U Dubrovniku je tek prošli tjedan na vatrogascima postavljena nova sirena za uzbunjivanje, nakon što ista nije radila već cijeli niz godina. Još se očekuje postavljanje sirena u Lapadu i u Gružu, a da sirenski sustav u Gradu Dubrovniku nije u funkciji nitko nije ni znao dok portal Dubrovnikpress.hr nije PUZS-u Dubrovnik postavio pitanje zašto se u Dubrovniku tijekom odavanja počasti žrtvama terorističkog napada u Parizu nije oglasio sustav za uzbunjivanje, kao što je to tada bilo i najavljeno.
Sirenski sustav tek je jedan spektar sustava civilna zaštite na području Grada i županije, a zaključci o cjelokupnom sustavu Županije dubrovačko-neretvanske mogu se pročitati u Analizi stanja sustava civilne zaštite na području DNŽ, koja će se naći pred vijećnicima na sjednici Županijske skupštine u petak.
UREĐEN PRAVNI OKVIR ZA NESMETANU IZGRADNJU ODRŽIVOG SUSTAVA
Osnovni dokument kojim se u Županiji povode su Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2016. do 2019. godine, a koje je Skupština donijela na sjednici u prosincu 2015. godine.
Tako se u Analizi navodi da je temeljem Smjernica uređen pravni okvir za nesmetanu izgradnju održivog sustava, ali i kako je DNŽ tijekom proteklog razdoblja uspostavila dobru suradnju sa znanstvenim institucijama, kao što je Seizmološka služba Republike Hrvatske koja djeluje pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, i državnim institucijama poput Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, navodi se "kako su potrebna poboljšanja u uključenju i ostalih udruga građana (koje se ne mogu smatrati dijelom operativnih snaga) u razvoj sustava civilne zaštite".
U Analizi se navodi i kako je "opremanje i osposobljavanje vatrogasnih postrojbi na području Dubrovačko-neretvanske županije neprestani proces te se ostvaruje zadovoljavajućom dinamikom, uzimajući u obzir raspoloživa proračunska sredstva".
DUZS NIJE DONIJELA ODGOVARAJUĆE PROGRAME OKO SPECIJALISTIČKIH POSTROJBI
Što se tiče specijalističkih postrojbi civilne zaštite, Dubrovačko-neretvanska županija "osnovala je četiri postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene s ukupno 99 pripadnika: za logistiku (50 pripadnika), za spašavanje iz ruševina (20 pripadnika), za spašavanje na vodi (14 pripadnika) te za RKBN zaštitu (15 pripadnika). U proteklom razdoblju uglavnom se radilo na nabavi skupne opreme za postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene koristeći proračunska sredstva te sredstva raspoloživa iz različitih europskih fondova".
"Pripadnici postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene Dubrovačko-neretvanske županije nisu osposobljeni za rad u raspoređenim postrojbama s obzirom da DUZS još nije donio odgovarajuće programe." - piše u Analizi.
U Županiji su zadovoljni podizanjem razine svijesti o zajedničkom djelovanju u sustavu civilne zaštite, ali i aktivnim sudjelovanjem putem Stožera i nadležnih upravnih tijela u različitim europskim programima suradnje koristeći raspoloživa sredstva.
GRAD PREUZIMA POSAO DRŽAVE
I dok su u Županiji, dakle, manje-više zadovoljni načinom na koji je tehnički gledano na jugu Hrvatske uspostavljen sustav civilne zaštite, zasigurno ne bi smjeli biti zadovoljni načinom na koji se DUZS brine o istome.
Recimo, već spomenute sirene samo su dio onoga što bi npr. u Gradu Dubrovniku trebalo drugačije riješiti. Primjerice, Grad Dubrovnik je realizirao projekt s Odašiljačima i vezama u svrhu ustrojavanja komunikacijskih kanala između komunalnih tvrtki Grada Dubrovnika i žurnih službi, iako je normalno komuniciranje sa žurnim službama, kao u slučaju presijecanja optičkog kabela u 2015. godini, zadaća države, odnosno Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Isti je taj DUZS npr. još prošle godine na upit portala Dubrovnikpress.hr odgovorio kako "procjenjuju da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije utvrđen događaj za koji će trebati paliti sirene za uzbunjivanje, ali i kako je za novi moderan sustav za upravljanje sirenama potrebna znatna financijska sredstva".
Stoga, koliko god se u Županiji trudili nešto i uspostaviti, odnosno analizirati stanje sustava, čini se kako to uzaludan posao, odnosno nema tu dugotrajnog učinka bez podrške DUZS-a, koji očito ne smatra da je Dubrovnik značajnije ugrožen.