Stolnotenisači Libertas Marinkolora ostvarili su plasman u finale Kupa Hrvatske. U polufinalnom susreti Libertas Marinklor s 3:2 bio je bolji od domaćina završnice osiječkog Vodovoda.
„Pituri“ inače brane titulu pobjednika Kupa koji su osvajali dvije godine zaredom. Za treću titulu u nizu igraju danas u 18 sati protiv GSTK Zagreb.
D.M.
Treća uzastopna pobjeda košarkaša Dubrovnika u natjecanju Prve lige. U 19. kolu Dubrovački su bili očekivano bolji od gostiju iz Zagreba, KK Zapruđe, s 18 poena razlike - 77:59 (18:11, 19:14, 22:16, 18:18). Nova pobjeda je igrače trenera Željka Vreće dodatno približila ulasku u doigravanje, među četiri najbolje momčadi prvenstva. Trenutno su na trećem mjestu s 11 pobjeda i osam poraza.
Protiv Zapruđa je sve bilo jasno do sredine treće četvrtine kada su dubrovački košarkaši došli do tada rekordnih +20 (53:33). Zagrepčani su u 36. minuti smanjili na -12 (65:53), ali novi uspjeh domaćina ni u jednom trenutku nije došao u pitanje.
Gosti su u igri bili tek u uvodnih 13 minuta i zaostatka 20:19. Uslijedila je serija Dubrovčana 12-0 u kojoj vrijedi istaknuti atraktivno zakucavanje Filipa Vujičića, mladog reprezentativca Hrvatske. Konačno je proradio i vanjski šut, obzirom na brojne probleme ove sezone, 11 pogođenih trica iz 30 pokušaja, izgleda i više nego solidno. Iako je u pripremi dvoboja na dodatni oprez pozivala činjenicu kako neće biti Vodopije i Raguža, igrači trenera Željka Vreće su rutinski upisali 11. prvenstvenu pobjedu.
KK Dubrovnik: Petrović, Stasjuk, Soko, Došen 18, Dubelj 19, Mustapić 8, Koprivica 2, Filip Vujičić 11, Lučić 9, Jure Boban 8, Jakov Vujičić 2. Trener: Željko Vreća.
KK Zapruđe: Jarnjak 2, Garvanović 7, Joksimović, Montana 2, Stanić 12, Turić 21, Mihalić 3, Jeličić, Raič, Penić 12. Trener: Nikola Piacun.
Nikola Došen, igrač KK Dubrovnik:
- Ponovno smo nešto lošije otvorili utakmicu, ali ključna je bila treća četvrtina u kojoj smo ostvarili nedostižnu prednost. Čini mi se kako smo na korak do ulaska u doigravanje, do kraja ligaškog dijela igramo protiv momčadi iz donjeg dijela tablice, ali trebat ćemo našu kvalitetu potvrditi i na parketu. Idemo utakmicu po utakmicu, nema smisla razmišljati o drugim rezultatima jer sve je u našim rukama.
Nikola Piacun, trener KK Zapruđe:
- Baš ništa nam nije išlo u napadu, a uz to smo igrali protiv rastrčanih domaćina koji su znali kazniti sve naše propuste. Jako je teško napraviti nešto na gostujućem terenu uz ovakvu napadačku igru. Okrećemo se utakmici protiv mladih Splićana, u borbi za ostanak bilo bi jako važno doći do pobjede u susretu s Universitasem. Možemo i moramo bolje od ovog što smo pokazali protiv Dubrovčana.
DPP
Gornji slojevi mora još uvijek su hladni pa je u ovo doba godine najbolje je loviti na i neposredno poviše dna. Vrsta lovine ovisno o vrsti dna i dijelu Jadrana, ali u pravilu svuda se love kanjac, arbun, pijerka, pauci, škrpine, fratar, sarak, kovač, pagar, zubatac, sve češće kantor… S prvim jačim jugom, najprije na krajnjem jugu i daleko od obale, a zatim sve joj bliže, mamce će i prije nego padnu na dno osim polande, lokarde, ukjate i širuna početi napadati i luc. Najprije će se loviti u podnožjima dubokih, a zatim sve plićih brakova.
