Društvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik obavještava građane da će provoditi adulticidnu dezinsekciju metodom hladnog zamagljivanja (ULV).

Zamagljivanje će se provoditi po sljedećem rasporedu po danima:

4. srpnja 2021. godine (od 01,00 sat pa nadalje) zamagljivanjem će se obuhvatiti područje: Nuncijata, Kantafig (Gruška obala), ulica Andrije Hebranga sa sporednim ulicama : I.G.Kovačića, Sv. Križa, Generala J. Bobetka, Od Gaja,Gornji Kono, Vladimira Nazora i Vukovarska ulica sa sporednim ulicama (Obuljenska, N.Nodila, Od Gale, Šipćine), Obala S.Radića sa sporednim ulicama, te park Luja Šoletića.

5. srpnja 2021. godine (od 01,00 sat pa nadalje) zamagljivanjem će se obuhvatiti područje Lapada (1. dio) i to ulice: Nikole Tesle, Lapadska obala, Šetalište Kralja Zvonimira, Iva Dulčića (uključujući i sve sporedne ulice u naseljima Orsan, Solitudo i Babin Kuk), zatim Kardinala Stepinca, Kralja Tomislava, Ispod Petke, Masarykov Put, Od Sv. Mihajla,Od Batale uključujući i sve sporedne ulice na ovom području kao i područje Opće bolnice Dubrovnik s ulicama Dr. A. Šercera i Josipa Pupačića

6. srpnja 2021. godine (od 01,00 sat pa nadalje) zamagljivanjem će se obuhvatiti područje Lapada (2. dio) ulica Iva Vojnovića s naseljima Hladnica i Čokolino, područje Gospinog Polja i Gorice Sv. Vlaha, Pera Čingrije, Dr. A. Starčevića uključujući i sve sporedne ulice koje pripadaju kotaru Montovjerna (Bana J. Jelačića, Kneza Branimira, Gabra Rajčevića)

7. srpnja 2021. godine u 19.00 sati otočić Blato u Komolcu (barka)

7. srpnja 2021. godine (od 01,00 sat pa nadalje) zamagljivanjem će se obuhvatiti područje Bosanke, Šumeta, Knežice, Čajkovića, Sustjepana zatim područje Pila i Ploča i to sljedeće ulice: Zagrebačka, P. Krešimira IV, Zlatni Potok, Frana Supila, Sv. Jakov, Iza Grada, Branitelja Dubrovnika, Gradac, Splitski put uključujući sve sporedne ulice na ovom području

8. srpnja 2021. godine (od 01,00 sat pa nadalje) zamagljivanjem će se obuhvatiti područje Prijevora, Dračeva sela, - područje Nove Mokošice sa svim sporednim ulicama, obala uz rijeku Omblu (Donje Obuljeno, Rožat i Komolac)

9. srpnja 2021. godine (od 01,00 sat pa nadalje) zamagljivanjem će se obuhvatiti područje Osojnika, Pobrežja, Stare Mokošice, Mirinova, Lozice, Vrbice, Štikovice, Velikog i Malog Zatona.

Skrećemo pažnju građanima, posebno onima koji boluju od astme ili drugih bolesti dišnih organa, da za vrijeme zamagljivanja zatvore vrata i prozore. Također upozoravamo vozače na povećani oprez u prometu za vrijeme trajanja akcije.

Posebno se upozoravaju pčelari da za vrijeme zamagljivanja drže pčele u košnicama, dok se u potpunosti ne raziđe insekticidna magla.

U slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, kao što su kiša ili pojačan vjetar, akcija se odgađa za sljedeći dan.

SANITAT DUBROVNIK

U Dubrovniku je u ponedjeljak održana završna konferencija projekta ”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve”.

Riječ je o projektu vrijednosti 14,3 milijuna kuna čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, a projektni partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode – Dubrovačko-neretvanske županije, Grad Metković i Grad Ploče, a za koordinaciju partnera i prijavu zadužena je Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA. Kao suradnici na projektu sudjeluju i Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Turistička zajednica grada Ploče, Turistička zajednica Grada Metkovića i Hrvatsko planinarsko društvo Grabovica.

Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020., a financiran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 14.356.064,90 kn, prihvatljivi troškovi su 14.048.072,02 kn od čega 10.536.054,01 kn iznosi potpora EU. Partneri sufinanciraju projekt u iznosu 3.512.018,01 kuna.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je ovom prilikom kako je Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija u privlačenju sredstava iz EU, a kako usprkos činjenici da se pritom misli na najveće infrastrukturne projekte poput Pelješkog mosta i Zračne luke Dubrovnik, u tijeku je još 150 ‘manjih projekata koji podižu kvalitetu života na jugu Hrvatske.

- Na Korčuli smo primjerice imali jedan recimo sličan projekt ovome – ”Putevima prošlosti”. Takvi ‘manji projekti’ pridonose kvaliteti života ljudi, pridonose razvoju turizma te postaju dio kulturne baštine. Mi u dolini Neretve imamo već nove projekte poput izgradnje Vatrgogasnog doma u Kuli Norinskoj i nabavke vatrogasne opreme. - rekao je župan Dobroslavić.

Voditelj projekta i pročelnik UO za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Miho Baće predstavio je rezultate i ostvarene ciljeve naglasivši kako će projekt formalno završiti, no kako će njegov utjecaj ostati godinama što dolaze.

Okupljenima su se prigodno obratili i ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić, ravnateljica JU za za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić, a nazočili su i zamjenik župana Joško Cebalo, savjetnica župana Žaklina Marević, gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, predstavnik Grada Ploča i drugi uzvanici.

U sklopu projekta, realizirano je tako uređenje posjetiteljskog centra Vrata Neretve i planinarskog doma – rekonstrukcija škole u Baćini, uređenje izložbenog prostora – postav muzeološke koncepcije za „prvu prostoriju” Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću kao i uređenje edu-eko kompleksa i izgradnja vjetro-orgulja na brdu Trovro u Rogotinu koje su pak u fazi čekanja uporabne dozvole.

Postavljene su i uređene promatračnice za bioraznolikost s edukativnim sadržajem te postavljene informativne ploče edukativnog karaktera na Baćanskim jezerima, a napravljena je i revitalizacija i uređenje poučnih staza i šetnica namijenjenih pješacima na području značajnog krajobraza Predolac-Šibenica. Nadalje, uređen je edu-eko vrt u sklopu osnovne škole fra. Ante Gnječa u Staševici, uređeno eko dječje igralište edukativnog sadržaja na temu zaštićenih dijelova prirode u Otrić Seocima, a nabavljena je i postavljena oprema i sustav tehničke zaštite na području Predolac-Šibenica i brdu Babina Gomila.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Stožer civilne zaštite Dubrovačko neretvanske županije, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije i Domom zdravlja Dubrovnik, upućuje drugi javni poziv za cijepljenje protiv koronavirusa, svim osobama koje dosada nisu cijepljene, a koje imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj i to cjepivima dvaju proizvođača Pfizera i Johnson&Johnson.

Cijepljenje će biti organizirano u četvrtak, 1. srpnja, u Sportskoj dvorani u Gospinom polju u vremenu od 8 do 12 sati, uz napomenu da će u vremenu od 8 do 9 sati prednost pri cijepljenju imati osobe starije od 60 godina, od 9 do 12 će se cijepiti ostale dobne skupine.

Uzimajući u obzir izrazito toplo i sparno vrijeme preporučuje se svima koji će se odazvati drugom javnom pozivu za cijepljenje bez najave odjenuti prigodnu odjeću, nositi pokrivala za glavu te dovoljnu količinu vode.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Naša građanska inicijativa tijekom 10 godina djelovanja uvijek se zalagala za pravična i održiva rješenja s kojima bi poboljšali kvalitetu života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Sukladno tome inzistirali smo na učešću naših predstavnika u radnim tijelima koja trebaju artikulirati i osmisliti nova zakonska rješenja sukladna stoljeću u kojem živimo. Tako smo uključeni u radne skupine za zakon o inkluzivnom dodatku te Zakon o osobnoj asistenciji koje više različitih vlada pokušava donijeti desetak godina.

