Tradicionalna Gruška noć koja se nekada održavala uglavnom uz pečene srđele i jeftino vino odavno se preobrazila u nešto što više sliči nekom seoskom derneku, a kako tradicija nalaže Dubrovnikpress.hr i ove godine donosi fotogaleriju „tko se sve“, naravno, a što drugo nego - vrtio jutros na ražnju u Gružu nakon čega slijedi čerečenje.

Janjetina je inače „zakon“, a je li ipak „zakon“ kad Gruž izgleda ovako svakome na vlastitu prosudbu.

Inače, iako se promet zatvara od 17 sati već jutros nije se moglo na parking robe kuće Srđ gdje su zarana postavljeni stolovi.
[youtube url="https://youtu.be/1Bd9SgShbQ0"]

D.M.

Tradicionalna pučka festa „Gruška noć" održat će se u subotu uz nastup Giuliana. Početak nastupa Giuliana je predviđen u 21.30 sati.

Od subote u 17 sati pa do 5 sati ujutro u nedjelju, bit će zatvoren promet na području Gruža od kružnog toka na Solskoj bazi do semafora na Lapad stanici.

Za vrijeme privremene regulacije prometa kao zaobilazan pravac za prometovanje vozila koristit će se  Ulica Andrije Hebranga te potez od Ulice dr. Ante Starčevića preko Splitskog puta i Ulice Vladimira Nazora.

DPP

Nakon finala Divlje lige, u kojemu je slavio FUN H2O Mlini, jasno, ispred crkve svetoga Vlaha uslijedila je dodjela medalja. Bila je to prilika brojnim Župljanima, koji su na utakmicu većinom došli s barkama, da pozdrave svoje junake.

Bilo je tu veselja i slavlja, kao i bakljade, a djelić atmosfere možete pogledati u fotogaleriji.

V.S.

U sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, premijerna projekcija HTV-ove dokumentarne serije autora Vedrana Benića "Storije o neponovljivima - o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima" održana je večeras u prepunom Ljetnom kinu Jadran. Za pogledati premijeru doslovno se tražilo mjesto više, a puno građana stalo je i na nogama. Na koncu, spontano došlo je do odluke da se za sve one koji nisu uspjeli ući u Jadran, održi još jedna projekcija, održana također večeras.

Dokumentarna serija „Storije o neponovljivima“ u sedam se polusatnih nastavaka bavi temom dubrovačkih oriđinala, boema i osobenjaka, odnosno vlastitih unikata kako ih je u pjesmi „Balada neponovljivijeh“ nazvao Luko Paljetak, odakle i podnaslov serijala.

Večeras je prikazan uvodni i završni dio serijala. Benić, koji je i scenarist, narator i urednik serijala, kazao je "kako je sudeći po broju gledatelja očito pogođena tema".

- Očito je ova tema u srcima Dubrovčana, kao i svi ovi dragi ljudi kojima večeras odavamo počast. Serija je jedno sentimentalno putovanje u Dubrovnik koji je nekad bio. Očito su to svi vidjeli i shvatili i rado pohodili ovu premijernu projekciju. - rekao je Vedran Benić

- Što se mene tiče, ova dokumentarna serija se snimala cijeli život. Od početka sam živio s nekim od tih likova, ozbiljnije sam o tome počeo razmišljati prije pet, šest godina, a intenzivno raditi oko dvije godine. - objasnio je Benić.

Redatelj je Lukša Benić. Snimatelj je Željko Galov, montažer Dominik Miljak, a izvršna producentica serije je Marija Kosor. Serija je snimljena u produkciji HRT centra Dubrovnik za Odjel Dokumentarne produkcije HRT-a. Autor originalne glazbe za dokumentarac u nastavcima je Vicko Dragojević, voditelj dubrovačke klape Kaše koja je također večeras nastupila.

V.Salvia

U Zatonu Malom je predstavljena knjiga dnevničkih zapisa „Tužna povijes moga života“ Vicka Njirića-Puha iz Štikovice (1871.-1942.), koje je vodio od odlaska u Južnu Ameriku 1889. do 1918. Knjigu su za tisak priredili Tonko Lonza i Marina Vicelja, a izašla je u izdanju Dubrovačkog ogranka Matice hrvatske.