Sve se te, ali i još neke ribe, mogu se loviti klasičnim bulentinom, kančanicom, ali i skosavanjem varalice, „vertical jiggingom“, najbolje njegovom lakšom varijantom- „light jiggingom“. Idealne pozicije za takav ribolov su stjenovita priobalja, brakovi i duboki tereni izloženi kurentu i valovima. Dobri ulovi se mogu postići na mješovitom dnu, posebice uz obalu Istre, gdje je manje kamenitog priobalja, čak i na dubinama koje ne prelaze deset metara jer su dubine mora tu znatno manje nego u ostatku Jadrana.
Od velike koristi za uspjeh u ribolovu ovom tehniku je dobro poznavanje dna mjesta ribolova. Naime, na nepoznatom terenu sve rupe izgledaju manje - više isto pa je „pipanjem“ vrlo teško pronaći u kojoj je riba. Kada se mora loviti na nepoznatom mjestu, najbolje je za početak odabrati stijenu, rt ili nešto treće što se naglo uzdiže s dna te koje je najpodložnije utjecaju kurenta. Pri odabiru mjesta lova treba voditi računa i o tome da se plovilo sigurno može prepustiti struji mora ili vjetra, jer je to najbolji način „light jigginga“.
Također, umjesto spustiti kao u klasičnom lovu skosavanjem, varalicu je najbolje odbaciti. Dalje se može postupiti na više načina jer su lagane varalice, koje se koriste u ovom načinu lova, učinkovite bez obzira kako se privlačile.
Najčešći način privlačenja je poznat kao „zub pile“. Kad varalica dodirne dno, lagano se vrhom štapa podigne, štap se vrati u početni položaj uz namotavanje strune koliko je vrh štapa bio podignut. Zatim se te radnje ponavljaju sve dok se varalica ne podigne do površine. Brzina i učestalost privlačenja ovisi o vrsti koja se očekuje i želi loviti. No, laganim privlačenje bez prejakih trzaja lovi se arbun, sarak, kantor, ali i brze i nasrtljive ribe.
Drugi način, osobito učinkovit za lov zubaca, jest tzv. brzi „twiching“. Kod njega su trzaji brži i duži, s kratkim pauzama. Kao i kod prvog načina, i kod ovog je važno zatvoriti preklopnik role čim varalica padne u more. Prvo, da bi se pravovremeno i jako moglo kontrirati ako napad ribe uslijedi dok varalica propada. Drugo, zato da bi se izbjeglo stvaranje „trbuha“, koji onemogućava željeno vođenje varalice.
Za lov na većim dubinama najučinkovitiji, ali sigurno najteži način skosavanja je praćenjem konfiguracije dna, najbolje od vrha niz padinu braka. Kad okomito spuštena varalica dodirne dno treba zatvoriti preklopnik role, potom oštrim trzajem uz istovremeno namotavanje strune varalicu podignuti metar do dva. Zatim se sa lagano zategnutom strunom varalica pusti da polako tone. Pri svako sljedećem spuštanju otpusti se malo strune da bi varalica dodirnula dublje dno. U ovakvom lovu najviše napada na varalicu se događa dok ona leluja prema dnu.
Što se tiče vrste varalice, one oblika sječiva, pokazale su se najpraktičnijim. Zato što se lovi na malim, dubinama od 15 do 30 metara, te lakšom opremom jer su plijen najčešće manje i srednje velike ribe, koriste se varalice težine 15 do 50 grama.
