Posljednja dramska premijera 77. Dubrovačkih ljetnih igara, „Žena s mora” H. Ibsena, u režiji Ivana Plazibata i s dramaturškim potpisom Petre Pogorevc, a u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, predstavljena je sinoć medijima na samoj lokaciji izvedbe. O predstavi su govorili ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Senka Bulić, redatelj Ivan Plazibat i dramaturginja Petra Pogorevc, dok su glumci Festivalskog dramskog ansambla ukratko predstavili svoje uloge i podijelili dojmove o radu na predstavi.
Predstava će biti premijerno izvedena na otoku Lokrumu 20. kolovoza, a dodatne izvedbe su na programu 21., 22., 23. i 24. kolovoza, sve s početkom u 21 sat.
Redatelj predstave je Ivan Plazibat, dramaturginja Petra Pogorevc, koja ujedno potpisuje i adaptaciju teksta uz redatelja. Scenografkinja je Zdravka Ivandija Kirigin, kostimografkinja Petra Pavičić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, skladatelj Hrvoje Nikšić, lektorica Ines Carović, a inspicijentica Stella Švacov Miletić.
Glumačku podjelu čine Nina Violić u ulozi Ellide Wangel, Franjo Dijak u ulozi doktora Wangela, Nikolina Prkačin u ulozi Bolette, Tea Harčević u ulozi Hilde, Adrian Pezdirc u ulozi Lyngstranda, Rakan Rushaidat u ulozi Arnholma te Jure Henigman u ulozi Stranca.
Redatelj Ivan Plazibat i dramaturginja Petra Pogorevc osvrnuli su se na predstavu te istaknuli sljedeće: Može li ljubav postojati bez slobode? To je pitanje koje Henrik Ibsen postavlja u Ženi s mora, jednoj od svojih najsuptilnijih i najintimnijih drama. Ova drama pripada kasnijoj fazi njegovog stvaralaštva u kojoj se od društveno-kritičkih tema okrenuo psihološkoj analizi pojedinca i simbolizmu. Njena protagonistica je Ellida Wangel, kći svjetioničara koja je odrasla tamo gdje se fjord susreće s otvorenim morem. Udana je za liječnika Wangela, kojega iskreno voli, ali nikada nije preboljela misterioznog pomorca, svoju veliku ljubav čije pravo ime ne zna nitko, pa ni ona sama. Kada se Stranac vrati u njen život i traži od nje da preko noći napusti supruga i njegove dvije kćeri iz prvoga braka, Ellida je prisiljena razmisliti o svojim osjećajima i donijeti presudnu odluku o tome kako želi živjeti. Tek kada joj kao partner prepusti slobodu izbora, Wangel joj može dokazati bezuvjetnu ljubav i upravo je zato uspijeva zadržati. Nova adaptacija Petre Pogorevc i Ivana Plazibata zadržava temeljne motive Ibsenove drame, ali ih umjesto u norveškom fjordu promatra na mediteranskom otoku, propitujući tko su njegovi likovi danas.
Premda suvremeno zapadno društvo i dalje nije riješilo mnoge probleme rodne ravnopravnosti, položaj žena bitno se razlikuje od onoga u Ibsenovo vrijeme, kada su bile i zakonski ovisne o svojim supruzima. Zato Ellida više ne bira samo između braka i ljubavne veze. Ona prije svega bira sebe. Autori adaptacije posvećuju posebnu pažnju i Ibsenovim sporednim likovima. Razvijaju ih u kontekstu vremena u kojem je generacijski jaz postao dublji nego ikad. Dok se Ellida, Wangel i njihov stari prijatelj Arnholm bave sa svojim intimnim problemima i nostalgično vraćaju u prošlost, Wangelove mlade kćeri Bolette i Hilde te njihov vršnjak Lyngstrand ne mogu ne primijetiti kojom okrutnom brzinom nestaje svijet u kojem žive. Upravo preko tih mladih ljudi Žena s mora ponovno otvara društveno-kritička pitanja od kojih se Ibsen u svojoj kasnijoj fazi djelomično udaljio. Oni postaju kritični prema stavovima svojih roditelja i angažirani u suočavanju s problemima svijeta koje su od njih naslijedili. Premještajući ljubavni trokut između Ellide, Wangela i Stranca u suvremeni kontekst, želimo ispričati priču koja jednako zabavlja koliko i otvara pitanja o slobodi, odgovornosti i mogućnosti da izaberemo vlastiti život.