Rad na ovome izdanju potaknulo je oduševljenje svih koji su ga pročitali, budući da autor na neposredan, iskren i otvoren način „pripovijeda“ o svome životnome putu - mladića koji se s 18 godina zaputio u dalek i nepoznat svijet, u kojem se suočio s nizom teškoća, s iseljeničkim životom, radom u salitrerama te drugim teškim poslovima za minimalne nadnice, uz istovremeno velika očekivanja roditelja i obitelji u domovini.
Iznimno je zanimljiv opis života pojedinca u tuđini koji materijalno ne posjeduju gotovo ništa, no posjeduje snažan moralni integritet i obiteljski odgoj, na što se često referira i što se prepoznaje u nepokolebanoj vjeri u ljude, optimizmu koji ga nije napuštao ni u najtežim situacijama i pozitivnom odnosu prema ljudima i okolnostima u kojima se zaticao, što mu je dalo snage da prebrodi nedaće i na koncu ostvari društvenu afirmaciju i relativno dobar ekonomski status u Čileu do povratka u domovinu 1905. Ovaj rukopis ponajprije ima vrijednost za obitelj, budući da ispunja praznine između slabih sjećanja njegovih unuka i fragmentarnih priča njegove djece o njegovu životu i karakteru.
Istovremeno, ovaj je tekst jedinstven dokument koji u prvome licu, u formi dnevnika/memoara, daje podrobne opise života naših iseljenika u Južnoj Americi iz pera pripadnika nižeg staleža, iz težačke obitelji s tek završenom pučkom školom. Utoliko je više vrijedan prekrasan Njirićev rukopis, njegove jasne rečenice i struktura teksta te zaokružene misli i životne pouke. Ovi su zapisi po svemu autentični jer u njima autor kao neposredni sudionik svjedoči o brojnim događajima kojima je pribivao, od kojih su neki vezani i uz povijesne revolucije u Argentini i Čileu, izgradnju željezničke pruge Transandine, prijelaz preko Kordiljera ili život i rad u salitrerama. Ova je intimna ispovijest jednog čovjeka ujedno i vrelo poznavanja života naših iseljenika, njihovih nadanja, želja i sudbina.         
DPP

FUN H2O Mlini pobjednik je 34. Divlje lige. Oni su u finalu odigranome u Portu pobijedili Elitu 6:5. Župljani su se tako osvetili Eliti za poraz u lanjskome finalu. Treće mjesto osvojio je Kamen Mali koji je pobijedio Turčin Danče 9:1.

Najboljim igračem turnira je proglašen Tomislav Rudinica iz Elite, a najbolji strijelac turnira Mato Miloslavić iz FUN-a. Najboljim golmanom proglašen je FUN-ov Ivo Žeravica.

Što se tiče finalne utakmice, Župljani su u dvije prigode imali po dva pogotka prednosti, 5:3 i 6:4, a da bi se Elita vraćala na jedan gol zaostatka. Zadnji napad na utakmici imala je Elita, dakle priliku za izjednačenje, no u tome ipak nisu uspjeli, a FUN H2O mogao je početi sa slavljem,

Odigrana je i revijalna utakmca između ekipe Dubrovačkih ljetnih igara i miješane momčadi Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, koja je naposljetku i bila bolja rezultatom 6:5.

V.S.

Malo koja sitnija riba uživa toliku popularnost među sportskim udičarima kao ukjata ili ušata. Ne toliko zbog  brojnosti ili veličine koliko zbog ćudljivosti, lukavosti, borbenosti te raznovrsnosti načina njenog lova. A jedan od najučinkovitijih jest pendula, posebno djelotvorna u najtoplijem dijelu godine.

Ukjata je, iako zalazi čak do 70 metara dubine, riba priobalja jer se najčešće zadržava nad dnima 5 do 30 m pod površinom. Uglavnom se kreće između površine i dna, ali se pendulom najbolje lovi tek malo ispod površine. Zadržava se nad kamenitim, šljunkovitim  i dnima obraslim posidonijom. Voli čisto more pa uglavnom ne ulazi u luke i lučice, ali se veoma rado zadržava u njihovoj neposrednoj blizini, s vanjske strane lukobrana. Osim na takvim pozicijama pendulom ju je najbolje tražiti u blizini rtova i oko obalnog stijenja. Loviti se može cijeli dan, posebno uspješno u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima. Najbolji se uspjesi postižu u zamućenom ili moru čiju je površinu namreškao ,odnosno lagano ustalasao vjetar.
Lov ukjate pendulom vjerojatno je popularan i zato što je taj alat za njen lov vrlo jednostavno izraditi i primijeniti. Kompletira se od osnovne najlonske strune promjera 0,25 do 0,30 mm, na koju se preko vrtilice nadovezuje završnjak, zapravo samo predvez od najlona dužine tri do pet metara i debljine 0,15 do 0,25 mm, ovisno o tome je li more bistro ili zamućeno, odnosno posve mirno ili valovito. Po mirnom i bistrom  moru tanak i time manje vidljiv završnjak je preduvjet uspješnosti lova. Moguće je penduližat i s posve jednostavnim privezom, onim bez završnjaka, kao i kompliciranim, s tri bočna priveza  na jednom predvezu.

