Ravno prije pola stoljeća dubrovački Muzej Ruđera Boškovića postao je beskućnik nakon što je njegov prostor u bivšem Benediktinskom samostanu na Lokrumu prepušten restoranu, da bi potom bio ugašen, a sama ideja muzeja tome velikanu pala u trajni zaborav. Podsjetio je na to akademik Žarko Dadić u razgovoru o njegovih 94 godine života i 70 godina od postizanja znanstvene zrelosti, donosi danas Južni.
Muzej Ruđera Boškovića nastao je 1958. godine. Tada je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz koje je nastala i današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) priredila izložbu o Ruđeru Boškoviću u povodu 200. obljetnice pojave ključnog Boškovićeva znanstvenog djela „Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi“. Izložba se sastojala od Boškovićevih radova i dokumenata koji su posuđeni iz biblioteka, arhiva i privatnih zbirki.
Tu je izložbu JAZU pretvorila u početnu zbirku Ruđerova muzeja. Muzej je dijelio prostor s Biološkim institutom u bivšem Benediktinskom samostanu na Lokrumu.
Godine 1974. zgrada Benediktinskog samostana na Lokrumu iseljena je u korist ljetnog restorana. Muzejski izlošci vraćeni su arhivima i bibliotekama u Dubrovniku, a ostatak smješten u Povijesni institut koji je danas Zavod za povijesne znanosti u istom gradu, donosi Južni, a cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
dpp