S tako malim varalicama mogu se uloviti skoro sve riblje vrste i gotovo svugdje. Međutim, samo ako su na njima prikladne udicama. Naime, malim ustima arbun, kantar, kanjac, pauk ili sarak nisu u stanju progutati velike „assist“ udice. Zato je, kad su oni pretežita ili ciljana lovina, najbolje rješenje loviti varalicama na čijem je kraju manja trokraka udicu. Ako se pak love ili žele loviti krupnije, jače i borbenije ribe poput pagra i zubaca, trokrake, osobito manje, neće biti u stanju zadržati ih, pa je bolje koristit varalice s krupnijim „assist“ udicama.
Kad je u pitanju dekor varalica, preporučljive su sve kombinacije plave, zelene, crvene i narančaste s bijelom i žutom bojom. Uvijek su dobre posve bijele, a u nekim situacijama su najlovnije one drečavih boja.
Za lov varalicama navedenih težina, osobito na dubinama od 10 do 15 metara, mogu se koristiti specijalni za „light jigging“ te više nego dobar lagani varaličarski štap brze akcije, oba težine bacanja 15 - 50 grama. Na njih je dovoljno postaviti rolu veličine 40, obvezno kvalitetnu i s namotanom „PE“ višenitkom od 12 do 15 libri te sa završnjakom od „FC“ strune promjera 0,25 do 0,30 mm.
Kada se želi ili mora loviti na većim dubinama i s težim varalicama, bolje je koristiti jaču opremu. Odlično rješenje je štap progresivne akcije za „shore jigging“ brze akcije vrha i velike snage u donjem dijelu. I na njemu može biti rola veličine 40, ali je primjerenija veća. Na roli treba biti „PE“ višenitka jačine 20 do 35 Lb sa završnjakom od „FC“ strune debljine 0,30 do 0,40 mm. S obje kombinacije moguće je savladati krupnu ribu, ali i uživati u borbi s ribom srednje, čak i male težine.
Navedenom opremom i opisanim načinima uloviti se mogu skoro sve pridnene, ali i mnoge ribe s „pola dna“, čak i one koje inače nisu grabljivice, a bljeskanju i plesu varalica u ovo doba godine ne mogu odoljeti ni lignje. Kad će se što loviti osim o mjestu lova, ovisi i o dobu dana kada se lovi. Najbolje je loviti danju jer se tada love sve ribe, dok je noću osim lignje moguće uloviti zubaca i oradu. Najbolje doba dana za skosavanje je svitanje i sumrak, dok se na dubokim pozicijama može loviti i tijekom cijelog dana.
Važan čimbenik uspjeha su i vremenske prilike. Najbolji uvjeti ovise o vrsti koja se ili želi loviti. Općenito, najbolje se lovi po oblačnom i vremenu s vjetrovima iz južnog kvadranta. Arbun, pauk, škrpina, kantor, pagar i ostale ribe koje se uglavnom hrane na dnu najbolje se love po mirnom moru, stabilnom vremenu i sunčanom danu. Sarak, ali i ribe koje se hrane dalje od dna poput ukjate, širuna ili polande, najraspoloženije su za ishranu pred nadolazeću oluju, dok puše, kad je more uzburkano te nebo oblačno.
Dalmatinski pas, isklesan u kamenu,još od prve polovice 14. stoljeća „čuva“ klaustar samostana Male braće. Na njemu doduše nema karakterističnih crnih pjega, jer ih u kamenu i nije bilo moguće prikazati. Boje nemaju ni druge životinjske ili ljudske figure na šezdeset kapitela, kojima je majstor Mihoje Brajkov ukrasio nosivu konstrukciju četverokrilne gornje šetnice klaustra.
Piše: Fra Stipe Nosić
Na južnoj strani klaustra, kapitel na dvostrukom stupu broj 9 (St. S. 09)izrađen je u obliku četiri pognuta psa koji na svojim leđima nose dio tereta terase. Riječ je o dalmatinskim psima, koji su poznati pod imenom „Canis Dalmaticus“. Taj pas opisivan je još u 18. stoljeću kao dalmatinski, a zapisi govore kako je bio ratni pas, koji je služio na granici prema turskoj Bosni, također je kasnije bio pratilac senjskim uskocima i drugim konjanicima.