Ukjata guta sve jestivo pa je popis mamaca koji se uspješno mogu koristiti u lovu na nju prilično dug. U klasične spadaju riblje kožice, fileti, nadjeveni na jednu ili dvije udice  širine luka 5 do 10 mm. Kad se koriste dvije, bolje je koristiti manje, međusobno razmaknute oko 30 mm. Osim „parangalki“, odnosno oblika  „Aberdeen“, koristiti se mogu i udice oblika „Cristal“, ali nikako zakrivljenog vrha,a najbolje srednje i dugog vrata. Ovalni fileti se mogu skinuti s boka ili trbuha vrnuta, plavice, širuna, iglice, cipola te same ukjate, a debljina im ne smije prelaziti  milimetar dok dužina može biti 30 do 50, čak i 70 mm.

Manje pripreme zahtjeva pendula umjetnim mamcima. To mogu biti sve vrste varalica, od onih izrađenih perjem, trakicama i koncima, do metalnih, čak i na moru malo rabljenih leptira. Oni moraju biti najmanjih dimenzija, veličine 0 i 00. I žlice moraju  biti što manje, dužine do  50 mm, najbolje izduženog oblika. Od teturavaca kod nas su se dobrim pokazali  oni poznati kao „pins“ i to dužine 30 i 50 mm. Osim tih vrlo izduženih, odličnu lovnost su pokazali i „bucmasti“ teturavci dugački tek 20 mm. Među mrdavcima, varalicama od mekane plastike, nenadmašnim su se pokazali mlataravci, „twisteri“ dužine do 40 mm. Njima uz bok učinkovitošću su i malo duži mlatirepi, šedovi, „Shad“ varalice.

Zbog relativno malih dimenzija ukjate, a ona može narasti do 600, ali su lovni primjerci prosječno teški tek 100 grama, pribor za pendulu treba biti lagan, zapravo najlakši  koji se koristi, isti onakav kakav se koristi u lovu iglica. Kad se koristi štap i rola, najbolje je rješenje varaličarski štap dužine 2,1 do 2,4 m i težine bacanja do 30 ili 40 grama te rola iste namjene i kapaciteta 100 m najlona promjera 0,30 mm.

Teškoće s takvim priborom, međutim, nastaju kad na mamac ponuđen ukjatama napadnu krupnije grabljivice, što se dosta često događa, pogotovo ljeti kad se brojne grabljivice primiču obali prateći jata  sitne plave ribe. Zato je važno ukjate loviti najkvalitetnijim najlonom, a proklizavanje kočnice na roli precizno podesiti na minimalnu snagu otpora.

Bez obzira  kojim se priborom i mamcem lovilo, brzina povlačenja ne treba izlaziti iz granica dva do tri čvora, a mamac treba biti 40 do 50 metara iza plovila. Dubina plovidbe mamca ne treba biti preko jednog metra, a nju prirodni, čak i neki umjetni nabrojani mamci ne mogu postići vlastitom težinom. Zato pendule s njima valja dodatno opteretiti.

Olovnicu treba staviti na kraj osnovne strune, odnosno barem metar ispred mamca, osim kad se lovi perjaticama, kad mora biti na kraju završnjaka. Ma gdje bio postavljen, uteg treba biti težak 20 grama da bi ronio 30 do 40 cm duboko. S  50 grama teškim postiže se uron do pola metra, dok olovnica od 80 grama jamči uron od cijelog metra. Ploviti je najbolje u cik-cak, a kad se pronađe plov ukjata, pravolinijski, ali ne kroz nego pored njega, što je dosta teško izvodljivo, za razliku od plovidbe u velikim krugovima oko plova. Dobro je istodobno loviti s dva pribora postavljenim  na bokove plovila. Udar ukjate je silovit, a takav je i otpor. Unatoč njemu  plijen treba izvlačiti bez velikog taktiziranja.

Mali  brodić, osnovni element vizuala osmišljenog od strane Ružice Dodig, spustio je svoja jedra i vezao se u sigurnu Šipansku luku. Spušteno je i veliko platno u otvorenom kinu Ispod Starog platnja te je na taj način završena i zatvorena još jedna festa djece i filma. Na tom istom platnu i ispred njega na Šipanu se proteklih deset dana zaista uživalo u raznovrsnom programu kojeg je i ove godine pripremio i realizirao neumorni producentski duo iz udruge Škola filma Šipan Miro Bronzić i Nils Neubert.

