Elektroenergetska postrojenja, željeznički i cestovni koridori, strateška čvorišta, istraživački centri, ulaganja u obranu i sofisticirane grane industrije, samo su neki od strateških projekata svake odgovorne države. No u državi, poput Hrvatske, strateškim se proglašavaju tzv. turistički resorti iza kojih stoje sumnjive tvrtke i pranje novca kroz nekretnine. Jedan projekt od strateškog interesa RH koji se pokušava progurati je i onaj na Prahivcu, nazvan Marina Cavtat & Resort za kojeg istaknuta hrvatska aktivistica, diplomirana inženjerka građevine i predsjednica stranke Javno dobro Vladimira Mascarell argumentirano tvrdi da je sve u njemu sumnjivo od samog početka.
Inače, projekt Marina Cavtat & Resort 5. studenoga na dnevnom je redu sjednice Odbora za peticije Europskog parlamenta (PETI Committee). U Europski parlament slučaj je dospio zahvaljujući građanskim inicijativama i stranci Javno dobro. Zadaća Odbora je ocijeniti dopuštenost peticije o zaštiti obalnog pojasa, pješačkih puteva i pomorskog dobra, devastaciji prostora i prenamjeni pomorskog dobra na Prahivcu. Od Europske komisije i nadležnih tijela u Hrvatskoj tražit će se službena očitovanja kako bi se utvrdilo jesu li planirani zahvati na Prahivcu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
- Uopće ideja da netko napravi neki potpuno nedorečeni projekt, da to ode na Vladu i kaže to vrijedi toliko i toliko i dobije strateški status, nonsens je jer se u trenutku kad su dobili taj status nije znalo ni je li taj projekt izvediv. - kazala je Mascarell, koja odlično zna kako se u Hrvatskoj određuje taj strateški status nekog projekta.
VLADIMIRA MASCARELL
- O, znam, znam. Milanovićeva Vlada je još 2013. donijela Zakon o strateškim investicijskim projektima RH, to je tragedija od zakona jer se taj strateški status određuje po vrijednosti investicije koju investitor manje više bira po principu telefonskog imenika, izbaci neki broj koji mu paše. Kategorizacija investicije je po novcima, za otoke je to tad bilo 10 milijuna kuna, a 30 milijuna kuna za strateški status projekta na kopnu. Vrijednost investicije ne može biti jedini kriterij za određivanje strateškog statusa nekog projekta. Još kad smo radili pomorsko dobro, tražili smo da strateške statuse određuje Sabor, a ne Vlada. Ovako se skupi ekipa, dobiju prijedlog od ministarstva, koje je dobilo prijedlog od ne znam koga i to dođe na Vladu i kažu: „Evo, gledajte, ovdje imamo investiciju od 50 milijuna eura. Zaposlit će se 250 ljudi, dignut će turizam na kategoriju od pet zvjezdica.” - ispričala je Mascarell.
„DREAM TEAM” U POVJERENSTVU
Po istom obrascu strateški status dobio je i projekt Marina Cavtat & Resort na Prahivcu. U lipnju 2022. godine, kad je Vlada odobrila strateški status za taj projekt, stalni članovi Povjerenstva koje o tome odlučuje bili su tadašnji ministri Oleg Butković, Davor Filipović, Ivan Paladina, Zdravko Marić i Ivan Malenica.
Ako je tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović poznat po aferama „Plin za cent” i „Mreža”, jer u prvoj nije znao da HEP kao strateška tvrtka, za koju je kao ministar bio direktno odgovoran, od Ine kupuje domaći plin po regulatornim pa trguje viškovima po višestruko nižim, simboličnim cijenama, ako u drugoj aferi nije znao da mu posebni savjetnik Jurica Lovrinčević trguje utjecajem, što je taj znao o nekim projektu na Prahivcu.
Tadašnji ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina nije bio u stanju organizirati i voditi obnovu nakon potresa, a 2024. mu je potvrđena pravomoćnost istrage u vezi s radnjama iz razdoblja njegova prijašnjeg poslovanja i upravljanja u Institutu IGH. Taj se sigurno nije bavio projektom u Cavtatu.
