Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ započeo je koncertom ovoga utorka, a njegovo središnje događanje održat će se u subotu 3. srpnja ispred Kneževa dvora. Dubrovačku publiku očekuje veliki koncert s programom naljepših opernih arija velikih talijanskih i francuskih skladatelja. Koncert će započeti u 21 sat.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će šef dirigent Marc Tardue, dok kao solisti nastupaju naša svjetski poznata sopranistica Martina Zadro i glasoviti slovenski tenor Branko Robinšak, oboje prvaci ljubljanske Opere i dobitnici brojnih domaćih i međunarodnih umjetničkih i strukovnih nagrada. Iza ovih glazbenika su nastupi na koncertnim podijima diljem svijeta, kao i suradnje s istaknutim dirigentima i orkestrima.
Na programu su najljepše operne arije velikih talijanskih i francuskih skladatelja poput Donizettija, Bellinija, Verdija, Offenbacha, Masseneta, Puccinija i Gounoda. Tako će publika imati priliku čuti arije iz „Traviate“, La Boheme“, „Fausta“, „Hoffmannovih priča“ i drugih poznatih opera.

Kontakt za informacije i rezervacije je 091 613 7314 i email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Festival se održava uz podršku Ministarstva kulture RH, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika i hotela Rixos Dubrovnik.

rrd/dso

Konferencija pod nazivom „Women in Tech Balkans Summit“ održana je danas u hotelu Dubrovnik Palace, a događanju je nazočio i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Na samom početku gradonačelnik se obratio svim sudionicima i organizatorima iskazavši pritom iznimno zadovoljstvo što je upravo Dubrovnik izabran za domaćina konferencije kojoj je glavna tema osnaživanje položaja žena i djevojaka u svijetu visoke tehnologije i poduzetništva.

U svom uvodnom izlaganju gradonačelnik Franković kazao je kako aktivnija uloga žena u digitalno doba može znatno doprinijeti prevladavanju rodnih razlika, brisanju svekolikih nametnutih stereotipa, nejednakosti, ali i iskazivanju brojnih talenata žena i djevojaka koje posjeduju potrebna znanja i vještine za rad u tehnološkim djelatnostima.

Gradonačelnik je skrenuo pozornost i na osnaživanje položaja žena u svim društvenim segementima i njihovom daljnjem međusobnom povezivanju putem kojeg se jača njihova prisutnost i uloga u poslovnom svijetu.

„Nemjerljiva je danas pozicija žena, majki i djevojaka koje u ovom ubraznom vremenu nastoje uskladiti i postići balans za brigu o obitelji, djeci i karijeri. Stoga smatram da njihova predanost, organiziranost, ambicija, obrazovanje zasigurno mogu pridonjeti i u svijetu inovacija, tehnologije i poduzetništva“ istaknuo je gradonačelnik Franković.

Ovogodišnje prvo regionalno izdanje konferencije „Women in Tech Balkans Summit“ okupilo je i brojne WIT međunarodne ambasadore, te lidere domaćih i inozemnih Start-up platformi koji su se osvrnuli na zapošljavanje žena u sektoru digitalnih tehnologija i stvaranju mogućnosti i jednakih prilika za sve.

Podsjetimo,  „Women in Tech“ međunarodni je pokret osoba koje se bore za spolnu ravnopravnost u prirodnim i tehničkim znanostima, inžinjerstvu i matematici. Cilj ovog pokreta je potaknuti žene da se iskušaju u digitalnim poslovima i steknu samopouzdanje kojim će savladati brojne prepreke, nejednakost i stereotipe koji su i dalje sveprisutni.

Konferenciji koja je objedinila niz promišljanja o intenzivnijem uključivanju žena u tehnološki sektor, nazočila je i bivša predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović. 

Sadržaj Grada Dubrovnika

Broj aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom u Dubrovačko – neretvabskoj županiji pao je ispod 40, odnosno danas je 39 aktivnih slučajeva od kojih je njih najviše u Metkoviću gdje se povećanje povezuje s jednom svadbom zbog koje je policija čak raspisala i potjernicu za mladencima. U Metkoviću je tako 23 -oje oboljelih.

„U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su dva slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi, jednoj iz Metkovića te jednoj iz Zažablja. Izliječeno je devet osoba: pet osoba iz Metkovića, jedna iz Opuzena, Slivnog Ploča te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije. U posljednja 24 sata obrađen je 341 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 84 784 uzorka.” - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u četvrtak.

„U OB Dubrovnik hospitalizirano je šest osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji je 211 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 846 kršenja mjere samoizolacije.” - podaci su županijskog Stožera CZ.

„Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.” - navodi se također u priopćenju.

dpp

„U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen novi slučaj zaraze koronavirusom. Izliječeno je pet osoba: tri iz Metkovića, jedna iz Dubrovnika te jedna iz Slivnog. U posljednja 24 sata obrađeno je 360 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 85 144 uzorka.” - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u petak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je šest osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji je 218 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 846 kršenja mjere samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U sklopu projekta „MIMOSA –Maritime and Multimodal sustainable passenger transport solutions and services“ koji se provodi u sklopu programa INTERREG Italy- Croatia održana su dva radna sastanka: četvrti Steering Committee Meeting te Radni sastanak voditelja radnih paketa (WP leaders meeting). Zbog pandemije sastanci se još uvijek održavaju online.

Neke projektne aktivnosti su u laganom zaostatku zbog problema uzrokovanih COVID-19. Završetak projekta se planira u prosincu 2022. godine.

Dubrovačko-neretvanska županija je voditelj Radnog paketa 5 (WP5) u kojem se provodi 12 projektnih aktivnosti, a u koje je uključeno 11 projektnih partnera. U radnom paketu 5 (WP5) planira se postavljanje 5 aqualiftera na području DNŽ, izrada web stranice cikloturizma te uređenje i opremanje informativnih i ciklo pointa (središta). Također u radom paketu 5 izrađen je dokument „ Operativni plan razvoja cikloturizma na području DNŽ sa standardima“.

