Od kada zna za njega, a to je od barem tisuću godina prije Krista, čovjek olovo koristi za izradu ribolovnih alata. No, uskoro će tome doći kraj, barem u zemljama Europske unije. Naime, u završnoj je fazi izrada dopune uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) kojom će u cijeloj Uniji biti zabranjena upotreba olova i njegovih spojeva za izradu raznim proizvoda, uključujući i ribolovni pribor. Prema očekivanju zakon će stupiti na snagu tijekom 2027. godine, ali zabrana neće biti trenutačna nego će se odvijati u fazama.
Najprije će se zabraniti udičarski alati koji sadrža olovo. Prvo će biti zabranjena upotreba udičarskih utega, olovnica. One teške do 50 grama neće se smeti rabiti poslije tri, a teže nakon pet godina od datuma stupanja na snagu zabrane. Nakon toga, ali se još ne zna točno kada, zabranit će se i upotreba peškafonda, olovnih lignjarića, te ostalih varalica od olova.
Poslije udičarskim, zabranit će se i upotreba mreža te ostalih ribarskih alata koji imaju dijelove od olova i njegovih spojeva. No, još se ne zna točno kada.
Razlog zabrane je činjenica da su olovo i njegovi spojevi vrlo otrovni te da se njegova nazočnost u prirodi na mnogim lokacijama povećava preko granice podnošljivosti zbog sve više rekreativnih ribolovaca te profesionalnih alata.
Za ljude ova toksičnost znači probleme s glavnim organskim sustavima. Već niske doze izloženosti olovu uzrokovane samo rukovanjem olovnim priborom, tijekom vremena mogu dovesti do ugrožavanja tjelesnih i intelektualnih sposobnosti. Prema studijama, udisanje olovne prašine iz kutija za ribolov te unošenje u tijelo preko ruku može uzrokovati štetu, anemiju i neurološka oštećenja.
Rizik za ljudsko zdravlje može biti i konzumiranje riba i ostalih vodenih organizama kontaminiranih olovom.
Olovo je posebno štetno za trpove, ježince, školjke, puževi, lignje, sipe, hobotnice i ostale beskralježnjake koji imaju vitalnu ulogu u cijelom morskom prehrambenom lancu, ali i vrlo važnu ulovu u ljudskoj prehrani.
Iako odrasle ribe rijetko imaju problema zbog olova, njihova jaja su primarna ranjiva populacija. Ako se olovo i njegovi spojevi nađe među jajima, to može uzrokovati usporavanje razvoja i na kraju njihovo uništenje. Kao i na ribe, olovo može utjecati na oplodnju i razvoj zametaka ostalih morskih kralježnjaka, odnosno usporiti, zaustaviti te spriječiti njihovu reprodukciju.
Olovo i njegovi spojevi također utječe na kemiju morske vode, a budući da olovo nije biorazgradivo, može trajno kontaminirati vodu i tlo, a preko njih i ostale morske organizme te biljke.
Osim u Europskoj uniji razine zabrinutosti zbog nepovoljnog utjecaja olova na okoliš raste i u mnogim drugim dijelovima svijeta pa sve više zemalja usvaja sve strože propise, gurajući globalnu zajednicu bliže minimiziranju rizika povezanih s olovom. Najdalje je u tome otišla Danska koje je još 2017. godine zabranila olovne utege za rekreacijski ribolov te postupno uvela gotovo sveobuhvatne zabrane. Druge su, pak, poput Velike Britanije SAD-a, Novog Zelanda, Australije i Kanade oslanjaju na ciljana ograničenja.