Nakon uvodne večeri uz Đanija Stipaničeva i klapu Ragusavechia imali smo prilike vidjeti nekoliko filmova iz recentne domaće i strane produkcije te nekoliko zanimljivih večeri popratnog programa.

Posebne projekcije svakako su bile one koje su prikazane u prisustvu redatelja i protagonista filma. Tako se već na samom otvaranju  uz dokumentarac “Kino Otok” Ivana Ramljaka premijerno gledao i  dokumentarac o Ljetnoj školi filma Šipan “Posao iz snova“ prikazan uz prisustvo redatelja Zorana Ćatića.

Isto tako, Šipanci su uživali i u filmu “Anka”  prikazanom u prisustvu redatelja Dejana Aćimovića koji je sljedećih dana s djecom održao  kratku radionicu  o samom filmu kao i o osnovama režije.

Večer za pamćenje svakako će ostati i projekcija filma “Skrivena strana medalja” prikazanog u prisustvu redateljice Antonie Dubravke Carnerud, snimatelja i montažera Miša Sorića te glavnog protagonista filma Mihovila Španje.

Osim projekcija pod zvijezdama na kojima su se gledali filmovi “Vaiana – potraga za mitskim otokom”, “Crvena kornjača” i “Lav” publika je ispod starog platnja imala priliku užaivati u dvije zaista čarobne i posebne večeri. Jednu je obilježio Vinko Mario Prizmić s predstavljanjem Le Petit festivala a drugu Društvo dubrovačkih pisaca koje je uz predsjednika Borisa Njavra šipanskoj publici priredilo večer poezije Anuške i Luka Paljetak.

Po starom dobrom običaju nakon ovih predivnih večeri sve je kulminiralo svečanim zatvaranjem na kojem su prikazani radovi svih radionica ovogodišnje četrnaeste Ljetne škole filma Šipan.

Nakon uvodnih riječi samih organizatora, Boža Brajovića kao predsjednika MO Šipanske Luke uslijedile su prezentacije radionica.

Prvi na redu bili su oni najmlađi iz radionice animiranog film koju je ove godine vodio Domagoj Bogdan iz Zagreba. Vidjeli smo jednostavan, ali vrlo zanimljiv i kretivan uradak u formi klasične animacije o zgodama i nezgodama jednog morskog psa. Nakon animatora male zvijezde postali su i fotografi koje je vodio poznati fotograf iz New Yorka Marc Ohrem Leclef. Ove godine fotografska radionica donijela je nešto novo. Naime, bavili su se određenim odnosom fotografije i teksta pa smo uz slideshow na njihovoj izložbi mogli gledati i male kataloge, brošurice i sl.

Ovogodišnja Ljetna Škola filma Šipan po prvi je put imala dvije radionice igranog filma. Ona nešto mlađa koja je sama sebe nazvala Dukatino predvođena duom voditelja Jurom Trojom Noom Nikolićem iz udruge Kaooos na veliko šipansko platno donijela je avanturističku priču prožetu izumrlim  šipanskom običajem tzv. pomadoranja, ali ispričanu na njihov kreativan i vrlo dinamičan način.

Zadnja na redu bila je ekipa iz starije radionice igranog filma koju su ove godine vodili Andrea Štaka i Marko Mikšić. Ova radionica donijela je također jednu novinu u filmovima Ljetne škole filma Šipan, a to je da smo dobili prvi i to izvrsni šipanski horor film. Svi radovi uskoro će biti dostupni na Voutube kanalu Ljetne škole filma Šipan.

U ovogodišnjim radionicama Ljetne škole filma Šipan sudjelovalo je 47 djece dok je u večernjim programima filmove i popratna događanja odgledalo više od 1000 gledatelja. Za jedan mali otok koji broji manje od 400 stalnih stanovnika brojke govore više nego dovoljno o važnosti i snazi ovog malog projekta.

Program Ljetne Škole filma Šipan  i ove godine održao se pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, Hrvatskog audiovizualnog centra, Županije Dubrovačko neretvanske, te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a u suradnji s Kinematografima Dubrovnik, Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika, hotelom Šipan, OŠ Ivan Gundulić i ostalim partnerima.