DNŽ sudjeluje i u radnom paketu 4 (WP4) u kojemu je izrađen dokument „Plan razvoja luka nautičkog turizma na području DNŽ“.

Sljedeći sastanak je planiran u listopadu u Dubrovniku.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U sklopu europskog projekta DiMaND u kojem Grad Dubrovnik sudjeluje kao projektni partner, gradonačelnik Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Marijeta Hladilo i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž nazočili su danas završnom sastanku u sklopu dvodnevne radionice usmjerene prema daljnjim poboljšanjima međunarodne i regionalne suradnje u smislu reagiranja na prirodne katastrofe.
 
Dubrovački gradonačelnik Franković u svom je obraćanju prvotno pozdravio organizatore i sudionike druge po redu radionice pod nazivom „2nd DiMaNd workshop on municipalities role in HNS and volunteer coordination“.Gradonačelnik je u ovoj prilici naglasio kako ovakva radionica ima izuzetan značaj poradi mogućnosti razmjene iskustava i odgovornog postupanja pripadnika interventnih službi tijekom i nakon mogućih prirodnih nepogoda.
 
„Obzirom na povijest i činjenicu kako se Dubrovnik nalazi u seizmički aktivnom području, važno je da budemo svjesni ozbiljnosti i mogućnosti pojava prirodnih katastrofa. Moramo konstantno nadograđivati i ulagati u bolju opremljenost i spremnost žurnih službi i brojnih volontera (Crvenog Križa, vatrogasnih postrojbi) kako bi pravovremeno mogli odgovoriti na krizne situacije i pritom sačuvati sigurnost. Zahvalan sam na ukazanoj prilici da Grad Dubrovnik sudjeluje kao jedan od projektnih partnera u europskom projektu DiMaND, te da zajedničkim aktivnostima i suradnjom dosegnemo visoku razinu pripremljenosti u budućim vremenima“ kazao je gradonačelnik Franković.
 
Prisutnima se također obratio i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Damir Trut koji se u sklopu svoje prezentacije osvrnuo na protekla događanja vezana za prirodne katastrofe točnije potres koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju i operativne akcije koje su poduzete kako bi stanovništvo navedenog područja ostalo sigurno. Pomoćnik ministra Trut iskazao je zadovoljstvo reagiranjem i djelovanjem žurnih službi, koje su pokazale solidarnost i spremnost.
 
Osim predstavnika Grada Dubrovnika i Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci koji su sudjelovali na dvodnevnoj radionici kao partneri u sklopu projekta DiMaND, ostali partneri odnosno sudionici radionice dolaze iz sedam zemalja: Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije.
 
Podsjetimo, projekt DiMaND sufinanciran je kroz Program Mehanizama Unije za civilnu zaštitu koji koordinira i provodi Europska komisija. Glavni cilj projekta je razmjena iskustava u aktivnostima pripremljenosti i kvalitetne opremljenosti u slučajevima humanitarne koordinacije.
 
Ukupna vrijednost projekta iznosi 341,608.20 eura, dok proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 42.158,00 eura te je u 85-postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europske unije.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Iako formalne koalicije nakon lokalnih izbora u Gradskom vijeću nema, podjela političkog plijena ipak je počela. Naime, u većini gradskih tvrtki direktori se neće mijenjati, no, neke su smjene, odnosno promjene navodno već dogovorene i to očito prema stranačkoj, odnosno izbornoj kvoti razmjernoj broju mandata u Vijeću potrebnih za većinu, a time valjda i provedbu programa one programske suradnje koja bi u dubrovačkom predstavničkom tijelu trebala službeno biti na snazi.

Direktorima gradskih komunalnih društava ugovori ističu u rujnu pa su s onima koji će napustiti svoje pozicije već obavljeni razgovori. Većina će ih ipak ostati na svojim pozicijama, poput direktora Vodovoda Lukše Matušića, direktorice Vrtlara Alme Majstorović i direktora Čistoće Marka Ivekovića.

Tomislav Tabak tako više ne bi trebao biti direktor Sanitata. Ta je tvrtka naime „pripala” DDS -u pa će na njezino čelo vjerojtano doći direktor Boninova Marijan Dadić, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr. Odlaskom Dadića, Boninovo će i dalje ostati pod DDS -om pa bi za direktoricu te tvrtke, doznaje Dubrovnikpress.hr neslužbeno, mogla biti imenovana Antonela Svilarić, koja je inače zamjenica predsjednica Nadzornog odbora dubrovačkog Vodovoda.

Čelnik DDS -a Pero Vućan inače u kampanji nije lijepo govorio o Sanitatu, a niti o direktoru te tvrtke koju je nazivao monopolistom, iako su zapravo sve tvrtke u vlasništvu Grada monopolisti osim Vrtlara. No, Sanitat je zapravo tvrtka koja odlično posluje, tvrtka koja je pred izvedbom projekta rekonstrukcije gruške place i koju je Tabak odlično vodio.

Naime, u izvješću o poslovanju kojega je Tabak podnio Gradskom vijeću u rujnu 2020. za Sanitat je 2019. bila izvrsna poslovna godina u kojoj je to Društvo ostvarilo 29,7 milijuna kuna prihoda, što je bilo 13,1 posto više prihoda u odnosu na 2018. Dobit Društva iznosila je 3,1 milijuna kuna. Rashodi Sanitata u 2019. znosili su 25,9 milijuna kuna. Tabak je inače direktor koji je u Sanitatu smanjio rashode za plaće za milijun kuna na način da je u 2019. kad se poslovalo odlično, smanjio prosječnu netto plaću sa 7.797 kuna na 5.950 kuna. Sanitat je inače u rujnu 2020. imao 81 zaposlenog.