I istraživanja 1940. na sveučilištu Harward pokazala su da taj pas ima nasljednu sklonost trčanju neposredno iza konjskih kopita.
Još je austrijski zoolog Leopold Fitzinger opisao 1867. i 1876. ovoga psa, s napomenom da se ranije zvao „dubrovački gonič“, a kasnije „dalmatinski ptičar“.
Međunarodna kinološka federacija (FCI) objavila je prvi standard ovog psa 7. travnja 1955. pod nazivom „dalmatinski gonič“ (Dalmatiner Jagdhund). Nakon osamostaljenja Hrvatske, 9. svibnja 1994. ista federacija za toga psa kao zemlju porijekla navodi „Dalmacija - Hrvatska“. Konačno je on 13. listopada 2010. po standardu FCI-a br. 153. naveden pod imenom „dalmatinski pas“ i s Hrvatskom kao zemljom porijekla.
Ova pasmina psa bila je koncentrirana u Dalmaciji i proširila se po svijetu zahvaljujući dubrovačkim pomorcima, koji su ih za vrijeme Dubrovačke Republike prodavali i poklanjali.
Lik ovog psa sačuvao se na slici posljednje večere nepoznatog slikara (oko 1750.) u franjevačkom samostanu u Zaostrogu i na slici Gospe od anđela u istoimenoj crkvi u Velom Lošinju (slika potječe iz 1600. – 1630.), a to su podaci koji su pridonijeli novijoj FCI klasifikaciji ovog popularnog psa.
A dalmatinski pas dospio je kao lik malo poslije nego je ovjekovječen u kamenu u klaustru Male braće (godine 1360.) na fresku u crkvi Santa Maria Novella u Firenzu, s dominikancima koji su ga u Italiji zvali „Domini Canes“ (Božji pas).
Da je u klaustru Male braće na kamenu prikazan dalmatinski pasgovore njegove tjelesne opće karakteristike: snažno mišićavo tijelo, velika njuška sa široko otvorenim nosnicama, snažne vilice i usne priljubljene uz njih, glava prizmatičkog oblika s visećim ušima, karakteristične snažne noge s mačjim šapama i sl.
Iako su na kapitelu psi prikazani u ležećem položaju, sve te karakteristike koje pripadaju dalmatinskom psu daju se iščitati s njihovih kamenih figura. Uostalom, lako je zamislivo da je taj dubrovački ili dalmatinski pas trčkarao okolo majstora Mihoja Brajkova dok je ovaj klesao njegovu i druge figure za kapitele klaustra.
A da dalmatinski psi čuvaju samostan Male braće pokazali su i u Domovinskom ratu, kada su 6. prosinca 1991. u svoja tijela primili nekoliko manjih gelera, i možda time spasili nekog franjevca.
Budući da se o ovim kamenim psima nije dosad govorilo kao o dalmatinskim, ovime se, simbolički rečeno,„dalmatinski pas“ ili „Domini canes“, koji je preko Dubrovnika otišao u razne krajeve svijeta, opet vraća kući u Dubrovnik.
Du Motion utrka građana 5K svake godine na gradske ulice privlači sve veći broj Dubrovčana i njihovih gostiju. Tako će biti i 28. travnja, kada se na Stradunu očekuju stotine trkača u prepoznatljivim plavim majicama.
- Odaziv ljudi nas svake godine oduševljava, od školaraca i studenata do poduzetnika, umirovljenika i jako često čitavih obitelji. Svi se taj jedan dan dolaze družiti i zajedno napraviti nešto dobro. Ove godine trčimo radi podizanja svijesti o potrebi što većeg opreza u prometu, a sav prihod je namijenjen neurorehabilitaciji 20-godišnjeg Ante Kolunđije, volontera Du Motiona koji je prošle godine stradao u prometnoj nesreći. - najavio je direktor Du Motiona Alen Bošković.