Promjenljive članove tog Povjerenstva činili su tadašnja ministrica turizma Nikolina Brnjac, tadašnji župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Slučajna ministrica turizma, profesor Engleskog jezika i bivši direktor prometnog Libertas niti su stručni niti išta znaju o strateškim projektima. Da su ova potonja dva propitivala tamo gdje su trebali pitali bi isto što se danas pita Mascarell.
- Ne znam gdje je strateški interes države da neki privatnik investira u svoj vlastiti hotel? Što za strateški interes države znači tih pet zvjezdica? Na koje goste ciljamo ako naši gosti nemaju za sladoled, a u pet zvjezdica je kava od pet eura, ako ne i više. Ako netko hoće riskirati svoje pare, ako je prije toga kupio zemljište, ako to paše u prostornom planu pa hoće ulupati pare u pet zvjezdica, neka ulupa, ali ne može to biti strateški projekt Vlade jer to je suprotno onome što nama treba. - kazala je Mascarell.
INVESTITORI NI ZA KRUH NEMAJU, A KAMOLI DOKAZ DA SU FINANCIJSKI SPOSOBNI ZA INVESTICIJU
Mascarell smatra da će projekt na Prahivcu propasti kao i projekt povezanog investitora u Primoštenu. Doduše, tamošnja zajednica ga je obvezala da izradi pročistač.
- Nje taj investitor nepoznat, on onako pika okolo. U Primoštenu su mu čak i dali građevinsku dozvolu pod uvjetom da napravi pročistač za cijelo mjesto. Isfinancirao ga je. Imali su i zdravstveni turizam na Braču i kad je tadašnji ministar Lovro Kušćević sletio, brže - bolje su izbrisali sa svojih stranica da su se i tamo upetljali. U Primoštenu se nisu maknuli s mjesta, u blokadi su, u stečaju. Posudili su novce od tog zadnjeg vlasnika, koji je na Malti. On je u biti advokat koji ima 200, 300 takvih poštanskih firmi. On je poštanski sandučić. Posudio im je za Primošten 15 milijuna eura i zemljište su stavili pod hipoteku da ne propadnu jer nemaju za kruh. U Primoštenu već pet šest godina ne pokreću investiciju, a Vlada im je dala strateški status za Prahivac. Ako jednu investiciju nisu ispoštovali kako su dobili zeleno svjetlo za drugu? - pita se Mascarell pitanja koja su trebali postavljati bivši župan Dobroslavić i načelnik Lasić na čijem je području planirana marina s resortom.
Dobroslavić više nije župan pa ga nije briga za projekt. Dok konavoski načelnik Lasić resort i marinu predstavlja kao novu vrijednosti koje u Konavlima dosad nije bilo. Nepravilnosti u projektu, kojih je puno, propituje Mascarell pa je tražila reviziju tog strateškog projekta na Prahivcu.
- Kad su predavali dokumentaciju za strateški status, morali su predati i dokaze o financijskoj sposobnosti za investiciju. U toj dokumentaciji taj dokaz nismo našli. To su obavezni dokumenti. Ne možete dobiti strateški status ako niste predali dokaz da ste sposobni to isfinancirati. Kad smo od Vlade tražili dokaz o financijskoj sposobnosti investitora, rekli su da ga nemaju jer se to formalno izglasava na Vladi, da je to u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Vlada je tražila od Ministarstva gospodarstva da naprave reviziju strateškog statusa projekta i da nam pošalju taj papir o financijskoj sposobnosti i sve ostalo, ali se nisu udostojili niti odgovoriti, a kamoli napraviti reviziju. - kazala je Mascarell.