Kad je u pitanju poslovanje u 2020., prihodi Sanitata bit će zasigurno nešto manji zbog efekta krize izazvane pandemijom. Naime, tijekom prvog „lockdowna” Sanitat građanima nije naplaćivao parking, a izostali su i prihodi od naplate za zaustavljanje autobusa na Pilama.

„Odlukom načelnika Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, načelnikom Postaje granične policije Gruda, privremenim rješenjem, imenovan je Miro Marijanović”, navodi danas PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju. Miro Marjanović rođen je 1978. godine i policijski je službenik s dugogodišnjim iskustvom i završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem kineziologije.

„U sustavu Ministarstva unutarnjih poslova je od 1997. g., a službu je započeo kao policajac, potom i vođa prometnog sektora u Policijskoj postaji Ston, nakon čega je kao vođa ophodnje za sigurnost cestovnog prometa radio u Postaji prometne policije Dubrovnik i kao vođa ophodnje za zaštitu granice u Policijskoj postaji Gruda. Potom je u Postaji aerodromske policije Ćilipi obavljao poslove vodiča službenog psa za detekciju eksploziva, a posljednjih devet godina je radio kao policijski službenik za prevenciju kriminaliteta pri Uredu načelnika Policijske uprave.” - navode iz Policijske uprave o novom načelniku na Grudi.

„Zbog odlaska dosadašnjeg načelnika Policijske postaje Ston Braca Rosa u mirovinu, novim načelnikom te policijske postaje, također privremenim rješenjem, imenovan je Hrvoje Franković”, piše dalje u priopćenju. Franković je rođen 1986. godine, dugogodišnji je policijski službenik koji je do sada radio u Policijskoj postaji Dubrovnik, a inače riječ je o bratu dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića.

„Hrvoje Franković ima završen specijalistički diplomski stručni studij kriminalistike, a u Ministarstvu unutarnjih poslova je od 2010. g. Policijsku službu započeo je kao policijski službenik, potom je napredovao u vođu ophodnje, a povremeno je radio i u Operativno komunikacijskom centru Policijske uprave. Radi se o mladim, odgovornim i perspektivnim policijskim službenicima, koji imaju sve potrebne reference za obavljanje složenih zadaća koje su im povjerenje.” - navode iz PU o novom načelniku u Stonu.

dm

Iako je javnosti najpoznatiji po njegovu zalaganju za nesmetan pristup javnom i pomorskom dobru, Igor Legaz u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr govori o suradnji sa srđevcima ili kako ih on, naglašavajući da je legalist, naziva – listom broj 8, ali i razlozima zbog kojih se s njima razišao. Legaz govori i o suradnji s Ivicom Rokom i iznosi kako je on Roku vodio pisani dio kampanje, ali ne i kampanju, kako on kaže, liste broj 7. Rokov vanjski suradnik, govori, nije bio jer, ističe, takav se oblik suradnje tijekom izbornih kampanja masno naplaćuje dok je on sve radio besplatno. Priznaje da je u dopisu, koji je u javnost procurio uoči konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća, svako slovo njegovo, ali i naglašava da ga medijima nije poslao on već, kaže on, adresant, odnosno korisnik e-mail adrese s kojeg je mail upućen.

Kad su u pitanju plaže, Legaz ističe kako je prije nekoliko dana bilo problema na Libertasu. Za ogradu na Šetalištu Nika i Meda Pucića postavljenu poviše skala na Kokotu, kaže kako je nije prepilao.

Počnimo od srđevaca, kako je došlo do vaše suradnje?
- Molim vas lijepo. To je bila lista broj 8, nikakvi "srđevci". Ja sam legalist, ne koristim šatrovačke termine. Dakle, bili su izbori za Gradsko vijeće u proljeće 2017. kad sam se pojavio na nepolitičkoj građanskoj listi broj 8, a nositelj liste je bio Ljubo Nikolić. Inače, građanska lista je prvi put izišla na izbore u Dubrovniku 2013. i nositelj je bio Igor Miošić. Ta lista iz 2013. se za potrebe izvanrednih izbora, 2015. pomiješala s laburistima, a nositelj je bio Maro Kristić i nije moglo bit gore nego je bilo. Razlozi su poznati, slučaj Pogačić se ne može oprostiti ni zaboraviti nikad. Takva izdaja građana je naprosto neoprostiva. Negdje 2017. Maro Kristić napušta to društvo i ja sam ih pitao mogu li biti član nove grupe, rekli su da mogu, imali su valjda neki interes da me prime, ali su me na listi svrstali na 9. mjesto. Pozicija je bila simbolična i lista nije mogla privući veći broj birača, a mogla bi da sam ja bio na prvom ili na drugom mjestu.

