ČUDA MORSKIH KUKUMARA

Među organizmima s kojima se susrećemo već u prvim doticajima s morem je i trp, u pravilu obični trp, najbrojnijih od 37 vrsta tih bodljikaša iz skupine holoturijanaca u Jadranu. Zbog brojnosti on ima još puno naših imena: trpina, tarpina, trpanj, strmorin, kacamarin, bonperlevedone, pistelj, pisti, pistej, postej, postelj, pestoj, pizdej, napiznjak, a zbog sličnosti s njima i morskim krastavcem ili kukumarom na dubrovačkom području, ali i imenima u čijoj je osnovi ljudski izmet te muški spolni organ.

Vjerojatno zbog te sličnosti malo tko kod nas s njim namjerno dolazi u dodir pa se o njemu malo zna. A taj valjkasti, ljigavi organizam crne preko tamno crvene do smeđe boje, sigurno zaslužuje veliku pozornost barem znanstvenika jer je važna karika u održavanju cijelog morskog eko sustava, lako dostupna hrana, ali i potencijalni izvor lijekova.

Zajedno s ostalih 1150 vrsta holoturija, jadranski obični trp prerađuje 80-90% svih biljnih i životinjskih ostataka koji se talože na dnu mora i oceana. Usisavajući i filtrirajući pijesak i mulj, jedna prosječno velika jedinka može probaviti više od 45 kg sedimenta godišnje. Zbog toga, ali i opasnosti od prelova, svi trpovi su u Hrvatskoj strogo zaštićeni zakonom, zabranjeno ih je izlovljavati.
Do prelova trpova u Jadranu došlo je zbog velike potražnje jer su oni mnogima delicija, osobito na Dalekom istoku.

Osim kao hrana, trpovi se u Aziji tradicionalno koriste u narodnoj medicini za liječenje zdravstvenih problema vezanih uz bubrege i reproduktivne organe. Trpovi također sadrže masne kiseline kao što su palmitinska, oleinska i stearinska koje pomažu u zacjeljivanju rana. Morski krastavci u svojoj koži sadrže kemikaliju nazvanu fukozilirani glikozaminoglikan. Upravo nju u Aziji stoljećima koriste za liječenje problema sa zglobovima, posebno kod artritisa. Prema nekim mišljenjima, morski krastavci su cijenjeni i zato što imaju svojstva afrodizijaka.

U zapadnom svijetu kemikalije iz trpova su već dugo sastojci mnogih kozmetičkih proizvoda. No, sudeći po rezultatima sve brojnijih istraživanjima sve više će se koristiti i u medicini.

Naime, između ostalih, u jednom istraživanju je otkriveno da u tkivu trpa ima tritetrapenoida, tvari poznatije pod imenom frondoside A. Za nju je dokazano da izravno izaziva programiranu smrt stanice raka, čime automatski sprečava tumor da putem krvnih žila dobije hranu i zaustavlja metastazu tako da ometa stanične migracije. Dosadašnja istraživanja su pokazala da frondoside A uništava 95% proteina koji se nalaze na površini ili unutar stanica raka dojke, 90% stanica melanoma, 95 % kancerogenih jetrenih stanica te 85 do 88% raka pluća. Sve to, što je posebno važno, postiže se terapijom tijekom koje taj produkt trpa ne uništava čovjekov imunitet, kao ostali postojeći terapeutski postupci u liječenju raka, već suprotno, ojačava ga je i to bez ikakvih nuspojava.