Središnja izložba „Godine UNESCO-ve svjetske baštine” pod nazivom „Dubrovnik i UNESCO”, koju su pripremili Dubrovački muzeji i Državni arhiv u Dubrovniku, otvorena je u petak u Kneževu dvoru u Dubrovniku.
Javnosti je predstavljena vrijedna arhivska građa iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) koja je upisana krajem 2023. na UNESCO-vu listu „Sjećanje svijeta’ te odabrani predmeti iz bogatog fundusa Dubrovačkih muzeja.
Građu za izložbu posudili su i Grad Dubrovnik, Zborna crkva sv. Vlaha, Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Teo Grbić, Krešimir Magdić i Matko Vierda. Voditeljica projekta i autorica izložbenog koncepta je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl. Likovni postav uz Ivonu Michl potpisuje Željko Ćatić, grafičko oblikovanje Studio m&m, multimediju Studio Beluga te Pixel design i Vizir, dok je glazbu odabrao Marin Kaporelo.
- Dubrovački muzeji svoj doprinos ovoj obljetnici dali su kroz odabrane predmete iz svog bogatog fundusa, koji svoje izvorište također imaju među zaštićenim gradivom Republike i UNESCO-ve listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Prezentirana građa vezana je uz umijeće sokolarenja, hrvatsko čipkarstvo, mediteransku prehranu, umijeće suhozidne gradnje, klapsku pjesmu i Dubrovčanima nezaobilaznu Festu sv. Vlaha. – istaknula je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, podsjetivši kako je Dubrovnik na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine uvršten u listopadu 1979. kao srednjovjekovni planirani grad.
- Upis Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine potvrda je duboke i čvrste povezanosti Dubrovčana sa svojim Parcem. Biti dio UNESCO-ve obitelji i štovati nebeskog zaštitnika ostaje trajna obveza svjedočanstva vjere, zahvalnosti, molitve i ponosa. Dubrovnik i sv. Vlaho nerazdvojni su pojmovi, a 3. veljače zajedno obilježavaju svoj najsvečaniji i najuzvišeniji dan, onaj tisućgodišnje tradicije. Upisom arhivskih fondova iz vremena Dubrovačke Republike na listu „Sjećanje svijeta”, sačuvano bogatstvo konačno je prepoznato kao dio svjetske baštine, a osim što svjedoči o državno -pravnom ustroju Republike te razvijenom konzularnom i diplomatskom sustavu vanjskih odnosa, služi kao neiscrpan izvor za razumijevanje svakodnevnoga života jedne zajednice, samostalne republike, na razmeđu Mediterana i Balkana. – rekla je autorica izložbenog koncepta i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl.
Eavnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak kazala je kako „osim što je fond Republike uvršten na listu 'Sjećanje svijeta', on je važan pečat tradicije i identiteta, ne samo Dubrovnika, nego Republike kao takve”.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković naglasio je kako se u isto vrijeme proslavljaju, kako je kazao, „tri iznimna jubileja koja svjedoče o bogatstvu i jedinstvenosti naše kulturne baštine”.
- Proglašavajući 2024. godinom UNESCO-ve svjetske baštine slavimo naše bogato povijesno, kulturno i baštinsko naslijeđe. To je prilika da oživimo i produbimo pamćenje Grada. Biti grad pod zaštitom UNESCO-a nosi sa sobom i veliku odgovornost, stoga stalno radimo na očuvanju i održivosti, a danas možemo reći da smo pokrenuli procese koji će omogućiti život grada na održivim postavkama. UNESCO nam je u tome partner i savjetnik. Bio nam je oslonac u teškim vremenima - i nakon razornog potresa 1979. godine, kada smo postali dijelom UNESCO-ove obitelji, ali i u Domovinskom ratu te poslijeratnoj obnovi nakon teških razaranja. Večerašnja izložba još jednom će nas podsjetiti na svo to naše neizmjerno povijesno bogatstvo, kojim se svi izuzetno ponosimo i koje ostavljamo u nasljeđe našoj djeci, nastojeći im pri tom ukazati i na njihovu ulogu baštinika povijesti čovječanstva – reako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija RH dr.sc. Nina Obuljen Koržinek.
- Kad govorimo o UNESCO-u Dubrovnik je u puno toga bio prvi. Dijelio je sa Splitom i Plitvicama prvi upis na listu Svjetske baštine. Bio je prvi europski grad stradao u ratnim razaranjima nakon Drugog svjetskog rata, a koji je upisan na UNESCO-ov popis. Bio je grad koji je pohvaljen za najbolju poslijeratnu obnovu. Dubrovnik je bio i prvi slučaj osude na Međunarodnom kaznenom sudu zbog namjernog uništavanja kulturne baštine. Dubrovnik je i prvi grad u Hrvatskoj koji je donio Plan upravljanja te Studiju prihvatnih kapaciteta. Puno toga je Dubrovnik napravio prvi te je bio i ostao primjer drugima. Ja se nadam i vjerujem da je i ova odluka o obilježavanju ove obljetnice i proglašenja UNESCO-ve godine zalog svemu onome što će Dubrovnik i njegovi građani raditi kako bi i u budućnosti čuvali i prezentirali svoju bogatu baštinu. - rekla je Obuljen Koržinek.
U prigodnom programu otvaranja izložbe „Dubrovnik i UNESCO“ koja ostaje otvorena u Kneževu dvoru do 31. listopada, nastupila je Muška klapa Folklornog ansambla Linđo, a program je vodila Marijana Aksić Vitković.
dpp