Dao sam sve od sebe, ali sam tražio da se poštuju tri stavke – apsolutno zalaganje za obalu i općenito javna dobra, rekonstrukcija građevina koje je porušila zločinačka austrougarska vojna horda i treće se odnosilo na donošenje odluke Gradskog vijeća o Divljoj ligi na nivou Gradskog vijeća, da se službeno valorizira tradicija rekreativnog igranja vaterpola na dubrovačkim kupalištima. Bilo im je prihvatljivo sve osim najvažnije stavke, obnove građevina, zapravo Nikša Selmani i Ivan Vigjen govorili su "ne, ne, ne", jer su tada oni bili forsirali obnovu tvrđave na Srđu, građevine koja uopće nije raguzejska. Došao je prvi sastanak. Okupili smo se u prostoriji u Duhana. Većinu ljudi nisam poznavao. Stvara se plan za izbore, treba donijeti odluku koga će lista podržati za gradonačelnika.
Dvojica trojica, kažu da bi bilo dobro podržati Mara Kristića. Nisam znao kakva su pravila tada bila u grupi, bio sam nov i kazao sam "oprostite mi, Maro Kristić i Dolores Lujić su sada druga stranka, to će zbuniti birače, taktika je potpuno pogrešna". Rekao sam da se ne trebamo trošiti na nekoga tko može skupiti tri posto glasova, da ćemo dobit malo, a mnogo izgubiti i tada je Nikša Selmani održao jedan monolog, daveći s njegovim teorijama o "šakama soli", ne znam što sve nije spominjao. Ja sam rekao da ću bit protiv. Svi su me poprijeko gledali, kao oni će ostati do ponoći jer se odluke ne donose većinom glasova nego konsenzusom. U to se umiješao i Giljača, kao oni imaju neki deal s Mostom za županiju, da ću sve poremetiti i samo zato što sam bio novi, teške volje sam pristao. Ponavljam, bio sam potpuno nov u ekipi, vidim da su svi za podršku Kristiću osim mene, pa sam tako popustio. Posljedice su bile odmah vidljive i u Gradsko vijeće smo ušli samo s jednim članom. Kad smo se okupili nakon izbora svi smo bili pokisli, rekao sam im "niste me htjeli poslušati iz nekog razloga i dogodilo se što se dogodilo, idemo dalje", ali uz uvjet apsolutne zabrane svakog oblika kristićarenja, ragužizma i obradovštine.

KRISTIĆARENJE, RAGUŽIZAM I OBRADOVŠTINA

Ali suradnja s Kristićem se ipak nastavila.
- Od 2017. do 2020. ja nisam čuo za bilo koji naš potez u smislu takve suradnje.

Prema radu tadašnjeg Vijeća očito je da se suradnja s Kristićem nastavila.
- Ja to nisam znao, to je onda moglo bit kriomice, da ja ne saznam. Ponavljam, bila je zabrana svakog oblika kristićarenja, ragužizma i obradovštine.

Ta je suradnja iscurila na izmjenama GUP-a, amandmanom za Mali Stradun.
- To je bilo 2020., doći ćemo do toga.

Dobro, jesu li te izmjene GUP-a bile prijelomna točka na kojoj ste se razišli?
- Ne! Prijelomna točka je bilo stanje nakon izbora za Sabor 2020. Nisam bio prisutan kad su oni pripremali strategiju pred izbore za Sabor, ali su mi rekli da bi me stavili na listu. Tada sam vidio da su na listi za Sabor, njih četvero s liste broj 8, gospar Miošić, gospođa Jelavić, gospođica Marčinko i ja, te profesor Capor kao predstavnik stranke Možemo. Pojma nisam imao, blage veze nisam imao tada da je i Miošić član stranke Možemo, pa i Giljača. Ja zaista nisam znao da su oni članovi Možemo. Mislio sam da su nam iz Možemo samo regalali potpis jer stranke to mogu, da mi možemo izaći na izbore bez skupljanja potpisa po trgovima. Kad vidite da među kandidatima za Sabor nije bilo Giljače, Selmanija, Nikolića, Vigjena, ispada da je teret pao na "rezervnu postavu".

Zašto, kako to tumačite?
- Ja to ne tumačim, ja to znam, bio je veliki strah da će na izborima za Sabor biti fijasko. Velika trta kod "prve postave", ja to otvoreno moram kazati.

Ali Vi ste ostvarili dobar preferencijalni rezultat.
- Da, ja jesam od nas četvero imao najbolji preferencijalni rezultat i trebao sam ući u Gradsko vijeće, ali doći ćemo do toga. Tomislav Tomašević je pred izbore za Sabor došao u Dubrovnik radi javnog predstavljanja kandidata. Tog dana, kad smo trebali doći na Brsalje, ja sam bio zaokupljen gradnjom skala na Kokotu i umalo sam zakasnio na predstavljanje. Nakon Brsalja, otišli smo na pizzu ispod žičare, a Tomašević i ja smo hodali sami i desetak minuta smo neometano razgovarali. Rekao mi je da je čuo sve najbolje o meni, da zna sve, da mu je drago da smo se upoznali. Dao mi je e-mail, viber jer nije imao vremena ići na Kokot da vidi kako napreduju skale, ali je rekao da mu pošaljem fotografije da on to vidi. Jako lijepo smo razgovarali i o Južnoj Americi. Kad smo se razišli, pošao sam do Kokota, snimio sam sve kako je on poželio, poslao mu fotografije i video, youtube link, ali nikada, nikada i nikada, on meni nije odgovorio ni na email, niti na viber pa čak niti "ok" i ja sam ga skinuo sa svih kontakata. Bio je glavni u stranci koju sam predstavljao kao kandidat za izbore, a on mi nije odgovorio na nešto što me bio zamolio da mu pošaljem. Može on u budućnosti bit ne znam što, ali je za mene prekrižen. Inače, na tim sam izborima radio vrlo savjesno, a imao sam malu minutažu u medijima.

Ipak su vas građani prepoznali.
- U kampanji su veliku medijsku minutažu imale osobe koje uopće nisu bile kandidati za Sabor – Vigjen, Selmani, Giljača, a ja sam dobio neznatnu minutažu koju sam na mulu Ponte iskoristio za kulu Ribarnice, za Krstionicu, za lužu na Ponti, te za Lučino Razdolje. Moja izjava o Lučinu Razdolju je isječena. Protiv Lučinog Razdolja smo najviše inzistirali Giljača i ja, s tim da je moje bilo zalaganje za ponovno trasiranje. To je sve moje, i ovo sad o trasiranju je samo nastavak mog rada. Čak sam se raspitivao kako da sam ulijem boju pa su mi rekli da ne bi bilo efekta jer mi nitko ne bi vjerovao. Nisam tada znao preciznu lokaciju tog centra. Sad je znam i to nije Lučino Razdolje.

