Petak, 11 Lipanj 2021 12:20

Kako pronaći velikog crva i čime ga loviti?

Piše:

Velikog morskog crva, koji je jedan od najcjenjenijih mamaca, unatoč visokoj cijeni nije lako kupiti, ne zbog cijene, već jer ga nema često u prodaji. Nije ga lako ni vlastoručno pribaviti, ali se isplati pokušati, osobito u najtoplijem dijelu godine jer to je vrijeme, zbog više razloga, najpovoljnije za prvi pokušaj njegovog lova.

U operaciji pribavljanja velikog crva najvažnije i najteže je - pronaći ga! I prije nego se uđe u more može se znati gdje ga se isplati tražiti jer on ne obitava uz posve kamenitu ili pjeskovitu nego ispod plitke položite i mješovite obale u mekanom dnu kanala i procijepa. Nema ga ni na području s velikim dotokom slatke vode niti na posve pustom, neobraslom dnu. On živi u okomitom, krivudavom kanalu koji buši u šljunkovitom, koraljnom, blatnom i vrlo rijetko pjeskovitom dnu, od plićaka pa do dubina koje mogu dosegnuti samo najbolji ronioci. Zbog prelova je skoro istrebljen iz plićaka pa ga se isplati loviti samo ronjenjem, na većini terena najbolje na dubinama od 2 do 8 metara.

Stanište mu ima dva otvora, često međusobno vrlo blizu. Iz jednog, promjera 2 do 3 cm, lovi dok mu drugi služi za cirkuliranje vode i izbacivanje iskopanog tla i izmeta oblika niza sitnih kobasica. Na nestabilnom dnu, da bi spriječio urušavanje, unutrašnjost otvora iz koga lovi i okoliš neposredno oko njega, crv oblaže sluzi pa izgledaju kao da su betonirani što je uočljivo i omogućava lakše uočavanje staništa crva. U stabilnom terenu nema sluzi pa je otvor gotovo neprimjetan. No, na sreću lovaca, crv nastoji što više sakriti otvor iz kojeg vrijeba. Kad god može otvor gradi pokraj, čak i ispod kakvog kamena, kojeg često sam donese na pogodno mjesto jer je sposoban prenositi kamenje veličine ljudske šake. Zato pri lovu treba okretati kamenje na dnu. Osim toga, crv nastoji i kamuflirati stanište - oko njega ostavlja neprobavljive dijelove plijena, slaže komadića svega i svačega, čim zapravo odaje položaj izlazne rupe.

Čime i kako će je kamuflirati ovisi o vrsti tla i dobu godine. U hladnijim mjesecima rupa je manje kamuflirana nego u toplijem dijelu godine - oko nje su samo hrpica malih komadića svega i svačega. U to vrijeme tijekom dana, kad ne lovi, najčešće i posve zatvara otvor kamenčićima, ostatcima školjki, rakova, puževa, smeća... Zbog bujanja vegetacije, tijekom najtoplijeg dijela godine crv nema potrebu kamuflirati niti zatvarati otvor. Tada u raslinju i između kamenja gradi paučinasti tunel, tuljak od sluzi i vlati trave te ostalog materijala iz okoliša, što dodatno olakšava pronalaženje njegovog staništa razgrtanjem raslinja i kamenja. Zato je pronalaženje crva lakše ljeti nego zimi.

Puno lakši dio posla, ali podjednako važan je i odabir alata kojim će se crv loviti. Najbolji odabir je zamka, trapula. Radi se o spravici cjevastog oblika, okruglog ili pravokutnog presjeka. S jedne strane ima koso postavljeni otvor koji se postavljenja na izlaznu rupu staništa crva. Da bi bi bila stabilna u tom pogledu, zamka ima pokretnu „nogu“ od žice. Oba otvora imaju zatvarače, klapne.

Klapna kosog otvora služi za pritiskanje crva koji uđe u zamku, a zatvarač na suprotnoj strani za držanje mamca. Klapne imaju opruge i međusobno su povezane polugom. Kad uđe u zamku i uzme mamac crv oslobađa klapnu s mamcem pa nju poteže opruga, a ona polugu koja oslobađa klapnu za pritiskanje crva.

Na našem tržištu više je trapula ovog principa rada, ali različitih oblika i izvedbi. Pri odabira trapula treba voditi računa o preciznosti izrade, odnosno da se mogu aktivirati blagim dodirom. Ne treba uzimati trapulu čija je klapna za pritiskanje crva nazubljena jer ga takva ranjava. Treba izbjegavati i zamke s metalnim oprugama - najbolje rješenje su gumice čijim se brojem može regulirati snaga pritiskanja na crva te brzina zatvaranja klapne. Bržem zatvaranju klapne pa time i smanjenju mogućnosti bijega crva doprinijet će i rešetkasta klapna jer će joj otpor vodi biti manji.

Nekad su se trapule pravile od mjedi, mesinga, a kasnije od plastike. Plastične su se lako izrađivale, ali ih je valjalo dodatno otežati da bi bile dovoljno stabilne. Unutrašnjost mesinganih nije blještala pa su u njih crvi ulazili manje sumnjičavo. No, patina mesinga je uzrokovala zastoje u radu klapni. Danas se trapule skoro isključivo izrađuju od nehrđajućeg „prokrona“. Njihovo blještavilo olakšava pronalaženje trapule postavljene u raslinje, dok je unutrašnje blještanje spriječeno konstrukcijom koja onemogućava ulazak svjetlosti u postavljenu trapulu.

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020