Grad Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Dubrovačkim ljetnim igrama i Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika organizira koncert povodom Svjetskog dana turizma koji će se održati 27. rujna u 20 sati ispred crkve sv. Vlaha. Uz Orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupit će naša glazbena diva – Tereza Kesovija.

Ova manifestacija obilježava se diljem svijeta, a sve s ciljem promocije turizma i njegovih dobrobiti na socioekonomski status društva, uz pozivanje na očuvanje prirodnih i kulturnih dobara koji su nam povjereni na čuvanje. Datum 27. rujna odabran je kako bi se podudarao s važnim trenutkom za Svjetsku turističku organizaciju - World Tourism Organization (UNWTO), odnosno danom kada je 1970. usvojen Statut ove organizacije.

dpp

Europska filmska akademija pokrenula je odjel za baštinu i tom prigodom na popis „Blaga europske filmske kulture” dodala 22 nova mjesta, među kojima i dubrovački Stradun, priopćio je u srijedu Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Jedan je od prvih koraka novog odjela za europsku filmsku baštinu, pod vodstvom Pascala Edelmanna, početak izgradnje paneuropske mreže filmske baštine koja će povezivati kinoteke, filmske arhive i institucije u razmjeni informacija o obljetnicama filmskih umjetnika, filmova, institucija ili specifičnim temama relevantnim za povijest kinematografije u različitim europskim zemljama i regijama.

Europska filmska akademija odsad će nastojati aktivno povezivati različite inicijative i učiniti ih mnogo vidljivijima među ljubiteljima europskog filma.

Jedna od prvih aktivnosti novog odjela uoči ovogodišnje 35. dodjele Europskih filmskih nagrada bit će dodavanje 22 nova mjesta na popis „Blaga europske filmske kulture”, čime će se ukupan broj baštinskih mjesta popeti na 35.

To je Akademijin popis mjesta od simboličkog značaja za europsku kinematografiju, to jest, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i štititi, kako u sadašnjosti, tako i za dobrobit budućih naraštaja, stoji u priopćenju.

„U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna (današnji izgled datira iz 17. st.), omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja”, ističe Ivan Lujo u tekstu „Stradun kao filmski set”, navodi HAVC.

Stradunom tako prolazi prolazi konjica meksičke vojske u eurowesternu „Okus nasilja” (Le gout de la violence, 1961.), a nešto kasnije i okupatorska fašistička vojska u domaćem filmu „Okupacija u 26 slika” (1978.), inspiriranom stvarnim događajima iz Drugog svjetskog rata.

Uz minimalne izmjene Stradun se lako pretvara u Goyin Madrid (Goya - oder Der arge Weg der Erkenntnis, 1971.) ili papinski Rim (The Pope Must Die, 1991.). Nisu ga zaobišli ni superheroji, poznati „Kapetan Amerika” (1990.) i nešto manje poznata, ali jednako uspješna „Tri fantastična superčovjeka” (The Three Fantastic Supermen, 1967.)

U novije vrijeme popularizacije Dubrovnika kao filmske lokacije, središnju gradsku ulicu prelijeću letjelice iz daleke galaksije (Star Wars: The Last Jedi, 2017.) te njome marširaju pobunjenici predvođeni Robinom Hoodom (Robin Hood, 2018.), podsjeća Lujo.

Južni

Nagrađena na ovogodišnjim Večerima dalmatinske šansone, pjesma klape Kaše „Godine su brodovi” dobila je i spot.

Pjesma „Godine su brodovi” nagrađena je za kantautorsko djelo te za najbolje stihove čiji je autor dubrovački novinar, književnik i kazalištarac Davor Mojaš. Za glazbu i aranžman zaslužan je skadatelj i voditelj klape Vicko Dragojević, a autor spota, kojeg možete vidjeti u prilogu, je Dominik Miljak.

dpp

Bilo je dovoljno par razgovora zaljubljenika u stare stvari da se rodi ideja o svojevrsnom uličnoj prodaji starih stvari, kojeg smo nazvali Vintage bazar, navode cavtajski zaljubljenici u antikvitete koji su odlučili napraviti sajam 24. i 25. rujna na Trgu dr. Franja Tuđmana u Cavtatu od 9 do 13. sati, a u slučaju lošeg vremena isti će se održati u Domu kulture.