Nego?
- Približno Čuline Doline! Lokaciju Lučino Razdolje možete naći na JNA topografskoj karti 1 : 25000, pa onda oko 500 m jugozapadno bi bila ta lokacija.

I što je bilo nakon izbora za Sabor?
- U građanskoj listi vrijedi pravilo rotacije da u Gradskom vijeću bude onaj koji najbolje kotira u narodu. Koliko god da sam ja imao glasova, Selmani je imao nula, Vigjen je imao nula glasova, Nikolić je je imao nula glasova, Giljača nula glasova. Držali su govore, a imali su nula glasova. Ja sam imao najviše glasova i bio sam na "rotacijskom" redu, ali su me jednostavno opstruirali da uđem u Gradsko vijeće.

NJEGUJE SE URBICID AUSTRIJSKIH OKUPATORA

Jeste li imali želju ući u Vijeće?
- Ostalo je bilo još par mjeseci do izbora i taman je riješena tvrđava na Srđu, pa se "oslobodio prostor" za građevine koje je porušila Austrija, to su prvenstveno kula Ribarnice, Krstionica, luža na Ponti, gornji dio kule Sv. Luke.

Stvarno mislite da je te građevine moguće obnoviti?
- Bar ja znam kako to funkcionira u svijetu. Svaki, ali svaki grad opasan bedemima trudi se da propale dijelove tih bedema ili nekih drugih građevina, koje su uništene na različite načine, rekonstruira. Više puta idem na ista mjesta i gledam kako se građevinski spomenici obnavljaju i to privlači i turiste. Dubrovnik je nevjerojatan, pogotovo sadašnji izgled Dubrovnika koji je UNESCO grad i na prvom mjestu treba bi biti težnja da povrati vlastiti izgled, a ne da njeguje urbicid austrijanskih okupatora. Podsjećam na austrougarsku „krilaticu" da će "napraviti još ljepši Dubrovnik". Ne zaboravite da je takva istovjetna "krilatica" bila u opticaju '91.

Vi stvarno vjerujete da bi se netko usudio krenuti u rekonstrukciju tih građevina koje je porušila Austrija?
- Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika daje odgovor na Vaše pitanje. Provedba zakona je lako izvediva na svim mjestima, gdje je nakon rušenja građevine, danas "gola ledina", poput kule Ribarnice, luže na Ponti, Krstionice. Imate primjere UNESCO-vih gradova gdje su građevine srušene, ne od okupatora nego po domaćim važećim GUP-ovima. Jedan takav je Mostar, gdje je iza II. Svjetskog rata srušena Atik džamija. Bila je to najstarija mostarska džamija, ponavljam, potpuno legalno je srušena, ali je obnovljena. Imate Kijev, najljepši europski velegrad. Tamo su dvije impozantne UNESCO lokacije Kievo-peščerska lavra i Sofijski sobor. U Kijevu je '33. legalno srušen Mihailovski sobor, ali je ipak obnovljen.
Na nekoliko evropskih fakulteta (nema ih u Hrvatskoj) se izučava kako se rekonstruirana porušene građevine, a mislim da u tome najbolji Poljaci, pa Nijemci. Warszawa i Dresden su "copy paste" rekonstruirani. Ili, UNESCO most u Višegradu, djelomično je razoren u I. Svjetskom ratu. Falila su mu dva tri luka, obnovljen je. UNESCO potiče obnovu kulturnih dobara. Kad uzmete staru kartu Dubrovnika, i pratite s istoka prema zapadu, imate u tom pravcu muo Ribarnice, pa kulu Ribarnice, gradski zvonik, pa Placu cijelom duljinom, uključujući izvornu mikrolokaciju Orlandovog stupa, pa toretu vrata Pila i most od vrata Pila. Takvom linijom, takvim rasporedom niza fundamentalnih građevina u istoj liniji u oštroj konkurenciji europskih srednjovjekovnih gradova mogla se podičiti samo Ragusa. Tu liniju urbicidno su narušili austrijanski zločinci, srušivši dvije kule, od kojih je gradski zvonik ipak rekonstruiran za kraljevine Jugoslavije, dok kula Ribarnice još čeka na rekonstrukciju. Slično je tako i kod primjera Krstionice, luže na Ponti, ali sada ne mogu sve to iscrpno eleborirati.

Kao da je to Vaša utopijska želja.
- Čekajte, pa lista br. 7 je nedavno, u svom izbornom programu, istaknula rekonstrukciju kule Ribarnice kao prioritet svih prioriteta i birači su za to glasali. Građani žele rekonstrukciju, zakonodavac je to omogućio, a UNESCO podržava.

OD MENE SE TAJILO NEKAKVO PETLJANJE OKO MALOGA STRADUNA

Vratimo se srđevcima. Razilazite se nakon sjednice Gradskog vijeća na kojoj je Selmani podržao Kristićev amandman za Mali Stradun?
- Naglašavam, nikakvi "srđevci", nego neki članovi tadašnje građanske liste broj 8. Nije razlaz uslijedio tada kako Vi mislite, nego prošlog ljeta kad članovi građanske liste broj 8, odnosno većina članova, odlučuje poći u politiku. Tada su se skupljali potpisi za novu stranku, a ja nisam to želio. Bio sam dosljedan građanskoj nepolitičkoj opciji i odbio sam potpisati. Ostao sam lojalan listi broj 8 do kraja, do raspuštanja prethodnog saziva Gradskog vijeća, iako je lista ostala bez predstavnika u Vijeću. Većina članova tadašnje liste broj 8 su se učlanili u stranku Srđ je Grad, neki su pošli u stranku Most. Kad je zakazana sjednica s izmjenama GUP-a, kad sam vidio da u tim izmjenama nema Lapadskog Polja, odnosno hotela Sumratin, bilo mi je jako krivo, a spominje se Babin Kuk, Mali Stradun. Oni iz liste broj 8 su rekli da mi nećemo imati nikakav amandman, da nećemo ništa pisati. Nisam mogao doći k sebi i pitao sam zašto nećemo i nisam dobio odgovor. Na kraju je izašao van supotpis Nikše Selmani na tuđi amandman.

