavle donijeti punu. Doveo ju je i u Konavoska brda na svečano otvaranje radova na izgradnji vodovodne mreže.

Da, doveo je marangun vodu tamo gdje ni najupornijima to ne bi pošlo za rukom, no slomili su strojevi tu tvrdu konavosku stijenu i voda danas teče u Konavoskim brdima jednako kao i u mjestima podno njih. Dovođenje vode u svaku konavosku kuću, često je znao reći, bio je njegov životni projekt.

Bio je i svjedok političkih manipulacija s rodnom mu grudom, koje su opet izvodili ovi visokoobrazovani, oni koji se nisu protivili mogućoj podjeli i zamjeni teritorija s agresorima, a mnogi su od njih još uvijek u Dubrovniku, u koliko toliko živućem stanju, a često su znali isticati svoje hrvatstvo i nije im bilo neugodno dok su im drugi pripisivali lažne zasluge za njihove uloge u Domovinskom ratu. O takvima i tima je jednom prilikom kazao kako su „htjeli Konavle podijeliti po istom onom modelu kako su bile podijeljene u II. svjetskom ratu, kada je dio Konavala potpao pod Italiju, a dio pod NDH, a kako bi dali Republici Srpskoj izlaz na more”.

„Kasnije je meni to i sam predsjednik Franjo Tuđman potvrdio. Rekao sam mu tada da se ne mogu Konavle dijeliti i ustupati temeljem nekoga dogovora između Bobana i Karadžića te da Boban i Karadžić dogovore sklapaju i dijele teritorije u svojoj zemlji, a da se ne prte u ono što nije njihovo.”

„Evo, bilo je zgoreno, a sad se ne pozna da je bilo zgoreno. Spaljeno se obnovilo, a da smo i mi dali dio teritorija ostao bi njihov zavazda. Kakve su to borbe bile... A tek rat poslije rata... Propala je Dubrovačka banka, nije propala nego je pokradena, a kad sam ja digao glas onda je Pašalić tražio da me se zatvori.” - pričao je Korda godinama poslije, ne dajući da Konavljani zaborave svoju prošlost.

„I prije rata smo govorili, ako spale i ako nas uništi neka velika sila, Konavljani će se znati dignuti iz pepela. Dubrovačka Republika nas nije otkupila zato što smo bili lijepi nego da im čuvamo zaleđe, kopamo i sadimo za njih. Održali smo se jer je uvijek bila smokva, loza i maslina koja je hranila Konavle. I kasnije je trebalo dosta pameti, razgovora i borbe jer bilo je onih koji su tražili da se dislocira Zračna luka. Zamislite da je nema, da se dao izlaz Republici Srpskoj preko Konavala gdje bi pola Konavala ostalo u Republici Srpskoj, zamislite to.” - govorio je.

Luka Korda koji je dobio brojne životne i političke bitke, dva puta javno je pustio i suzu. Prvi put u jednom od naših razgovora na Dubrovačkoj televiziji – zaplakao je u emisiji uživo, govoreći o svom ocu kojega su ubili partizani, čije posmrtne ostatke, a bila mu je to životna želja, nikada nije pronašao.

Suzu je nedavno, odnosno uoči posljednjih lokalnih izbora, drugi put pustio u Muzeju u Čilipima pred mladim Konavokama i Konavljanima, dodjeljujući im stipendije. Ustraju li, većina tih mladih dobit će svoje fakultetske diplome. Njihova veličina neće se mjeriti tim diplomama, magisterijima i doktoratima. Ona će se mjeriti njihovim djelima, onime što nose u sebi, osjećajima za druge, nadasve njihovom ljudskošću.

Luka Korda, prvi i višegodišnji načelnik Općine Konavle u četvrtak će, u 16 sati, biti pokopan na groblju svetog Ivana na Grudi . Život i djelo Luke Korde, povjesničari i hobi povjesničari možda se neće usuditi proučavati. I ne trebaju. Ne trebaju o njemu ni knjige pisati ni posthumno mu dodjeljivati nagrade za životno djelo jer ime tog velikog malog čovjeka, već je velikim slovima ispisano u konavoskoj povijesti. Ta slova nije potrebno stavljati u knjiške okvire jer ona ostaju u sjećanjima onih koji će ih prenositi generacijama, onih koji mu nisu sudili zbog njegovih godinama i nemanja fakultetske diplome, onih koji znaju koliko je strpljenja i truda potrebno dobrom drvodjelcu da svoj posao dovede do kraja.