ZOVI PENDU
Inače, o strateškom resortu na Prahivcu nije odlučivalo samo Povjerenstvo sa stalnim i promjenjivim članovima već i Operativna skupina. Sastavljena, birokratski rečeno, od stručnjaka iz ključnih ministarstava i lokalnih tijela, Operativna skupina nije ni propitivala projekt jer njezin je „primarni zadatak koordinacija i ubrzavanje administrativnih postupaka”. Na čelu te Operativne skupine bio je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj, investicije i konkurentnost u turizmu unutar Ministarstva turizma i sporta.
- Sve strateške projekte za hotele i resorte u Hrvatskoj vodi jedan čovjek, Robert Pende. Svi ovakvi projekti su pod njegovom kapom i toga ima pun kufer. To proglašavanje projekata strateškima je počelo od Hilton Costabelle u Rijeci i sve ide od Ministarstva turizma, od tog Pende koji se kasnije nigdje ne spominje. On je ovlaštena osoba koja vodi strateški projekt. Imate listu strateških projekata u Hrvatskoj, oficijelnu i uvijek vam sa strane stoji „Pende vodi projekt”. Znači, on je taj koji je trebao sve ispitati. Njega je trebalo zvati i pitati ga šta je s tim projektom i zašto sad imaš dva investitora. On ništa nije napravio, niti ministarstvo uopće reagira na sve ovo. - rekla je Mascarell.
SALAMI SLICING
Nadalje Vladimira Mascarell priča...
- Dobili su strateški status za projekt koji se naziva Marina Cavtat & Resort, a u međuvremenu se dogodilo da to više nije jedan projekt, projekt jednog investitora nego su napravili još jednu dodatnu firmu. Ta druga firma će investirati u marinu koja se zove Marina Cavtat, a ovo di je resort, se i dalje zove Marina Cavtat & Resort. Kad Glavinja priča, lupeta imena, radi se o dva investitora, o dva OIB-a, koji investiraju u nešto što je trebalo imati zajednički status. Dakle, dio projekta koji je kopneni i dalje se zove Marina & Resort, što je suludo jer je marina izdvojena i dana drugom investitoru. Vlasnik je u principu isti, ali je drugi OIB. Kad se takve stvari rade, kad se jedna investicija koja je jedinstvena cjelina, cijepa na dvije, kad se vlasništvo cijepa, to je jasni pokazatelj da se vjerojatno radi o financijskoj malverzaciji, to je tzv. salami slicing. On nije prisutan samo kod studija utjecaja na okoliš, puno češći je kod financijskih prijevara. DORH je to morao uočiti, Vlada i Ministarstvo gospodarstva također jer salami slicing mora ići pod povećalo. Oni nisu pregledali ni sve naše prijave. - kazala je Mascarell.
OPĆINA PRIVATNIKU GRADI CESTU I INFRASTRUKTURU?!
- U prijedlogu strateškog projekta piše suglasnost Općine da će općinskim sredstvima napraviti sve ceste. Pazite, to je krađa i to je pogodovanje. To je zloupotreba položaja i ovlasti jer će investirati naše pare u cestu koja će služiti samo resortu. Isto je sa strujom, vodom, kanalizacijom, sve što treba za taj resort biti će javna investicija. Zašto bi preduvjete za nešto, što nikom drugom ne služi, a lokalu šteti, radili lokalci? Tu su i dodatni troškovi. - priča Vladimira Mascarell.
- Turizam stvara užasno velik komunalni otpad. Imate li vi dole odlagalište otpada koje može podnijeti takvo opterećenje? Imate li dovoljno vode da ne morate mijenjati bazni rezervoar za vodu? Nemate sigurno jer je ovo veliki potrošač. Dakle, nije jasno uopće kako nešto može dobiti strateški status prije nego što se ispitalo može li se to napraviti što se tiče okoliša, prostornog plana, infrastrukture i kolika je investicija lokalne zajednice nužna da bi se to uopće napravilo? Javnog interesa tu nema ga. Kad kažu da je javni interes u tome što će se zaposliti 200, 300 ljudi, možeš se samo smijati. - ispričala je Vladimira Mascarell.
RESORT JE SPRDAČINA, TO JE NEKRETNINSKI BIZNIS
Kao bivša članica radne skupine za izradu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 2023. Vladimira Mascarell itekako se razumije u pomorsko dobro, koje je, kaže, problematično i za marinu i resort.