Zašto je Selmani, koji bi trebao znati što je javni interes, podržao Kristićev amandman o Malom Stradunu, kojega privatni poduzetnici zapravo žele apartmanizirati?
- Nikad to nisam doznao i ne mogu vam dati odgovor na to pitanje jer se od mene očigledno tajilo nekakvo petljanje. Nije se od mene tajilo da mi tada nećemo ići s amandmanom. Oni o Sumratinu i o Babinom Kuku ne znaju apsolutno ništa. Ja sam za to da se Mali Stradun zaštiti kao spomenik industrijske hotelske arhitekture, a isto tako i hotel Sumratin. Ja ni danas ne mogu shvatiti zašto je Nikša Selmani to učinio, zašto je supotpisao taj amandman.

Jeste li ga pitali, tražili objašnjenje?
- Kada mi čovjek lijepo kaže "ovoga puta mi nećemo ići s amandmanom", a onda počnu ispadat šake soli onda prestaju sve veze.

Mali Stradun je privremeno spašen, ali Sumratin nije.
- Polako, polako, nije važno što ja kažem nego što sam radio. Pisao sam službi Grada dopis u kojem tražim da Grad ide u proceduru zaštite hotela Sumratin i na to me uputio direktor Konzervatorskog zavoda, otvorio mi je oči. Što je Grad Dubrovnik po tom pitanju učinio, ako biste ih Vi pitali, možda biste dobili odgovor jer meni ne odgovaraju ništa. Na svom youtube kanalu o Malom Stradunu istaknuo sam da se cijeli onaj centralni dio treba sačuvati. Ono je bio grad u gradu, neponovljivo, ona se atmosfera nikad nigdje više neće ponoviti. Lapad općenito kao turistička oaza se nikad više neće ponoviti, a pogotovo Babin Kuk. Možda, ako se vrati muzika jer muzika je magnet, a na najmanje pet mjesta je bila stalna muzika, na velikoj taraci, na maloj, u Exodusu, u pivnici, u vinskom podrumu. Bio je još jedan disco, Zodiac se zvao, a bila je muzika u Plakiru, Presidentu i mislim u villi Mladinov. Niste se navečer mogli lako mimoći na Malom Stradunu, iglica se nije mogla baciti, trebao je semafor. Tko je od nas tada išao u Grad? Lapad je bio turistički centar Evrope.

SVAKO SLOVO JE MOJE, ALI DOPIS MEDIJIMA POSLAO JE ADRESANT

Najavljivali ste izlazak na izbore, zašto se to nije dogodilo?
- Bio san pozvao mladiće i djevojke koji žele participirati u radu Gradskog vijeća da mi se samo jave i da se lista formira. Imali smo rIješeno da nam jedna stranka Akcija mladih iz Rijeke regala potpis i pečat, samo su se trebali javiti mladi, ali je odaziv bio nedovoljan. Zapravo, bilo je dovoljno mladića, ali trebalo je i devet djevojaka.

Kako je došlo do vaše suradnje s KLGB Ivice Roka?
- Zvao me prijatelj, jedan od kandidata da im treba pomoći kako bi Ivica Roko ušao u Gradsko vijeće. Rekao je da su vidjeli moje programe i pitao me mogu li se tim programima oni koristiti. Ja sam pitao žele li oni koristiti moj program ili mene i ispalo je da žele i jedno i drugo. Ja sam kazao da pristajem, ali uz izričit uvjet da se nitko ne petlja u ono što pišem, jer sam naslutio da bi se moglo dogoditi da ja pišem, a da to onda netko ide filtrirati. Ako se hoće da pišem za džaba, onda ima bit po mom. Ja ću pisat savjesno, pošteno i neću nikoga zeznuti. Ma pogledajte samo, od prvog do zadnjeg hrvatskog medija, televizija, sve novine, pisali su o senzaciji u Dubrovniku. Govorilo se u kuloarima, ali nitko nije pisao tko je kreator, strateg taktičar, velike senzacije u Dubrovniku, tko je taj koji je stajao iza svakog poteza kandidata Ivice Roka.

Jeste to bili vi?
- Pitajte me sasvim jasno.

Pa ne mogu jasnije.
- Od svakog slova, od svakog detalja, isključivo i jedino sam vodio pisani dio kampanje ja, bez da se Ivica Roko petljao u sadržaj tekstova, u tempo javnih objava ili slično. Ja nisam imao nikakav odgovor s bilo kim, osim s Ivicom Rokom. Učinio sam to za njega jer mi je ostao u lijepom sjećanju kao promućuran učenik u srednjoj školi gdje sam mu bio profesor matematike.

Jeste li onda bili vanjski suradnik Rokove liste?
- Još jedanput, nikakva lista, ja sam samo vodio kampanju Ivice Roka, i nikoga više. Da sam uistinu bio vanjski suradnik, onda troškovi kampanje ne bi bili nula kuna jer se vanjski suradnici u kampanjama masno plaćaju. Nikakav vanjski suradnik nisam bio. Sve je ostavljeno meni na savjesti i korektnosti. Program je bio potpuno moj osim bordela i oriđinala. One silne molbe da se mole mediji, portali za džaba objave, sve sam ja pisao. Ja sam autor svih tih tekstova, sve fraze, kao "mikrofon", "zvučnik", sve je to moje.