Neurorehabilitacija koju provodi Poliklinika Glavić namijenjena je pacijentima koji zbog različitih nesreća ili bolesti imaju oslabljene ili potpuno onemogućene ekstremitete tijela.
- Riječ je o robotskoj neurorehabilitaciji, trenutno najmodernijem i najučinkovitijem konceptu liječenja uz pomoć najsofisticiranijih robotskih uređaja i konvencionalnih fizioterapijskih terapija. Koncept te program liječenja u Poliklinici Glavić individualno su prilagođeni svakom pacijentu ovisno o njegovoj dijagnozi i medicinskom stanju. Upravo je takav program osmišljen i za Antu koji se svakodnevno rehabilitira i do 9h dnevno u cilju što bržeg oporavka i već se naziru odlični rezultati. - rekla je Mirna Golubić iz Poliklinike Glavić.
„Pred velikim srcem Dubrovnika novih je 5 kilometara koje ćemo zajedno istrčati upravo za Antu. Čekamo vas na Stradunu!“ - poručili su organizatori.
Utrci 5K možete se pridružiti kupnjom trkačkog ili navijačkog paketa dostupnih putem službene web stranice Du Motiona OVDJE.
DPP
Novi promidžbeni film Turističke zajednice Dubrovačko -neretvanske županije „Dubrovnik Riviera“ na danas održanoj ceremoniji dodjele nagrada filmskog festivala „The Golden City Gat“ u Berlinu na sajmu ITB, osvojio je drugo mjesto u kategoriji regionalnih filmova.
Turistički film Turističke zajednice Dubrovačko- neretvanske županije „Dubrovnik Riviera“ nastao je u produkciji Baldući Filma iz Zagreba, pod redateljskom palicom Herve Tirmarchea i producentice Spomenke Saraga.
D.M.
Stolnotenisači Libertas Marinkolora poraženi su na gostovanju kod Vodovoda Osijek. Domaćini su u 16. kolu HEP Superlige bili bolji sa 4:1. Za Piture u Osijeku su igrali Juzbašić Neven, Japec Tomislav i Miho Simović
Zovko Vjekoslav - Juzbašić Neven 3:0 (11:8 ; 11:7 ; 11:8)
Knežević Dragan - Japec Tomislav 0:3 (6:11; 4:11 ; 10:12 )
Banek Mario - Simović Miho 3:0 (bb)
Zovko/Banek - Juzbašić/Japec 3:0 (11:9 ; 11:8 ; 11:3)
Zovko Vjekoslav/Japec Tomislav 3:1 (5:11 ; 11:5 ; 11:9 ; 11:4)
U sljedećem, 17. kolu HEP Superlige, koje će se odigrati u subotu, 16. Ožujka, u Gospino polje dolazi STK Dugo Selo.
DPP
Baš kao što je i veljaču obilježilo više programa za djecu i mlade, kao što su izvedbe simfonijske bajke „Petar i Vuk“ S. Prokofjeva te Međunarodni seminar orkestralnog dirigiranja „Lovro von Matačić“, i mjesec ožujak u Dubrovačkom simfonijskom orkestru proći će u znaku mladih. U nizu koncerata koje DSO najavljuje za novu sezonu, ovaj dio godine najčešće se posvećuje upravo mladim glazbenicima i publici.
Tako će 13. ožujka s DSO-om nastupiti mladi glazbenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Tradicija je to koja traje već jako dugo i daje ponajboljim učenicima priliku nastupiti s DSO-om. Orkestrom će ravnati Slobodan Begić, a koncert će se održati u Kazalištu Marina Držića s početkom u 19.30 sati. Učenici koji će nastupiti s orkestrom su Ines Begić, flauta; Barbara Ćorak, flauta; Roberto Galov, saksofon; Livia Glavinović, oboa; Ana Hađinac, violina; Marta Kekez, violoncello; Mara Margaretić, sopran; Sara Medić, mezzosopran; Tana Michl, klarinet; Nevia Miloslavić, flauta; Iva Nodilo, violoncello; Vesna Palčok violina; Elizabeta Valentina Šilje, sopran; Ana Vidojević, violina; Nika Vidojević, flauta i Nina Zvone, violoncello.