Ako je premijer Andrej Plenković, kao što kaže gradska vijećnica Viktorija Knežević (Centar), vrlo afirmativnog stava po u pitanju izgradnje tunela kroz Gruž, ako gradonačelnik Mato Franković i dalje ne odustaje od tog projekta, ako ga oporbena vijećnica Knežević podupire, tada nema razloga odustajati od realizacije tog projekta koji nije jeftin, ali su njegovi benefiti za promet i rivu u Gružu ogromni.

Nakon što joj je premijer, odgovarajući joj na pitanje o tunelu, koje mu je postavila još kao saborska zastupnica, kazao kako bi gradski vijećnici prvo trebali krenuti s nekom inicijativom, Knežević je predložila tematsku sjednicu dubrovačkog Gradskog vijeća o tunelu. Gradonačelnik Mato Franković njezin je prijedlog podržao.

- Tunel je dobar i on je dugoročno rješenje za oživljavanje Gruža i kod izrade UPU-a Radeljević smo jako vodili računa da se prometnim koridorom ničim ne onemogući realizacija ovog iznimno bitnog projekta. Već smo radili na nekim rješenjima, no sve to treba provesti kroz GUP, omogućiti jasne koridore i nakon toga krenuti u samu izradu idejnog rješenja i glavnog projekta. - kazao je Franković, složivši se s Knežević kako bi se izgradnjom tunela u potpunosti promijenila slika Dubrovnika.

- Živjeli bismo u jednom potpuno drukčijem gradu, koji bi imao dva urbana centra, što je vrlo rijetko, imali bi urbani centar Gruž i urbani centar povijesne jezgre i razinu koja bi se podigla realizacijom tog projekta uopće je teško sad i pojmiti, ali zamislite samo brojne gospodarske subjekte i što bi se sve događalo u Gružu na rivi, na kojoj se danas, jedan za drugim, zatvaraju lokali jer nemaju nikakvu financijsku perspektivu, a zamislimo da tamo uopće nema automobila, da je sve u kamenu, palmama, cvijeću, terasama, dakle, to je neki novi svijet, neki novi grad, nešto potpuno drukčije i apsolutno podržavam i slažem se da možda ne bi bilo loše da napravimo tematsku sjednicu, pozovemo dubrovačke arhitekte, sigurno će imati prijedloge. Da zajedno promišljamo prostor koji je prevrijedan, a možemo ga uistinu obogatiti. - rekao je Franković, naglasivši kako je apsolutno za projekt tunela.

Grad Dubrovnik je i ove godine raspisao natječaje za dodjelu stipendija za školsku i akademsku godinu 2025./2026., a iznosi mjesečnih stipendija od iduće kalendarske godine značajno se povećavaju što je treći put da ova gradska uprava povećava iznose učeničkih i studentskih stipendija.
 
Stipendije se od 1. siječnja 2026. godine povećavaju za sve stipendiste i to za 14 do 20 posto te iznose 250 eura za studente koji studiraju izvan Dubrovnika, 140 eura za studente koji studiraju u Dubrovniku, 170 eura za učenike koji se školuju izvan Dubrovnika te 90 eura za učenike koji se školuju u Dubrovniku. Posljednji put mjesečni iznosi stipendija za 10 posto povećani su u akademskoj godini 2023./2024. dok je prethodno do povećanja iznosa stipendija došlo u školskoj/akademskoj godini 2019./2020.
 
Ukupna godišnja proračunska sredstva za stipendije za školovanje u 2026. godini planirana su u iznosu od 400.000 eura, čime Grad Dubrovnik još jednom potvrđuje svoju trajnu predanost ulaganju u obrazovanje i mlade kao temelj budućeg razvoja zajednice.
 
Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, za učenike i studente koji su djeca stradalnika iz Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.
 