Ususret konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća prema novinarima je pušten jedan dopis.
- Polako, polako, prezentirajte javnosti kompletan dopis, koji uključuje cjelovit header, pa da svi vide tko je bio adresant, a tko adresat.

I jeste li razgovarali s Cetinićem i s Rokom?
- S Ivicom sam razgovarao na taraci Robne kuće "Srđ". Tada smo sve detaljno utanačili, a ključno je da ja nastavim pisati za njega te da se u izbor sadržaja dopisa i tempo slanja podnesaka, on neće miješati, jer je imao puno povjerenje. Jedino je insistirao na izmjeni komunalne odluke o radu karićara. S Cetinićem, kojemu sam isto bio profesor u srednjoj školi, nisam imao nikakav dogovor o vođenju kampanje. S njim sam, iako nisam imao dogovor kao s Rokom, razgovarao i on me zamolio da među pitanja u podnesku za službu Gradskog vijeća, uvrstim zapušteno igralište na Pločama. Pitao sam ga da li da napišem prijedlog da on bude predsjednik Gradskog vijeća, ali Cetinić kaže "ne". Onda ga ja pitam za Petru Marčinko, a on kaže "rekli smo da nećemo koalirati pa bi ispalo da smo u koaliciji". Ja sam tada rekao da imam način kako da to zakukuljim, a da nikoga ne predložim, a da Petru izdvojim kao kandidatkinju za predsjednicu.

Tko je poslao sporni dopis?
- Dopis je poslao adresant, a rekao sam da se priloži header pa će se vidjeti da nema ničeg spornog u sadržaju podneska.

Vi ste znači sve u tom dopisu napisali, a tko ga je poslao?
- Molim? Je li sporno da je svako slovo moje?

Ne, to nije sporno, ali tko ga je poslao?
- To je adresant, odnosno osoba koja je korisnik email adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Jeste li Vi imali pristup njegovu emailu?
- To će znati adresant tko je sve imao njegova ovlaštenja. Nije uopće korektno da se bilo tko o tome raspituje jer je privatno pravo svakog adresanta da raspolaže svojom email adresom. Pitanja u dopisu su bila dogovorena, jasna i ispoštovana je volja građana, a odnosila su se na igralište iza gimnzije, na kariće, na probleme koje su građani kumili i molili, a to su barke, o Vodovodu, odnosno kanalizaciji u Lapadu i na put u Gornjem Obuljenom, pa vezovi za barke, pinji na kupalištu Biskupija koji su simboli Svetoga Jakova, zatim dvije masline, kod Kompasa i na pošti Lapad, pa kula Ribarnice, a sve uz uvjet da se proširi točka dnevnog reda jer sjednica nije bila isključivo konstituirajuća nego mješovitog karaktera.

Zašto se onda proziva Vas da ste poslali email?
- Mene nitko ne proziva nego iznosi nebuloze. Da li predsjednik ili monarh bilo koje svjetske države, piše tekstove za javnost i da li ih osobno otpravlja putem emaila?

Jeste li nakon toga razgovarali s Rokom i Cetinićem?
- S Ivicom Rokom sam sve detaljno dogovorio, ali to je razgovor između nas, a ne za publiku. S Ivanom Cetinićem se nisam ništa dogovorio, osim oko pitanja o igralištu na Pločama, ali čak i da jesam, opet to ne bi bilo za publiku. Jedino što mogu reći, to je da mu iskreno želim da napokon dobije stalan posao.

Jeste li komunicirali s Petrom Marčinko nakon onog dopisa u kojem je predloženo da bude predsjednica Vijeća?
- Ja sam javno napisao svoje mišljenje o njoj. Ona je najbolja za dužnost predsjednice GV od svih njih 21 vijećnika. Živjela je u Tallinnu i vidjela je kako se tamošnje kule obnavljaju, što može biti jako značajno.

AKO BI SE DOGODIO FENOMEN DA KAMEN PROGOVORI, NA LIBERTASU BI KLICAO MOJE IME

Počela je sezona, kakvo je stanje na obali? Neki dan je bilo problema na Libertasu.
- U programu liste broj 7 stajala je žestoka, beskompromisna borba za javne putove, osobito obalu. Kad je Libertas u pitanju, odnosno kad su Turci u pitanju, to je klasika, nema se što dodat. Oni učine neki potez neperiodično, ne možete ih uhvatit ni za vrat ni za nos. Prođe neko vrijeme, primire se pa učine potez, ovog puta su stavili stražare, desetak njih na oba prilaza Libertasu, a na one podeste uz more, kod zabetonirane špilje na Kačulu, gdje desetljećima dolaze Dubrovčani, stavili su četiri stola.

Vaša borba za nesmetan prilaz pomorskom dobru traje još od ville Elite.
- Prvo je bio muo Kompas. Elite nije prestala, ona traje i tu sam se strašno razočarao u dubrovačko pučanstvo. Napravi se put ispred Elite, molim ljude da ga koriste, a oni koriste jedan moj dijamantni obalni put. Molim ljude da koriste gornji, a oni ne nego donji. Gornji je bliži, a oni neće nego donjim.

Jeste Vi prešegali dio ograde na Šetalištu Nika i Meda Pucića?
- Zašto ste iskoristili tu riječ?

Pa jeste šegali ili niste?
-Nisam očekivao da ćete kazati tako nešto, ne!

Pa pitam jeste li je Vi prešegali.
- Tako nešto da ćete pitati nisam očekivao. Pogledajte sliku, čini li vam se da je tu nešto prešegano? Kako možete nasjesti na trikove Grada Dubrovnika?

Zaista nije prešegano.
-Vidite li vi kako je obla daska?

Da.
- E, to je na prolazu.

Da, ništa nije prešegano, razmontiran je dio ograde.
- Ma tu nije predviđena nikakva prepreka. Tu su skale.