- Kad je u pitanju pomorsko dobro, stotinu je problema, a u ovom trenutku možemo razgovarati o dva. Dakle, resort je jedno, marina drugo, a oba se tiču pomorskog dobra. Resort je ušao unutar pomorskog dobra. Ne znam kad je određena i postoji li službeno granica pomorskog dobra. Ja je na oficijelnim kartama nisam našla. Ako nije određena međa s morem, nisu mogli dobiti lokacijsku dozvolu. Morate imati taj papir i oba projekta moraju biti maknuta od granice pomorskog dobra. Ovo što Bačić kaže da nije po novom Zakonu o pomorskom dobru nego po starom, to nije točno. Lokacijska dozvola izdana je u doba novog Zakona i ne može biti izdana po starom Zakonu. Na toj dozvoli će pisati po kojem zakonu je izdana. Ako piše da je po starom, možemo je rušiti odmah. Priča o zaštiti investitora. Pa, čovječe, jesi li ti normalan? Nemaš granicu pomorskog dobra, a daješ lokacijsku dozvolu. Bačić lupeta, a inače se u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ne događa ništa što Bačič nije podržao. - rekla je Mascarell, osvrnuvši se na sami resort.
PLAŽA KOJA ETO NE POSTOJI
- Resort je sam po sebi sprdačna. Imaju hotel od 80 kreveta, što je još podnošljivo. Takav hotel se može integrirati u život mjesta, ali oni ga tretiraju kao hotelski resort. Pored tog hotela rade gomilu vila. To je nekretninski biznis. Te vile izlaze na more, ulaze u pomorsko dobro. Problematično je i spajanje ta dva projekta na mjestu mjestu marine. Ako gledamo samo kuće, Zakon o pomorskom dobru, i stari i novi, kažu da je minimalna udaljenost od obale šest metara. Ako postoji nerazvrstana cesta i kopneni rub šetnice, rub prema kopnu je granica pomorskog dobra, minimalna. S objektima se u ušlo u stazu, koja je viđena na televiziji, a nije se smjelo. Njezin kopneni rub, s obzirom na stanje i neuređenost, vjerojatno je puno dalje od onoga dijela kuda ljudi hodaju. Treba bar još dva metra dalje da se jednog dana može napraviti nekih metar i pol šetnice ako bi tamo došlo do urbanizacije. U svakom slučaju, granica pomorskog dobra je tamo barem metar dalje od tog puteljka, sadašnje šetnice i to vam je sigurno. - kazala je Mascarell, koja je ukazala na još neke probleme sa Studijom utjecaja na okoliš.
KAKO JE UOPĆE ŽUPANIJA VODILA STUDIJU UTJECAJA NA OKOLIŠ I KAKO ISTA TVRTKA MOŽE RADITI I ZA OPĆINU I INVESTITORA?
- Resort predviđa toplinske pumpe za crpljenje morske vode. Čini mi se da su te pumpe ostavili u resortu, nisu ih stavili u marinu. Znači, imamo korištenje mora, izmjenu temperature vode. To nije bezazleno, mijenjate temperaturu mora. Vrtite morsku vodu i vraćate je nazad i to nije smjelo proći Studiju utjecaja na okoliš koja nije ni rađena za resort. Ako je projekt od strateškog interesa države, kako je onda moguće da studiju utjecaja na okoliš vodi Županija? To je nemoguće! Ako je državni projekt, studiju za resort vodi ministarstvo. Županija je rekla da ne treba studija utjecaja na okoliš za resort. Pa samo za toplinske pumpe je trebala studija. Županija ne može radit studiju utjecaja na okoliš niti voditi proces za objekte koji su od državnog značaja. To mora raditi država. Kako je uopće došlo do toga da Županija to radi? Za to ne znam drugu riječ osim kriminala jer je to čisto pogodovanje. Ta ista Županija je naručila mali elaborat, ocjenu o potrebi izrade studije. Firma koja je radila Studiju utjecaja na okoliš, Ires ekologija, radila je za resort, ceste, za Prostorni plan Županije, Općine. Sve je radila jedna te ista firma. Ne može jedna te ista firma raditi za Općinu i privatnog investitora jer kad radi za investitora, tada štiti njegov interes. Znači imamo jednu firmu koja je u sukobu interesa jer radi studije utjecaja na okoliš za suprotstavljene strane. - zaključuje Mascarell.