No, kao u svemu tako i u našim nastojanjima, svjedoci smo raznih zakulisnih igara pri sastavljanju „užih timova“ radnih skupina u koje su delegirani stalno isti ljudi iz istih OCD koji su okupljeni u saveze te tzv. „pokret osoba s invaliditetom". Imamo slučaj da su u užoj radnoj skupini predstavnici jednog saveza prikriveni kroz dvije organizacije. To ne bi bio toliki problem kada bi ti savezi radili u korist osoba koje zastupaju na papiru.

Nećemo navoditi sva štetna stajališta koja su oni iznosili, no dovoljno je iznijeti primjer prema kojem predlažu kako OSI prvog i drugog stupnja ne bi trebali dobijati nikakav inkluzivni dodatak. Uz to imaju cijeli niz prijedloga koji nisu ostvarivi, a čini nam se da pokušavaju odugovlačiti tražeći od ministarstva podatke koji su javno dostupni na internetu.

Također, i dalje se zalažu za monopol nad uslugom osobnog asistenta što je potpuno neprihvatljivo. O Zakonu o socijalnoj skrbi koji je još prije dva mjeseca trebao ići na javno savjetovanje nemamo puno informacija osim da je došlo do ozbiljnih razmimoilaženja, te su prema informacijama koje smo dobili, neki članovi nezadovoljni radom napustiti radnu skupinu.

Sve ovo, a i sve što razni savezi godinama i desetljećima (ne)rade, dovodi do evazije kvalitete života djece s TUR i OSI što smo mogli pročitati u iscrpnom izvješću POSI predstavljenom u Saboru RH.

Uostalom, da su svi ti silni savezi i mnoge udruge radili svoj posao naše Građanske inicijative ne bi trebalo ni biti. Mi sa svojih 7500 članova služimo kao nadomjestak svemu onome što bi savezi i udruge trebali raditi: savjetovati i tražiti promjene. Umjesto toga oni su danas produžena ruka vlasti, pa niti mogu, niti žele tražiti nužne promjene. Stoga od premijera gospodina Andreja Plenkovića, ministra Aladrovića i nadležnih ministarstava tražimo hitno redefiniranje radnih skupina te što žurnije puštanje Zakona o socijalnoj skrbi u javnu raspravu i žurni ozbiljni nastavak rada na Zakonu o inkluzivnom dodatku i Zakonu o osobnoj asistenciji.

Andrijana Žderić, Dženita Lazarević, Helena Melovnik Zrinjski, Damir Fatušić, Tomislav Kamenski, Ana Koprek, Lidija Severović, Jadranka Tumpić Cvek i Siniša Bosanac

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u raspravi o proširenju EU-a s premijerom Republike Slovenije Janezom Janšom, na sastanku u organizaciji Europskog odbora regija. Republika Slovenije trenutno predsjeda Vijećem EU-a.

Župan Dobroslavić rekao je da sve zemlje proširenja moraju nastaviti raditi na kvaliteti demokracije, upravljanja, vladavine zakona, temeljnim pravima, slobodi medija, na problemu tzv “zarobljene države” kao i borbi protiv korupcije. Naglasio je da pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom treba otvoriti što je prije moguće, te da Bosna i Hercegovina mora pronaći rješenje u vezi s izbornim zakonom i jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Župan Dobroslavić govorio je također o potrebi normalizacije odnosa između Srbije i Kosova koje mora pronaći rješenje vezano za srpske općine. Tijekom svog predsjedanja EU-om Slovenija ulaže napore u osiguranju nastavka procesa proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana, kao i podršku nastavka rješavanja otvorenih sigurnosnih i političkih pitanja u regiji poput nastavka dijaloga Beograda i Prištine. U okviru slovenskog predsjedništva Vijećem EU-a organizirat će se Summit EU – zapadni Balkan, na Brdu pri Kranju u listopadu ove godine.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U prometnoj nesreći oko 13:35 sati na magistrali pokraj vidikovca u Dubrovniku dva vozila sletjela su s kolnika i završila u provaliji.

U ovoj prometnoj nesreći, kako navode iz policije, ozlijeđene su dvije osobe, jedna lakše, a druga je zadobila teške tjelesne ozljede, na svu sreću neopasne za život, a nakon očevida promet je magistralom otvoren ponovo u 15:45 sati.

