Zbog klimatskih promjena u Jadranskom se moru stalno pojavljuju nove vrste. Broj pridošlica osobito je porastao od početka ovog stoljeća. Među njima je čak više od 40 novih vrsta riba. Među onima koje ne samo što su se pojavile nego su i uspostavile populaciju je i veličanstvena iglica, u svijetu poznata kao carska iglica, a u znanosti kao Tylosurus imperialis.
Nakon što je u hrvatskom dijelu Jadrana prvi put ulovljena točno prije deset godina kod Mljeta, svake naredne godine su ostvarivani sve brojniji ulovi u južnom Jadranu, najsjevernije do Korčule i Pelješca, ove godine gotovo svakodnevno se prijavljuju ulovi i to sve krupnijih primjeraka, čak i u srednjem dijelu Jadrana, sve do Kornata.
Pojava ove ribe u našem dijelu Jadrana jamačno je najviše obradovala rekreativne udičare zbog velikih sportskih užitaka koji pruža tijekom borbe. Naime, poput obične iglice, kada shvati da je prevarena, veličanstvena iglica se očajnički pokušava osloboditi udice. Žestoko bježi u stranu, trza glavom lijevo - desno, uvija se, mlati repom po površini mora ili visoko iskače, poput igluna i iglana.
Borba s veličanstvenom iglicom je sigurno teža i uzbudljivija jer je veća i teža od obične iglice. Naime, obična iglica naraste do oko 80 cm i 1,2 kg, a veličanstvena dosegne do metar i pol te čak 5 kg. No, do sada kod nas nije ulovljena ni jedna teža od dva kilograma.
Bojom i općim izgledom veličanstvena je veoma nalik običnoj iglici. Osim po veličini, jer je iglica teža od kilograma gotovo sigurno veličanstvena, nju je najlakše prepoznat i po repu. Sa svake strane repnog drška ima kobilicu.
FOTO: VASILIAS VIDALIS
Poput obične iglice veličanstvena je pelagična riba priobalnih i otvorenih voda. Živi u površinskom sloju, najčešće do deset, ali se spušta i do 4o metara dubine. Hrani se manjim ribama pa i običnim iglicama. Lovi se mrežama, a udicom najbolje horizontalnim potezanjem mamca. Sezona najboljeg lova udicom je od početka listopada do kraja siječnja.
FOTO: ĐURO DUŽDEVIĆ