Ires ekologija, osim za Općinu Konavle, za investitora je radila Studiju glavne ocjene prihvatljivosti zahvata „Izgradnja turističkog Resorta Cavtat u zoni Prahivac, Općina Konavle” za ekološku mrežu te Studiju o utjecaju na okoliš za zahvat „Luka nautičkog turizma - marina Cavtat”.
NE DIRA SE DNO; „SAMO” SE ETO BUŠI
- Ministarstvo provodi postupak ocjene studije. Anamarija Matak bila je načelnica odjela za procjenu utjecaja na okoliš pri Ministarstvu zaštite okoliša, koja donosi rješenja je li u redu Studija utjecaja na okoliš i ona 17. veljače 2026. daje ostavku na Vladi radi „privatnih razloga”, a zapravo je morala otići radi drugih malverzacija. Taj isti dan postoji njezino rješenje kojim nadležnost za provedbu Studije prebacuje na Županiju. Kako možeš popodne potpisati rješenje ako si ujutro dao ostavku? Znači, ona je dala Županiji, koja smatra da ne treba raditi Studiju utjecaja na okoliš, da provodi postupak te Studije. Milvana Arko - Pijevac, dipl. ing. biologije i stalni sudski vještak za zaštitu prirode i okoliša radila je osvrt na tu Studiju utjecaja na okoliš za marinu i rekla je da se to ne može popraviti, da je to toliko pogrešno da treba obustaviti postupak. Prof. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger, redovita profesorica u području inženjerstva okoliša na Sveučilištu u Rijeci i nekadašnja pomoćnica ministra zaštite okoliša rekla je: „Ovdje nema pomoći, Studija utjecaja na okoliš se mora odbiti.” - kaže Mascarell.
UMJESTO PRIRODNE PLAŽE NA TOM ĆE MJESTU BITI BAZEN
Tamo su predviđeni piloni koji će sve kompletno soriti jer oni se nabijaju i ne može se reći „ja ne diram dno jer radim marinu na pilonima”. Pa jesi li ti čovječe normalan, kako ne diraš dno ako ga bušiš? Za onaj bazen na pomorskom dobru radi kojeg su prikazali da prirodna plaža ne postoji, koji je u sklopu resorta, ne vidim pročistač. Gdje ćemo s otpadnim vodama? - pita se Mascarell.
IZVLAŠTENJA ZA PRIVATNE INVESTICIJE I TO PO SKRAĆENOM POSTUPKU
Strateški status projekta, kazala je Mascarell, investitor je tražio iz dva razloga.
- Prvi je da ovaj bezgaći investitor može dobiti EU sredstva. Drugi je da izvlaštenja za zemljišta mogu ići po skraćenom postupku za strateške investicije i isključivo radi toga im treba taj strateški status. EU sredstva nakon velikog broja primjedbi na Studiju više ne mogu dobiti. Ako su dosad nešto dobili, imat će odmah EPPO na glavi. Mislim da se neće usuditi uzeti nešto iz EU jer bi Laura Covezi bila dole odmah. Dakle, ostaje im izvlaštenje. Oni će sad, pošto su dobili lokacijsku dozvolu, krenuti u tom skraćenom postupku. Ljudi će potrošiti silne pare i živce na advokate i sudsku borbu protiv izvlaštenja. – previđa Vladimira Mascarell, koja se posebno osvrnula na izvlaštenja za privatne investicije koje imaju status strateških iako to zapravo nisu.