Potom 14. ožujka slijedi za dubrovačke osnovnoškolce. Cilj takvih koncerata jest približiti djeci svijet glazbe, upoznati ih s razvojem glazbe, s intrumentima i orkestrom.
Ljubitelji komorne glazbe zasigurno će uživati u programu 22. ožujka, kada će komornim sastavom DSO-a ravnati Pavle Zajcev. Koncert će se održati u Slanici s početkom u 20 sati, a na programu su djela O. Respighija: Antiche dance e aria i suita Ptice te Mala simfonija za puhače Ch. Gounoda.
Za kraj mjeseca ožujka, DSO odlazi na sveučilišni Kampus gdje 28. ožujka za osnovne i srednje škole, te 29. ožujka za studente, priređuje koncert filmske, popularne i latino glazbe. Trubač Džemal Cakić će nastupiti kao solist i uvesti studente u ljepotu latino glazbe, dok će orkestrom ravnati Slobodan Begić. Početak koncerta je u podne, a ulaz na koncert je slobodan.
R.R.D.
U OŠ Mokošica u srijedu je održana promocija školskog lista „Ragusino“. List je nastao uz financijsku potporu Grada Dubrovnika koji je prepoznao vrijednost ovoga projekta.
Zahvaljujući tome i entuzijazmu malih školskih novinara, nastavila se prekinuta tradicija postojanja školskog časopisa u OŠ Mokošica. Ovogodišnji školski list ima čak 17 rubrika i niz raznolikih tema te svatko može pronaći nešto za sebe.
O kvaliteti časopisa govori i činjenica da je drugu godinu zaredom predložen za Državnu smotru Lidrano.
Promocija se upriličila u holu škole, a nazočili su joj brojni profesori, učenici, članovi Školskog odbora, kao i pročenik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i njegova pomoćnica Ružica Marković. Program je završio u opuštenom i veselom tonu uz plesanje popularnog flossa, koji su uz učenike zaplesali i pojedini profesori.
DPP
Učenici Osnovne škole Lapad i Gimnazije Dubrovnik pobjednici su Gradskog natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa u Dubrovniku koje je održano danas u Sportskoj dvorani u Gospinom polju.
Natjecatelje su pozdravili predsjednik Dubrovačkog Crvenog križa dr. Vicko Mihaljević i ravnatelj Živko Šimunović, te zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić, a natjecanje je održano u dvije kategorije: pomladak i mladež. Na natjecanju je sudjelovalo šesnaest ekipa iz osnovnih škola i šest ekipa iz srednjih škola.
Sudjelovale su osnovne škole: OŠ Antuna Masle – Orašac, mentor: Dejan Zerdum; OŠ Cavtat, mentorica: Marija Šeput; OŠ Gruda, mentorica: Ana Veselić; OŠ Ivana Gundulića, mentor: Toni Đerek; OŠ Janjina, mentor: Gordan Bubičić; OŠ Kuna, mentorica: Irena Lukač; OŠ Lapad, mentorica: Nancy Obradović; OŠ Marina Držića, mentor: Nikola Mušan; OŠ Marina Getaldića, mentorica: Bojana Hrstić; OŠ Mljet, mentorica: Sanja Lazo; OŠ Mokošica, mentorica: Dragana Grujović; OŠ Primorje, mentorica: Katica Matin; OŠ Slano, mentorica: Anita Begušić; OŠ Ston, mentorica: Ana Milun Mrčavić; OŠ Trpanj, mentorice: Anđela Miljak i Irena Užar i OŠ Župa dubrovačka, mentorica: Jelena Šutić Alga.
Sudjelovale su srednje škole: Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, mentorica: Bojana Hrstić; Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik, mentor: Antun Tomičić; Gimnazija Dubrovnik, mentorica: Maja Sambrailo Ivanković; Privatna gimnazija Dubrovnik, mentor: Josip Mikluš; Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, mentor: Ivan Uđenija i Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik mentorica: Marina Kljunak Čuikin.