Gradu Dubrovniku iznimno je važno pružiti potporu nadarenim studentima kako bi im se omogućio daljnji razvoj potencijala i ostvarivanje izvrsnosti u obrazovanju. Stipendiranjem učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja Grad doprinosi uravnoteženom razvoju tržišta rada i osiguravanju stručnog kadra potrebnog lokalnoj zajednici. Potpora učenicima i studentima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja omogućuje im jednake obrazovne prilike i smanjuje rizik od socijalne isključenosti. Dodjelom stipendija djeci stradalnika iz Domovinskog rata Grad iskazuje trajno poštovanje prema žrtvi njihovih obitelji i doprinosi njihovom društvenom uključivanju. Stipendije studentima koji su osobe s invaliditetom predstavljaju važan oblik podrške u savladavanju obrazovnih izazova i ostvarivanju njihove pune integracije u zajednicu.
 
Prijave na natječaje zaprimaju se do zaključno 10. studenoga 2025. godine. LINK na natječaje.

Grad Dubrovnik

Ususret obilježavanju Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Hvatskoj obilježava 25. listopada, zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Velibor Puzović i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su vodstvo Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik te dobrovoljne darivatelje krvi koji ove godine obilježavaju značajne obljetnice darivanja.
 
Zamjenik gradonačelnika Puzović zahvalio je predstavnicima Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik na predanom radu i naglasio važnost njihove uloge u zajednici. Istaknuo je kako su dobrovoljni darivatelji krvi istinski primjer humanosti i solidarnosti, čiji čin darivanja spašava ljudske živote te zaslužuje duboko poštovanje.

- Vaša spremnost da nesebično darujete dio sebe kako biste pomogli drugima čini vas pravim herojima našeg društva. Grad Dubrovnik ponosan je na vašu predanost i nastavit će pružati potporu radu Crvenog križa i svim humanitarnim aktivnostima koje doprinose boljitku naše zajednice. - istaknuo je.
 
Ravnatelj GDCK-a Dubrovnik Tomislav Moretić, predsjednik Društva Živko Šimunović te voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu pri Općoj bolnici Dubrovnik Dolores Martinović, upoznali su predstavnike Grada s aktualnim aktivnostima Crvenog križa. 
 
Istaknuo je, između ostaog, da je u prvih devet mjeseci ove godine GDCK uspješno provelo 55 akcija dobrovoljnog darivanja krvi kojima je pristupilo 1298 darivatelja. Krv je uspješno darovalo 1071 osoba, među njima 221 žena. Ove godine Društvo će višestrukim darivateljima dodijeliti 82 jubilarna priznanja. 
 
Dobrovoljni darivatelji koji su ove godine navršili jubilarne brojke darivanja podijelili su svoja iskustva i istaknuli zadovoljstvo što svojim primjerom potiču druge na uključivanje u ovu plemenitu misiju spašavanja ljudskih života i jačanja humanosti u društvu.

DPJ

U Ulici Kralja Petra Krešimira IV. iznad Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik svakodnevno se okuplja veliki broj učenika koji su, uostalom kao i drugi pješaci ugroženi zbog nedostatka adekvatne autobusne stanice i sigurnog nogostupa. Roditelji učenika već su više puta ukazivali na ovaj problem, posebno na nastavak nogostupa od Turističke škole do Viktorije, koji još uvijek ne postoji. Na sjednici Gradskog vijeća o tom je problemu, odnosno kako će se riješiti, gradonačelnika Mata Frankovića pitao Đani Banovac, vijećnik HDZ-a.

- Sama projektna dokumentacija je trenutno u fazi ispravljanja, obzirom na to da nismo bili potpuno zadovoljni s onim što je napravljeno. Trebalo je previše kopati i ulaziti u brdo. Pronašli smo manje i lakše tehničke varijante, tako da očekujemo vrlo skoro gotovu dokumentaciju, kako bismo u idućoj godini, odnosno početkom iduće godine, mogli krenuti s realizacijom. – kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Što je problem? Moramo ostaviti živa parking mjesta, a istovremeno osigurati normalni trotoar. Pomiriti jedno i drugo u tako uskom i ograničenom prostoru nije jednostavno kako možda na prvi pogled izgleda. Moramo zadovoljiti sve elemente sigurnosti prometa na cestama i ostale standarde sigurnosti. Vjerujem da ćemo vrlo skoro imati gotovu dokumentaciju i da ćemo početkom iduće godine krenuti s navedenim radovima. – rekao je Franković.