Uzrok nesreće je nepropisno pretjecanje.

dpp

Kao što je bilo najavljeno, tijekom proteklog vikenda policijski službenici prometne policije pojačano su nadzirali prometne prekršaje s posebnim naglaskom na prekršaje vozača motocikala i mopeda.

Utvrđeno je ukupno 100 prometnih prekršaja, najvećim dijelom prekršaja nepropisnog pretjecanja, uporabe mobitela tijekom vožnje i tehničke neispravnosti vozila.

dpp

U Policijskoj upravi dubrovačko - neretvanskoj danas je održan sastanak na temu mjera sigurnosti i poboljšanja epidemiološke situacije u sklopu ovogodišnje turističke sezone. Na sastanku su  sudjelovali zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, dožupan Dubrovačko - neretvanske županije i načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ Joško Cebalo, predstavnici SOA-e Dubrovnik, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić, pročelnica PUZS Dubrovnik Ana Miličić, direktor TZ Dubrovačko - neretvanske županije Vladimir Bakić, načelnik Policijske uprave dubrovačko - neretvanske Ivan Pavličević i rukovoditelji Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Naime, tijekom lipnja je, već četvrtu godinu zaredom, u Zadru uspostavljen Stožer za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone 2021., koji će djelovati do 15. rujna, a čiji je rukovoditelj zamjenik glavnog ravnatelja Željko Prša koji je ovim sastankom želio na jednom mjestu okupiti dio  članova Stožera civilne zaštite Dubrovačko - neretvanske županije i policije kako bi se prezentirale sigurnosne i epidemiološke mjere koje su donesene u pripremi za ovogodišnju turističku sezonu.

Hrvatska već godinama slovi kao jedna od najsigurnijih turističkih destinacija, a u ovo vrijeme pandemije virusom COVID – 19 od izuzetne je važnosti da se Hrvatska, osim kao sigurna destinacija, svijetu predstavi i kao epidemiološki sigurna destinacija pri čemu ćemo napraviti sve što je u našoj moći da mogućnost zaraze smanjimo na minimum i da nas EU što prije proglasi zelenom zonom.

Međusobna suradnja svih prisutnih ocijenjena je izvrsnom što je nužan preduvjet da se ostvare planirani ciljevi.

dpp

U večernjim satima u četvrtak, 24. lipnja 26 -godišnjak je, za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta, upravljao teretnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka kretajući se državnom cestom D-8 u pravcu Zatona kada je započeo pretjecati osobno vozilo koje se kretalo ispred njega i to preko pune razdjelne crte, preko obilježenog pješačkog prijelaza i u zavoju. Zbog brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika vozač je udario u zadnji dio vozila kojeg je pretjecao, uslijed čega je vozilo udarilo u betonski zid. Vozač navedenog vozila kao i troje njegovih suputnika zadobili su lakše ozljede te su nakon ukazane liječničke pomoći pušteni na kućnu njegu.

Nakon prometne nesreće 26-godišnji vozač je s vozilom kojim je uzrokovao prometne nesreću, napustio mjesto događaja, udaljivši se bez zaustavljanja. Uskoro je pronađen kada je odbio podvrgnuti se ispitivanju na prisutnost alkohola, droga ili lijekova u organizmu. Vozač je uhićen i zbog počinjenih prometnih prekršaja, uz optužni prijedlog, doveden u Općinski sud u Dubrovniku gdje mu je određeno zadržavanje u trajanju od sedam dana.

dpp

Prigodom kontrole prometa na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 2,66 g/kg izmjerena je u večernjim satima jučer, 27. lipnja, 51-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u Pločama.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te mu je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 10.800 kuna i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima „B“ kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu.

dpp

Panel rasprava pod nazivom „Mladi i budućnost održivog turizma“ održana je danas u Lazaretima, u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

Potpredsjednica Komisije zadužena za ovaj proces Dubravka Šuica, koja je uvodno govorila na panelu, istaknula je kako je cilj Konferencije postići da građani osjete da imaju stvarni utjecaj na oblikovanje Europe. Podsjetila je da su ključni alati Konferencije višejezična digitalna platforma na kojoj svi mogu iznositi prijedloge oko tema koje ih zanimaju, građanski paneli, aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, te plenarna skupština. Pozvala je javnost na što veći angažman u ovom procesu koji će potrajati do proljeća iduće godine.