„Svatko od nas posjeduje neke stvari iz starine, neko ne zna što bi s njima i često završe u smeću, dok drugima te iste stvari predstavljaju blago. Ujedno u ovim vremenima, ova vrsta prodaje može biti popuna kućnog budžeta, a i mogućnost da se osjeti i taj zanimljivi dio prodaje i svega vezanog uz to.” - pišu organizatori.

„Također može biti zanimljiva i kolekcionarima, filatelistima, numizmatičarima, sakupljačima starih knjiga, znački, i raznih stvari široke upotrebe, poput porculana, vintage odjeće, starih radio aparata i sl., jer ako ne znate koja je vrijednost onoga što imate nasljeđenog od prijašnjih generacija, a to bi možda bacili, može Vam se sugerirati na samu vrijednost, onoga što posjedujete, od iskusnijih ljudi zaljubljenika u stare stvari. Isto tako, ideja nam je da stvorimo vremeplov u neka stara vremena, kada su stvari pravljene da traju, i koje su se čuvale jer ih nije bilo u izobilju, kao u današnje doba jeftine proizvodnje.” - navode.

„Dva puta mjesečno u Cavtatu, organizirat će se, uz odobrenje Općine Konavle, Vintage bazaar na Trgu dr. Franja Tuđmana, a alternativa događanju ako bi bilo kišno vrijeme u Domu kulture u Cavtatu. Pozivamo Vas da nam se pridružite dana 24. i 25. rujna od 9 do 13 sati, na Prvi Vintage bazaar i da nam to postane tradicija. Sve stvari koje donesete na izlaganje, odnosno prodaju, trebale bi biti čiste, i uredne, te bi na njima trebala biti istaknuta cijena. Organizirat će se također i prodajno izložbeno mjesto, na kojem ćete moći donijeti vaše predmete. Ideja nam je također da se malo i družimo, razmijenimo ideje, te da nam to postane tradicija. Pozivamo vas da barem dođete pogledati, pa možda Vam se rodi ideja za sudjelovanje sljedeći put. Radujemo se Vašem dolasku!” - navode organizatori.

dpp

Tijekom i nakon sve učestalijih nevera s obale se na dnu posebno dobro udičari mamcima koje je moguće skupiti u plimnoj zoni. Osim crvića, pužića i račića među njima su najbrojnije školjke koje žive plitko ukopane u muljevitom, pjeskovitom, ljušturastom i mješovitom dnu. Te se školjke pribavljati mogu skupljanjem šetnjom po obali uz rub mora i osmatranjem plimne zone. Tako se tijekom nevremena te dan, dva nakon njega mogu skupiti školjke s kojih su valovi djelomično ili posve uklonili pijesak te ih otkotrljali u plićak ili na suho, pritom ih često i otvorili, čak i razbili.

Osim toga, školjke se mogu skupljati i po mirnom vremenu, kopanjem u plimnoj zoni, čak i dublje uz pomoć maske i disalice. Stanište im odaju dvije male okomite rupe u tlu, međusobno udaljene ovisno o vrsti školjke, ali u pravilu oko jedan centimetar. Ponekad ih, kad su vrlo plitko zakopane, odaje mala kvrga na ravnoj površini pijeska.

Pri skupljanju treba imati na umu da vlasnici dozvola za rekreativni i sportski ribolov dnevno smiju skupiti do dva kilograma školjki, s iznimkom dagnje, koje se smije skupiti do 5 kilograma, ali se ona ne skuplja u opisanim uvjetima. Zakonom nije određena minimalna dužina školjki koje se mogu skupiti na opisani način, ali se ne isplati skupljati one kraće od 30 ili 40 mm, odnosno 50 do 60 mm, ako se radi o prstavcu, koji se vrlo rijetko može naći na dnu nakon nevere.