Iz GDCK Dubrovnik zahvaljuju volonterima, manekenima iz OŠ Mokošica i članovima Kluba mladih GDCK Dubrovnik koji su svojim doprinosom pridonijeli uspješnosti provedbe natjecanja kao i sucima, liječnicima i medicinskim sestrama, volonterima koji su uspješno ocjenjivali pozicije iz prve pomoći te članovima povjerenstva za utvrđivanje i zbrajanje rezultata.
Pobjedničke ekipe iz Osnovne škole Lapad i iz Gimnazije Dubrovnik nastupit će na 23. Međužupanijskom natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa koje će se održati u Makarskoj 6. travnja.
U nastavku je poredak ekipa.
U kategoriji podmladak – osnovne škole:
1. Lapad
2. Mokošica
3. Cavtat
.... Primorje, Mljet, Marin Držić, Gruda, Župa dubrovačka, Ivan, Gundulić, Kuna, Marin Getaldić, Ston, Antun Masle, Slano, Janjina, Trpanj.
U kategoriji mladi - srednje škole:
1. Gimnazija Dubrovnik
2. Biskupijska klasična Gimnazija Ruđera Boškovića
3. Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik
.... Umjetnička škola Luka Sorkočević, Privatna gimnazija i Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik
DPP
Dan žena dubrovačko - neretvanski HNS-ovci obilježili su tradicionalnim darivanjem pripadnica ljepšeg spola. Ove godine četiri tisuće narančastih ruža dobile su njihove sugrađanke u svim dijelovima Županije, u sklopu već tradicionalne akcije koju HNS-ovci od Prevlake do Neretve organiziraju devetu godinu zaredom.
Dubrovačke narodnjake u ovoj akciji predvodila je upravo žena, predsjednica podružnice i kandidatkinja HNS-a na izborima za Europski parlament Nataša Gabričević, koja se ovom prigodom osvrnula na značenje ovog dana za žene.
- Dokazale smo da možemo biti jednake i da s pravom očekujemo da nas takvim tretiraju, a svoj dan smo zaslužile jer smo se same izborile za njega. – rekla je Gabričević koja je ovom prigodom čestitala Dan žena svim sugrađankama.
„Svrha ove akcije bila je na simboličan način još jednom skrenuti pozornost na važnost ravnopravnosti u današnjem društvu.“ – piše u priopćenju HNS-a.
DPP
Uplovljavanjem Coste Venezie u Dubrovniku je počela sezona kruzera. Ovo je njezino prvo putovanje i prvo ticanje s dubrovačkom obalom. Costa Venezia u Dubrovnik će uploviti samo još jednom i to već u subotu u poslijepodnevnim satima, nakon čega će zaploviti na Put svile. Naime, Costa Venezia građena je za kinesko tržište.
Costa Venezia novogradnja je Costa Croicere kompanije u vlasništvu Carnival Corporationa. Izgrađena je od poznatog talijanskog brodograditelja Fincantieria u Molfaconeu.
Građena za kinesko tržište Costa Venezia 8. ožujka iz Trsta će zaploviti na svoje 53 dana dugo putovanje prema Yokohami kroz Sueski kanal. Na tom putovanju doplovit će do Dubrovnika već ove subote odakle će krenuti prema Grčkoj, Izraelu, Jordanu, Omanu. Emiratima, Indiji, Šri Lanki, Maleziji, Singapuru, Tajlandu, Vijetnamu, Hong Kngu, Tajvanu i Japanu.
Costa Venezia može primiti od 4 232 do 5 260 putnika. Na njoj je 1 278 članova posade. Može razviti brzinu od 23 čvora. Duga je 324 metra, teška je 135 000 tona. Ima 20 paluba i 2 116 kabina. Njezina izgradnja stajala je 780 milijuna dolara.
N.M.