- Izvlaštenja za privatne investicije, to je nečuveno! Pazite, u bivšoj državi se nacionalizirala svačija imovina koja je postajala javna. U slučaju Prahivca nacionalizira se imovina po skraćenom postupku zato što je nešto od državne važnosti da bi dali Glavinji. To nije u skladu s Ustavom. Ne možeš uzeti jednom da bi dao drugom za korist. Ne uzimaš za državu nego za treću osobu. To je sramotno. Ljudi će ostati bez zemlje, bez kuća. Studije utjecaja na okoliš su napravljene nestručno i to svih pet komada zajedno. Osim financijskih malverzacija, skršili su sve što kaže Zakon o okolišu. Ne možete jedan projekt podijeliti u tri, četiri, da vam se ne bi vidio kumulativni utjecaj od kompletne investicije jer onda ispadne svaki mali za sebe i ne morate raditi ozbiljne studije utjecaja na okoliš, a oni su upravo to napravili. I što je još gore, izvadili su jednu lokacijsku za dva investitora. Jedan investitor je Općina, a drugi Glavinja.To ne može biti. Ne mogu dva investitora dobiti jednu lokacijsku dozvolu. Za cestu nije napravljena studija utjecaja na okoliš pa su oni to spakirali zajedno da se ne bi neki Vlaho dosjetio da za cestu nema Studije utjecaja na okoliš jer onda cesta ne bi mogla dobiti lokacijsku dozvolu. Znači, lokacijska dozvola je sama po sebi ništetna jer za cestu nije rađena studija utjecaja na okoliš. Čak i da je sutra naprave, rađene su dvije studije utjecaja na okoliš za jedan projekt, što se vidi u lokacijskoj dozvoli. Znači i to pada. A da ne kažem da je marina predviđena u sljedećoj lokacijskoj dozvoli. Ja mislim da bi USKOK dole morao raditi od Županije, Općine i u više ministarstava - graditeljstva i prostornog uređenja, okoliša, gospodarstva pa i Vlade koja vodi strateške interese i koja to tamo gura. Nitko još nije istražio tu firmu koja je u bankrotu. - kazala je Mascarell.
EKIPA IZ HDZ-A, LOKALNOG, REGIONALNOG I DRŽAVNOG, UDRUŽILA U KRIMINALNOM POSTUPKU POGODOVANJA
- Marina ne bi smjela proći Studiju utjecaja na okoliš. Sad će u listopadu nešto izaći. Živo me zanima šta će se dogoditi. Lokacijska dozvola nije zakonita. Tu su dva investitora, dva projekta, jedna lokacijska dozvola - ne može. Podnijeli smo neke kaznene prijave. Sad ćemo malo razgovarati s Uskokom. Žalit ćemo se na lokacijsku dozvolu, tražiti poništenje. Ljudi će dati i gomilu tužbi. Čekam ministricu Vučković da vidimo kakvo će rješenje izreći na Studiju utjecaja na okoliš. - kaže Mascarell.
- Branko Bačić kaže da ne želi povrijediti investitora. No, postoji rješenje Ustavnog suda iz 2023. koje kaže da je ustavna vrednota vladavina prava. Ako je to tako, onda će ta lokacijska dozvola biti poništena, građevinska nikad izdana, a ako investitor zatraži odštetu, što sumnjam, jer investitor koji je prekršio sto tisuća stvari neće tražiti odštetu... Opasnost od odštete ne postoji da bi Hrvatska morala nešto plaćati, ali i da postoji, vladavina prava je veća vrednota od novaca koje bi trebala Hrvatska isplatiti zato što se ekipa iz HDZ-a, lokalnog, regionalnog i državnog, udružila u kriminalnom postupku pogodovanja. - kazala je Mascarell.
PEZO IZBJEGAO ODGOVORITI NA PITANJE O PRAHIVCU
I KRALJ ALEKSANDAR JE BOLJE ŠTITIO OBALU OD VAS!
MRTVO HLADNO U KONAVLIMA SU SPREMNI ZABETONIRATI PRIRODNU PLAŽU DA BI IZGRADILI BAZEN