Šuica je rekla kako njen portfelj, demokracija i demografija, u nazivu uključuju pojam „demos“, odnosno narod i štogod se radi besmisleno je bez naroda koji se treba uključiti u procese.

- U zadnjih 50 godina Europljani žive 10 godina dulje. Treba promišljati kako tih 10 godina živjeti, kako promišljati mirovinske i zdravstvene sustave, ali i turizam. Mislim kako će građani još više osnažiti demokraciju i kazati što se događa na terenu. Ti mladi će živjeti u toj europskoj budućnosti. – kazala je Šuica a naglasila je kako su u rasprave uključeni i mladi od 16 do 25 godina. U kontekstu održivog turizma, rekla je kako neće biti jednostavno dosegnuti ga, ali se nada da će se u tome uspjeti upravo uz pomoć mladih koji su puni ideja.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković pozdravio je sudionike, a sudjelovao je i u raspravi posebno se osvrnuvši na masovni turizam, utjecaj virusa COVID-19 na turistička kretanja u Gradu, kao i oporavku od koronakrize.

U svom obraćanju gradonačelnik Franković je istaknuo kako, usprkos teškom financijskom razdoblju uzrokovanom globalnom pandemijom, itekako postoji potreba za zaokret k održivom turizmu. Štoviše, naglasio je kako je koronakriza upravo odlična mogućnost za takvu promjenu.
 
- Još 1991. kada je Dubrovnik bombardiran, UNESCO-vi promatrači koji su boravili u našem gradu i svjedočili teškom razaranju, u svojim zapisima spomenuli su obnovu i budućnost Dubrovnika koji će se opet obnoviti i biti svjetska atrakcija te već treba razmišljati kako će uvesti održivost u svoj turizam. – prisjetio se bliske prošlosti gradonačelnik Franković.
 
Također, gradonačelnik je upozorio će, prema informacijama UNWTO-a iz 2019., uskoro svaki četvrti stanovnik Zemlje postati putnik. Sve poželjne svjetske destinacije, među kojima je i Grad Dubrovnik, postat će tada još zanimljivije i posjećenije što nameće brojna pitanja o budućnosti turističkog razvoja, dodao je. Rekao je i kako postoji alat za oporavak turizma, a to je cijepljenje, te je iskoristio prigodu da pozove sve koji to još nisu učinili da se cijepe.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić govorio je o koristima što ih je Hrvatska imala od EU članstva. Pohvalio je proces Konferencije o budućnosti Europe te istaknuo da u njemu sudjeluje i Odbor regija čiji je aktivni član. Podsjetio je da to europsko tijelo predstavlja čak 90 tisuća jedinica lokalne samouprave. Govoreći pak o važnosti turizma za županiju pozvao je građane na cijepljenje protiv virusa COVID-19 zaključivši kako je to trenutačno jedini način na koji se “možemo suprotstaviti pandemiji koja ugrožava zdravlje, gospodarstvo i turizam”.

Tijekom rasprave, panelisti su se dotaknuli raznolikih tema koje u konačnici utječu na održivi turizam, kao što su masovni i kruzing turizam, uloga mladih u unapređenju osviještenog turizma te disperzija posjetitelja na ruralna područja. Profesorica održivog turizma na Sveučilištu u Dubrovniku Ana Portolan obrazložila je što sve spada pod terminologiju „održivi turizam“, a ukratko ga je definirala kao razvoj turizma do mjere negativnog utjecaja na gospodarstvo, kulturu, okoliš, lokalno stanovništvo i doživljaj posjetitelja određene destinacije.
 
Konferencija o budućnosti Europe niz je rasprava koje vode građani, a omogućit će ljudima iz cijele Europe da podijele svoje ideje i doprinesu oblikovanju zajedničke budućnosti. Ovo je prva takva konferencija. Riječ je o velikom paneuropskom demokratskom projektu bliskom građanima i novom javnom forumu za otvorenu, uključivu i transparentnu raspravu s građanima o nizu prioriteta i izazova.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je osam prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a devet ih je lakše ozljeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 11 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1030 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 648 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 76 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 16 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 37 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 65 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp