ZBOG TOPLOG MORA PRODUŽENA SEZONA LOVA NA OVRATE, NAJBOLJE MASNIM MAMCIMA

Zbog iznadprosječno toplog vremena temperature mora u našem dijelu Jadrana tijekom listopada bile su više za 3 do 5 stupnjeva Celzijevih od prosječnih za taj mjesec. Kako se more znatno sporije hladi od zraka, sigurno je da će i u slučaju hladnog vremena temperature mora u narednom periodu, barem tijekom studenoga, biti više od prosječnih. Posljedica toga u priobalju bit će slabiji od uobičajenog lov oliganja, ali i produžetak sezone dobrog lova brojnih riba, pa i najcjenjenijih poput ovrate, koja se inače dobro lovi u kasnu jesen.

Naime, sigurno je da će se zbog za ovo doba godine neuobičajeno toplog mora ovrata kasnije nego inače mrijestiti - umjesto od sredine tek na kraju jeseni, vjerojatno i kasnije. Tako će se, ako se što dramatično ne promijeni, što je teško očekivati, osim tijekom studenog, kada se uobičajeno dobro lovi, ovrate natprosječno uspješno udicom loviti i tijekom prosinca, a s obzirom na trenutačne temperature mora, vjerojatno i početkom sljedeće godine, sve dok se more ne ohladi na 12-13 stupnjeva. Prilika je to za kasno jesenski i rano zimski uspješan lov „kraljice“, i to uglavnom krupnijih primjeraka, koji se inače baš u jesen najbolje love.

Razlog zašto će se još dugo dobro loviti udicom je taj što se ovrata pred mrijest iznimno intenzivno hrani. Osobito rado lignjom i sitnim plavim ribama, jer od svega što ona jede oni imaju najveću energetsku vrijednost te sadrže najveći postotak masnoće, neophodne za razvoj ikre, ali i stvaranje masnih zaliha pomoću kojih će ovrata preživjeti zimu.

DINO KAPETANOVIĆ S OVRATOM

Zbog toga je u predstojećem periodu ovrati najbolje nuditi te mamce, osobito svježe. Zato što je najkvalitetnija i najdostupnija prednost treba dati plavoj ribi. Od svih njih, zbog privlačnosti, dimenzija, pristupačnosti i svega ostalog, najbolje je koristiti srđelu, svježu ili slanu. Kako bi je zaštitili od nasrtaja ribica i spriječili njen mogući pad s udice pri odbačaju, relativno mekanu srđelu je najbolje mamčiti tako da se u nju postavi udica pa sve skupa dobro obmota elastičnom niti.

Srđela se može nadijevati cijela, u komadima te trakama. Cijelu, osobito za lov bacanjem najbolje je postaviti na dvije, čak i tri udice, zbog boljeg držanja. Za lov na većim dubinama udice je najbolje zakačiti za rep ili kroz oči. Za lova na malim i srednjim dubinama mogu se koriste fileti, velike srđele bez glave, te cijele manje sarđele. Polovinu s glavom najbolje je mamčiti kroz oči.

Držanje mamca je posebno izraženi problem kad se nadijevaju trake srđele, jer su vrlo mekane. Da ne bi spadale pri odbacivanju, poželjno je udicom više puta proći kroz traku. Za ribolov odbacivanjem, osobito dalekim, iznimno je dobra „kobasica“ mamac izrađen od fileta srdele. Udica ili dvije se postave na kožu, vanjski dio fileta, koji se zatim obmota oko udice i dijela strune poviše nje, a zatim sve skupa obmota elastičnom trakom, tako da mamac izgleda poput kobasice. Vrhovi udica moraju viriti iz mamca.

Iako sadrži skoro duplo manji postotak masnoće od srđele, zato što je skoro podjednako energetski vrijedna, oliganj je drugi zalogaj koji sada ovrata najradije uzima. Mamčiti se može i ulovljen mrežom, čak i oni iz leda. Poslužiti mogu i ostali mali glavonošci - lignjun, bobić i sipica. Ovisno o veličini udice i mamca, a on ne smije biti kraći od 5 do 6 cm, lignja se može nadijevati na jednu ili dvije udice. Jedna se uvijek postavi u glavu, a kad se koriste dvije, druga se zadijeva u tijelo. Ona u glavi treba biti manja jer će manje ovrate najprije posegnuti za glavom mamca. Osim toga, u takvim situacijama s malom udicom u glavi lakše je dati pravovremenu kontru.

Lignja je najučinkovitiji na brakovima te u noćnom ribolovu s mola, posebice po mjesečini. Nadjevena na dvije udice može se odbaciti priborom bez ili s kliznim utegom na osnovnoj struni. Za kliznu montaža u glavu mamca najbolje je postavi udicu širine luka 10, a u tijelo olignje 15 do 16, čak i 18 mm. Veće udice je dobro koristiti za lov na terenima gdje osim ovrate ima i brancina. Osim njih plijen mogu biti i krupni fratri, pauci, šarzi, škarpine, koji će se uglavnom kvačiti na manju udicu.

U lovu ometcem dobro je naizmjenično koriste srđelu i lignju, povremeno i ostale mamce, ponajprije velikog crva te golog štrcaljca. Kad Neretva nabuja oko njenog ušća dobro je koristiti i raka pjeskulja, jer ga u to vrijeme bujice u velikim količinama iz ušća donose u more. Za lov u lukama i lučicama povremeno je dobro koristite ono što u more bacaju profesionalni ribari čisteći mreže- kozice, razne školjke, kosmelje i druge rakove, komade gavuna, škampa…