Dok je podnosio izvješće o svom radu za proteklih šest mjeseci gradonačelnik Mato Franković nije se osvrnuo na stanje u azili na Žarkovici pa ga je vijećnica Petra Marčinko na to podsjetila. Nakon što je istaknula kako je postupak zatvaranja azila bio, kako je kazala, „izuzetno brutalan”, naravno krenula je rasprava. Gradonačelnik Franković priznao je da u proteklih pet godina nije imao političke hrabrosti riješiti problem, odnosno zatvoriti azil na Žarkovici.
- Vlahušić nosi svoj do krivice, Šuica svoj, možda i najveći jer je rekla evo vam to tu. I ja nosim svoj dio krivice. Svatko od nas za svoje vrijeme. Nitko nije imao dovoljno hrabrosti da riješi to do kraja i to je istina i zato je kad je Vlahušić počeo nastala tolika enormna sila pritisaka da je u konačnici odustao i platio svojih 20.000 kuna. - rekao je Franković.
- Da vam sad pričam što sam sve ja proživio oko Žarkovice nitko mi ne bi vjerovao, nitko, a reći ću vam da su me međunarodne organizacije 2019. upozorile i rekle da su im pomagale financijski i na svaki drugi način. Rekli su kako je problem na Žarkovici što se dovode psi iz BiH, kote se psi i taj problem je trebalo početi rješavati. - rekao je Franković i priznao kako je i nakon niza upozorenja išao linijom manjeg otpora.
- Išao sam linijom manjeg otpora, mislio sam izgradit ćemo azil pa ćemo riješiti problem, no u međuvremenu nisam mogao utjecati da je jedan značajan dio volontera prijavio sva događanja gore. Mi to nismo znali, prijavili su insajderi, nitko nije mogao znati, ni Vlahušić, ni ja. To je mogao znati samo onaj koji je bio duboko infiltriran u priču i onda su stvari krenule. - rekao je Franković.
Andro Vlahušić podsjetio je kako je odluku o zatvaranju azila inspektorat donio još 2015.
- Tko je odgovoran što su sedam godina mučene životinje i građani, kome ću ja ispostaviti račun od 20.000 kuna koji sam morao platiti jer azil nije zatvoren, tko su ljudi koji su sedam godina uspijevali da se azil ne zatvori? - pitao je Vlahušić te zaključio:
- Sedam godina smo mučili životinje i ljude, sedam godina za malo političke pažnje. - rekao je Vlahušić.
Osvrnuvši se na trenutno stanje na Žarkovici, Franković je kazao kako je u azilu trenutno 60, manje - više nesocijaliziranih pasa.
- Gore je sad oko 60 pasa i imamo problem jer značajan dio njih nije socijaliziran i kad ih se stavi u kavez počinju se samoozlijeđivati i kopati, pokušavaju izaći. Te pse treba prvo dovesti u stanje socijalizacije da bi se stekli uvjeti za udomljavanje. - rekao je Franković.
Osvrnuo se i na broj pasa koji je na Žarkovici proteklih godina bio iznimno velik.
- Nije valjda toliki broj pasa bio gore zato što ljudi toliko mrze kučke. Shvatili smo da se događao raskot pasa jer nam se u mjesec i pol okotilo 10 novih pasa. Istovremeno smo imali cijeli niz zdravstvenih problema. - kazao je Franković.
- Cijeli grad se dignuo na noge hoće li biti kućica za Anastaziju ispred dvora, a ovo nitko ne spominje i to je naš poraz kao zajednice jer smo drukčije posložili prioritete. Naravno, azil moramo izgraditi, to je naša dužnost, nažalost, predimenzionirali smo ga, ali i to možemo ispraviti i posložiti da ima i komercijalnu i edukacijsku funkciju. Mi inače ne smijemo primati nove životinje na Žarkovici. Nakon 24 sata od zaprimanja ugovorna firma za preuzimanje životinja mora ih preuzeti. - rekao je Franković te iznio koliko je pasa u zadnje vrijeme dovedeno na Žarkovicu.
- U zadnja četiri mjeseca imali smo tri slučaja dovođenja pasa. Prvi je bio jedan čovjek iz grada koji je došao i vezao psa na Žarkovicu i rekao da se on više o njemu ne može brinuti. Uzeli smo psa. Druga dva slučaja su stranci, jedni su psa iz Konavala ukrcali u auto i doveli ga na Žarkovicu, a drugi su psa ukrcali u Župi. Dakle, nisu naši sugrađani mrzitelji životinja, a da smo imali probleme, jesmo, ali nismo imali političke hrabrosti riješiti ih, prvi ja nisam imao hrabrosti da to riješim prije pet godina. - kazao je Franković.
Nakon Frankovića o kućnim ljubimcima nekoliko je riječi rekao i vijećnik Krešimir Marković (HS), istaknuvši kako je temeljni problem neodgovornost vlasnika životina.
- Mislim da je temeljni problem u odgovornosti vlasnika pasa jer otkuda ti psi gore, pa dolaze od neodgovornih pojedinaca koji se nazivaju ljubitelji životinja. Nejasan je i taj pojam kućnih ljubimaca, dakle, drže tornjake, drže haskije i ne znam je li se tko javio i prosvjedovao protiv toga. Ima fantastičan film „Ostavljeni na Antartici” koji pokazuje kako su se osam mjeseci psi fantastično snašli u svojoj klimi, to je njihov ambijent.- rekao je Marković pa se osvrnuo na svog psa.
- Toliko sam govorio o svom tornjaku Bundašu koji je k'o tele. Toliko je velik, ali njemu je mjesto u njegovu prirodnom ambijentu, to su minusi. Na minus 20, na vjetar koji puše 100 kilometar na sat on hoće vani jer poštuje svoju prirodu. - kazao je Marković.