U organizaciji Županije dubrovačko-neretvanske i Društva građevinskih inženjera Dubrovnika, stručna rasprava o utjecaju voda na području Dubrovnika i Neretve održana je danas u Velikoj vijećnici. Bilo je riječi o utjecaju projekta Gornji Horizonti u susjednoj BiH, ali i o dubrovačkim izvorištima vode, ponajviše o Ombli.
Predavanje je održao dipl. ing. građ. Tomislav Paviša iz Društva građevinskih inženjera Dubrovnik na temu "Glavni izvori pitke vode u Dubrovniku, danas i sutra". Dotaknuo se utjecaja projekta Gornji Horizonti na dubrovačko područje. Naime, radi se o projektu u sklopu kojega se gradi hidroelektrana Dabar. Inače, Županija dubrovačko-neretvanska u više navrata je napominjala kako ovaj projekt može biti vrlo štetan za okoliš, bioraznolikost, poljoprivredu, marikulturu i turizam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Paviša je rekao kako dubrovačkoj regiji slijedi neizvjesno razdoblje jer se sanacijski radovi u Trebinju moraju nastaviti s obzirom na to da je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i povećan uzgon u temeljima brane što će, kako je napomenuo Paviša, "prouzročiti velika smanjenja minimalnih protoka na Ombli i Dubokoj ljutoj". Napomenuo je kako je prije "putem ponora iz Trebišnjice dolazila veća količina voda, što sada nije slučaj zbog izgrađenog betonskog kanala i smanjenja dotoka iz akumulacije Gorica".
Dodao je kako su "izgradnja podzemne akumulacije HE Ombla i spajanje na postojeću akumulaciju Gorica u Trebinju jedina trajna rješenja za osiguranje dovoljnih količina pitkih voda."
- Pitka voda i interesi javne vodoopskrbe su bili i ostali iznad svih ostalih interesa, stoga projekt podzemne akumulacije HE Ombla treba dalje razvijati kao projekt od strateškog javnog interesa. - rekao je Paviša, dodajući kako će se i stanje na Dubokoj ljutoj poboljšati kad se uz izgradnju drugog dovodnog tunela uz projekt HE Dubrovnik II kad "pokrene projekt povezivanja vodovoda Duboke ljute s izvorom Ombla".
Nekadašnji glavni projektant HE Ombla kao i glavni idejni projektant HE Dubrovnik II Zvonimir Sever također je govorio na ovu temu. I on je kazao da treba "aktivirati višenamjenski projekt HE Ombla oko koje se digla velika buka".
- Nije ona građena samo za proizvodnju električne energije nego i za vodoopskrbu. I taj projekt je koncipiran tako da je jedan dio projekta izdvojen i da se taj zahvat napravi. Taj zahvat je stavljen na više horizonte da se izbjegne mutnoća koja pogađa Dubrovnik. Ako već građani ne žele energetski projekt, trebalo bi se razmišljati o ovom drugom projektu vodoopskrbe. - objasnio je Sever.
Njegove riječi komentirao je župan Nikola Dobroslavić.
- Ne mogu stručno komentirati, ali mogu reći ono što smo mi u raspravama imali, kako javnima tako i na Županijskoj skupštini. Velika su protivljenja javnosti za HE Ombla. Županijska skupština je donijela deklaraciju protiv tog projekta. I mi taj projekt smatramo opasnim za okoliš. - rekao je Dobroslavić, a odgovorio mu je Sever koji je ustvrdio "da su argumenti protiv HE Ombla bili iracionalni" te je napomenuo "kad se već javnost protivi energetskom projektu, trebalo bi napraviti spomenuti vodooprskrbni zahvat".
Renato Buljan s Hrvatskog geološkog instituta govorio je više o deponiju na Grabovici, objasnivši kako "Grabovica egzistira tridesetak godina gdje su se skupljala onečišćenja u formi koja za sad drži, a kad to bukne i procuri doći će na Omblu koja će biti neupotrebljiva i to je realna opasnost". Zaključeno je kako "Grabovica što prije mora postati prošlost".
Inače, na ovom stručnom predavanju govorio je i član Uprave Vodovoda Pero Mišković, koji se dotaknuo pitanja sigurnosti, napominjući kako je Vodovod u 2014. godini potpisao ugovor o izradi EU projekata, a gro tih projekata su usmjerene ka sigurnosti vodoopskrbe". Najavio je i kako se do jeseni očekuje pročistač za vodu.
Također, prof.dr.sc. Mijo Vranješ s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu održao je predavanje na temu "Održivo gospodarenje vode u slivovima Neretve i Trebišnjice, hidrologija i hidrogeologija". Kazao je kako "svjedoci smo svjedoci da da se izdiže more koje ima sve veći utjecaj na uzvodno područje Neretve".
- Sam proces zaslanjivanja dugo proučavamo. Uspostavljen je i sustav mjerenja. Zaključeno je da u rijeku Neretvu uvlači more uzvodno do Metkovića do Dračeva. Kad su mali protoci, dosta je visoka zaslanjenost. - napomenuo je Vranješ.
Zaključio je kako u svijetu postoje tehnička rješenja koji mogu spriječiti prodor soli u Neretvi, za što je naveo primjer rijeke Mississippija, a za što, kako vjeruje, u Hrvatskoj još nije moguće ostvariti.
Stručnoj raspravi je nazočio i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Željko Bigović.