Dubrovački muzeji u Ljetnikovcu Bunić - Kaboga, organizirali su u petak stručno vodstvo više kustosice Lucije Vuković pod nazivom „Arhitektonski vremeplov: Hod kroz stoljeća Ljetnikovca Bunić – Kaboga”.
Posjetitelji su imali prilike saznati sve o ladanjskoj arhitekturi dubrovačkog područja kao sasvim novom arhitektonskom tipu koji se na teritoriju Dubrovačke Republike razvija u 15. i 16. stoljeću, odnosno o arhitekturi koja je udomljavala nekoliko stoljeća visoke kulture življenja dubrovačkih vlasteoskih rodova.
Ljetnikovac Bunić-Kaboga na Batahovini, jedan je od najreprezentativnijih primjera ladanjske izgradnje na dubrovačkom području te jedan od najznačajnijih spomenika dubrovačke gotičko-renesansne arhitekture prve polovine 16. stoljeća.
Njegovu izgradnju započeo je Miho Junijev Bona (Bunić) (1487. – 1530.). Smješten uz obalu, ima renesansno prizemlje i gotički kat, trijem pred prizemljem i lođu u razini prvog kata, a bočno od lođe je kapelica. Nakon potresa 1667. godine ogranak Bona kojem su pripadali vlasnici ljetnikovca izumire te on dolazi u ruke obitelji Caboga (Kaboga). Nasljednici Marojice Kaboge (1630.-1692.) naručitelji su novog krila s orsanom i začelnog stubišta te preinaka interijera izvedenih u 18. i 19. stoljeću, što ipak nije u potpunosti poništilo čitanje izvorne koncepcije građevine.
Stručno vodstvo realizirano je u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.
MV