Poput ostalih mamaca, školjke su najučinkovitije žive ili barem svježe. No, takvim ih je dosta teško održati duže vrijeme. Tri do četiri dana mogu se čuvati obmotane vlažnim kuhinjskim krpama, papirnatim ubrusima ili listovima novina te pospremljene u hladnjaku. Također u hladnjaku, ali u posudi s morskom vodom i pumpicom za zrak mogu se očuvati živim 10 do 15 dana. Uvjet je da je u hladnjaku temperatura oko 6 stupnjeva Celzijevih te da se voda redovito mijenja svakog ili svakog drugog dana.

Upotrebljivim za mamčenje dugotrajnije školjke je moguče očuvati samo konzerviranjem. To se može uraditi na tri načina. Jedan od njih je salamurenje. To se radi na sljedeći način: U zagrijanu vodu se dodaje krupna sol, sve dok se voda ne zasiti. U pravilu, potrebno je 200 do 250 grama soli po litri vode. Nakon što se ohladi salamura se prelije po očišćenim školjkama smještenim u staklenku. Napunjena staklenka se zatvori i odloži.

U salamuri školjke se mogu čuvati barem pola godine, smještene u hladnjak i duplo duže, a u zamrzivači znatno duže. U zamrzivaču se neće zamrznuti zbog salamure. Tako se staklenka može otvarati po potrebi kako bi se uzele pojedine školjke kad zatrebaju. Nakon dva tjedna takvog mariniranja školjke se mogi izvaditi iz salamure pa zatim sušiti na drvenoj polici na otvorenom zračnom mjestu, ali im je u tom slučaju rok trajanja kraći. Osim toga, sušene mamce jedan dan prije ribolova treba potopiti u morsku vodu kako bi je upili i nabubrili te izgledali kao prije konzerviranja.

Prije upotrebe na isti način treba namakati i mamce konzervirane soljenjem. Sole se tako da se na drvenu podlogu pospe krupno sol, pa na nju prostru očišćene školjke, koje potop treba obilato posuti krupnom soli. To treba odstajati neko vrijeme, otprilike jedan tjedan. Svo vrijeme sušenja treba provjeravati teksturu, fleksibilnost i čvrstoću mamca. Ako je sve u redu, na kraju mamce umotane u novinski papir treba spremiti na hladno mjesto u drvenu kutiju, gdje mogu potrajati i duže od godinu dana.

Najdugotrajnije školjke se za mamčenje mogu čuvati zamrznute, cijele ili očišćene. Jednom odmrznuto, meso im ostaje čvrsto i lako se nadijeva, a podnosi i najdalja bacanja. Srčanke i ostale tvrđe školjke prije zamrzavanja ne treba predhodno kuhati kao mekše. Tvrđe školjke ostaje čvrsta i žilava i nakon nekoliko vađenja i stavljanja u zamrzivač. Najbolje je skupa u jednoj plastičnoj vrečici zamrznuti tek nekoliko školjki kako bi se kasnije lakše odmrznule.

Župan Nikola Dobroslavić primio je danas Dubrovačke veterane koji su, u Italiji, na Europskom prvenstvu veterana u vaterpolu osvojili zlato.

- Na natjecanju je sudjelovalo 55 veteranskih momčadi. Za medalje u kategoriji „plus 50” borilo se 14 sastava, a utakmice su se igrale svaki dan. – istaknuo je trener Veterana Goran Turajlić dodavši da je ovo 13. medalja na značajnim natjecanjima, no prvi put su Dubrovački veterani prvaci Europe.

- Dubrovnik tradicionalno ima izvrsne vaterpoliste. Potvrda toj tvrdnji je naša petorka u zlatnoj Hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji, ali i ovo vaše europsko zlato. – rekao je župan Dobroslavić i uz sportski dio natjecanja naglasio kako, svojim uspjesima, Dubrovački veterani već godinama promoviraju Hrvatsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Na prijemu su, uz župana Dobroslavića, bili i zamjenik župana Joško Cebalo, privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.

dpp

Na Lokrumu je jučer održana promotivna cross utrka za učenike srednjih škola s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Utrka je dio javne kampanje sa svrhom podizanja svijesti javnosti o neprihvatljivosti nasilja u sklopu projekta Josipov dom – Osiguravanje sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji.

Najbrži su bili Vlaho Novak i Mihael Miloslavić, a trećeplasirani je Nikola Lipanović. U utrci je sudjelovalo oko 60 učenika srednjih škola s područja Dubrovačko-neretvanske županije i svi su uspješno završili utrku.

U okviru projekta Josipov dom kontinuirano se radi na podizanju svijesti javnosti o neprihvatljivosti nasilja i nasilničkog ponašanja, a današnja utrka organizirana je upravo na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Organizatori ističu izvrsnu suradnju s ravnateljima i profesorima srednjih škola, te zahvaljuju učenicima na sudjelovanju u utrci.

dpp

Svojevrsna tradicija i kruna Good Food Festivala, Dubrovačka trpeza, vraća se ove godine na Stradun nakon dvogodišnje pauze zbog globalne pandemije koronavirusa. Grad Dubrovnik ove godine bilježi izvrsne turističke rezultate, čak 72 posto dolazaka i 82 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, uz dobre najave za nastavak postsezone. Ova manifestacija već godinama predstavlja jedan segment društveno - odgovornog poslovanja i to pažnjom prema građanima i brigom za potrebite.

Zabavno gastronomski događaj, prepoznatljiv po bogatoj trpezi duž cijelog Straduna, okuplja brojne građane, ali i posjetitelje grada Dubrovnika, a na ovogodišnjoj manifestacije koja će se održati 16. listopada očekuje se velik odaziv sudionika iz različitih uslužnih sektora, dubrovačkih hotela i restorana, pekara, slastičara, ugostitelja i vinara koji će prezentirati svoje znanje i umijeće.

Uz simbolične cijene posjetitelji će imati priliku uživati u brojnim delicijama i vinu, ali i glazbenom nastupu Klape Subrenum. Dubrovačka trpeza kao i svake godine ima humanitarni karakter pa će se prihod od prodaje jela i pića, koji će se moći kušati po cijeni bona od 40 kuna za hranu i 20 kuna za vino, donirati u humanitarne svrhe.

Uz Turističku zajednicu grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik, organizatori Dubrovačke trpeze su I Dubrovačko – neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko ugostiteljska škola Dubrovnik.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dr. Silva Gjivoje darovala je Dubrovačkoj biskupiji sliku na kojoj je prikazan mons. dr. Antun Gjivoje, splitski i makarski biskup (1911.-1917.), pradundo njezinog nedavno preminulog supruga Davora Gjiva Gjivoja. U ime biskupije sliku je preuzeo generalni vikar mons. Ivica Pervan koji je zahvalio Sulvi Gjivoje na ovom vrijednom daru koji će se čuvati u dubrovačkom Biskupskom ordinarijatu. Silva Gjivoje je sliku, koja se posljednjih desetljeća čuvala u njihovoj obitelji, darovala biskupiji sa željom da se slika izloži i čuva za buduća pokoljenja.

Splitski i makarski biskup mons. dr. Antun Gjivoje rođen je 8. veljače 1851. godine u Lastovu. Za svećenika je zaređen 5. prosinca 1875. godine. Teologiju je studirao u Zadru, a više bogoslovne nauke na bečkom Sveučilištu na kojem je 1880. godine doktorirao teologiju. Nakon povratka iz Beča bio je profesor u dubrovačkom sjemeništu, zatim profesor bogoslovlja i hebrejskog jezika u Zadru. Bile su mu povjerene i druge odgovorne službe u biskupiji. Imenovan je naslovnim dvorskim kapelanom od 1893. godine, a od 1896. bio je i počasni kanonik metropolitanskog Kaptola u Zadru. Za biskupa je zaređen 11. srpnja 1911. godine i tu službu je vršio do svoje smrti 27. veljače 1917. godine. Bio je pokopan u Sustipanu u Splitu. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 1965. godina na Lastovo gdje se danas nalazi njegov grob. Župna zajednica župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu je 2020. godine postavila novi nadgrobni spomenik.

Portret pokojnog biskupa Antuna Gjivoja, ulje na platnu, naslikala je 1912. godine zadarska slikarica Itala Bogdanovich (1874.-1945.), koja je slikarstvo studirala u Rimu.

Angelina Tadić / Dubrovačka biskupija