Zašto je na prilazu skalama stavljena prepreka?
- Čujte, to je misterij, to je stvarno misterij. Pazite, sve se skale poštuju, a negdje oko 20. maja oni poviše ovih skala stavljaju prepreku.

Zašto baš na tim skalama?
- E to ne znam, a te skale imaju i odličan dvostrani rukohvat. Kokot je jedno od najlegendarnijih kupališta. Kad sam ja rođen, a bilo je to '60, na sjevernoj obali Sumartina, bili su Piplić, Kokot i Elite. Kokot spada u najlegendarnija kupališta u Dalmaciji. Na Kokotu se nikad nije ulazilo u more nego se skakalo i po tome je Kokot specifičan.

Dodije li Vam borba za obalu?
- Pretprošle godine sam najavio odlazak u penziju od radova na obali kad napunim 60, a eto još nisam. Ipak, smanjio sam intenzitet poslova i ograničio sam se na najnužnije u koje je Libertas. Ne znam gdje sam više energije, truda, iskustva, znanja, ali i estetike uložio nego na Libertasu i s pravom mogu kazati da ako postoji neka lokacija u svijetu, ako bi se dogodilo neko čudo, fenomen da kamen progovori onda bi to bilo na Libertasu i kamen bi klicao moje ime. Tolika je povezanost neke mikrolokacije s jednom osobom. Inače, na Villi Dubrovnik mi je olakšana situacija. Sreća živa, prošle godine je more razbilo obalu i ne moram tamo više uopće dolaziti jer je more odnijelo i muo koji je bio oslonjen o razbijeni dio obale.

Trenutno stanje u kolektivnom pregovaranju i kolektivnim ugovorima u javnom i privatnom sektoru bila je glavna Ljetne škole SSSH -a u čijem je radu uz 80 -ak predsjednika sindikata i sindikalnih povjerenika sudjelovao i predsjednik Samostalmog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Baldo Kovačević.

Kovačević je bio višegodišnji povjerenik SSKH u Libertasu. U raspravi na Ljetnoj školi SSSH ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću kazao je kako su kolektivni ugovori u interesu i radnika i poslodavaca. Istaknuo je i problem niskih plaća u komunalnim tvrtkama.

Kovačević se nedavno sastao i s dubrovačkim gradonačelnikom Maton Frankovićem. Na sastanku na kojem su bili i sindikalni povjerenici gradskih tvrtki Kovačević je s Frankovićem razgovarao o nacionalnoj inicijativi SSKH za izradom općeg kolektivnog ugovora za sva komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Inicijativu o novom kolektivnom ugovoru kojim bi se definirali i uskladili temeljni uvjeti poput iznosa najniže plaće, najnižeg iznosa regresa ili drugih prigodnih nagrada poput božićnice ili dara za djecu Franković je podržao.

nm

Pored dva sindikata u dubrovačkoj Čistoći osnovan je i treći naziva Sindikat Čistoća Dubrovnik koji je rješenjem Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dubrovačko - neretvanske županije 24. lipnja upisan u registar udruga. Predsjednik Sindikata Čistoće Dubrovnik je Nikša Šutalo.

Šutalo je inače zaposlen u Čistoći, a bivši je prometni policajac koji je u Policijskoj upravi dubrovačko – neretvanskoj dobio otkaz zbog povrede radne discipline i neprimjerenog ponašanja izvan službe.

Naime, Šutalo je dubrovačkoj javnosti poznat po nepotrebnom primjenjivanju sile nad kolporterom Nenadom Jovanovim Ciletom kod Robne kuće Minčeta.

Sindikat koji je Šutalo osnovao u Čistoći inače nije reprezentativan, nema središnjicu i nije potpisnik kolektivnog ugovora.

nm

Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“, njegovo 14. izdanje, započelo je sinoćnjim koncertom u atriju Kneževa dvora. Uvodnu riječ povodom otvaranja festivala koji se održava u čast velikom tenoru iz Cavtata, Tinu Pattieri, dao je šef dirigent Dubrovačkog simfonijskog orkestra i glazbeni direktor festivala, Marc Tardue, a potom je uslijedio koncert Gudačkog sastava DSO-a pod ravnanjem dirigenta Ivana Huta.

Orkestru su se pridružili solisti, sopranistica Sara Žuvela i tenor Roko Radovan. Oboje ovih mladih glazbenika svoje je glazbeno obrazovanje započelo u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, a potom nastavilo na Akademiji za glasbo u Ljubljani, odnosno Muzičkoj akademiji u Zagrebu te su tijekom svog obrazovanja osvojili niz domaćih i međunarodnih nagrada.

Kako je maestro Hut kazao, bila je ovo svojevrsna večer leida, budući su solisti izveli pjesme
hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea te opernog velikana Giacoma Puccinija. Izvedbama je prethodila Dubrovačka suita Ludomira Rogowskog, a publika je imala priliku čuti i Ideale Francesca Tostija. Publika je glazbenike nagradila velikim pljeskom, što je u konačnici rezultiralo s čak četiri glazbena dodatka.

Bilo je to otvaranje festivala, a u nastavku festivala publiku očekuje veliki koncert ispred Kneževa dvora u subotu 3. srpnja kada će DSO-om ravnati Marc Tardue, a kao solisti nastupiti operni prvaci Martina Zadro i Branko Robinšak, te će publika imati priliku čuti neke od naljepših opernih arija velikih francuskih i talijanskih skladatelja. Festival će završiti recitalom u Kneževu dvoru 6. srpnja kada je na programu večer međunarodnih ljubavnih pjesama u izvedbi jedne od najnagrađivanijih sopranistica mlađe generacije, Tanje Ruždjak, u pratnji pijanista Marcina Koziela.

rrd/dso