DPP

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika nastavljaju se ljetne manifestacije i ovaj tjedan na Koločepu, Lopudu, Šipanu i u Zatonu:
 
 
KOLOČEPSKO LJETO
14. kolovoza, ponedjeljak
21.30 Donje Čelo, na rivi
GRUPA TALIRI
 
 
LOPUDSKO LJETO
14. kolovoza, ponedjeljak
21.00  crkva sv. Nikole
AIDA I MILO KRILANOVIĆ – mezzosopran, klavir
 
15. kolovoza, utorak
22.00 plaža Šunj
DJ PROGRAM
 
16. kolovoza, srijeda
21.00 plaža Grand
LOPUDSKA NOĆ
KLAPA KAMPANEL
KLAPA SUBRENUM
 
18. kolovoza, petak
21.00 crkva sv. Nikole
KLAVIRSKI TRIO DUBROVNIK
 
 
ŠIPANSKO LJETO
17. kolovoza, četvrtak
21.30 Suđurađ, na rivi
ZATON BRASS BAND – CONCERT AT SEA
 
 
ZATONSKO LJETO
20. kolovoza, nedjelja
21.00 Zaton Veliki
KLAPA MALFI

TZ grada Dubrovnika

Premijerna projekcija HTV-ove dokumentarne serije autora Vedrana Benića Storije o neponovljivima - o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima održat će se u petak, s početkom u 21:30 sati u Ljetnom kinu Jadran. Ulaz je slobodan.

Dokumentarna serija „Storije o neponovljivima“ u sedam se polusatnih nastavaka bavi do sada na ovaj način neobrađenom temom dubrovačkih oriđinala, boema i osobenjaka, odnosno vlastitih unikata kako ih je u pjesmi „Balada neponovljivijeh“ nazvao Luko Paljetak, odakle i podnaslov serijala. Naizgled marginalna tema, no posebice u mediteranskim gradovima takvi su likovi bili, svaki u svoje vrijeme, važan dio gradske svakodnevice. U Dubrovniku još i više, tako da je odlazak svakog od njih redovito bio popraćen napisima in memoriam u gradskom tisku, a 1925/26. godine objavljena je i serija od pet knjižica pod zajedničkim naslovom „Galerija dubrovačkijeh oriđinala“. Priče o njima u Dubrovniku se, kao gradske legende, prenose s naraštaja na naraštaj.

Nostalgična priča o dubrovačkim neponovljivim likovima prerasta tako u svojevrsnu mikropovijest Grada i života u Gradu. Moglo bi se reći da su dubrovački oriđinali i drugi neponovljivi likovi zapravo zrcalna slika Dubrovnika, poput natpisa ECNALUBMA na kolima hitne pomoći, koji se tek u retrovizoru automobila ispred može iščitati u pravom značenju. Od sedam nastavaka serije koja će u programu HTV-a biti emitirana u rujnu, na premijernoj projekciji u programu Dubrovačkih ljetnih igara prikazat će se dva nastavka.

Scenarist, narator i urednik ove dokumentarne serije je Vedran Benić, a redatelj je Lukša Benić. Snimatelj je Željko Galov, montažer Dominik Miljak, a izvršna producentica serije je Marija Kosor. Serija je snimljena u produkciji HRT centra Dubrovnik za Odjel Dokumentarne produkcije HRT-a. Autor originalne glazbe za dokumentarac u nastavcima je Vicko Dragojević, voditelj dubrovačke klape Kaše koja će svojom pjesmom festivalskoj publici uljepšati ovu večer premijerne projekcije u Ljetnom kinu Jadran.

K.L.

Neobičnom porukom na kartonu turisti su si pokušali srediti prijevoz do Splita. Naime, kako se vidi na fotografiji koju je poslao čitatelj portala Dubrovnikpress.hr, jedan stranac je na karton napisao kako je, niti manje niti više nego - trudan, dok je drugome pisalo samo "Split".

Očito, bio je to način da privuku vozače koji bi ih eto i prebacili do Splita. Može se raspravljati o tome je li šala bedasta, ali nije to niti važno. Vjerojatno se radi o nekakvoj internoj šali ovoga dvojca, koji je tako nevolju dolaska do Splita sveo na zafrkanciju.

V.S.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika nazočio je u subotu jubilarnom 20. Maratonu lađa na Neretvi. U veslanju na 22,5 kilometra dugoj relaciji između Metkovića i Ploča okušalo se čak 600 natjecatelja u 30 posada iz doline Neretve, ali i drugih krajeva Hrvatske.

Ovogodišnji pobjednici tradicionalnog amaterskog sportskog natjecanja ekipa je Gusara iz Komina. Drugo mjesto zauzeli su prošlogodišnji pobjednici Argonauti iz Bjelovara, a treće mjesto dijele posade Stablina i Crni put.

Veliki Domagojev štit uz čestitke pobjedničkoj ekipi Gusara uručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Natjecanju su nazočili i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Mate Granić, gradonačelnik grada Metkovića Dalibor Milan i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te brojni drugi gosti.

DPP