Saniran je pločnik u Vukovarskoj ulici dok se na cestama oko Grada saniraju udarne rupe. Uređen je i potporni zid poviše Banja. U strojarnicu gradskog bazena ugradit će se sustav dizalica topline s morskom vodom vrijedan 1,4 milijuna eura.
U VUKOVARSKOJ ULICI UREĐENO 100 METARA PLOČNIKA
Završeni su radovi na sanaciji nogostupa u Vukovarskoj ulici na dionici dugoj 110 metara od podnožja spojne ulice koja Vukovarsku povezuje s Ulicom dr. Ante Starčevića pa do semafora kod bazena u Gružu.
Radove je izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja, a obuhvatili su uklanjanje postojećeg betonskog nogostupa, postavljanje novih rubnjaka, uređenje podloge i izvedbu novog nogostupa.
Vrijednost radova izvedenih u sklopu programa investicijskog održavanja gradskih prometnica i javnih prometnih površina iznosi 15.590,73 eura s PDV-om.
UREĐEN POTPORNI ZID POVIŠE BANJA
Saniran je potporni zid u Ulici Frana Supila, iznad plaže Banje. Radovi su obuhvatili razgradnju oštećenog i izgradnju novog zida, koji je konstruktivno ojačan. Ogradni zid nanovo je ožbukan i vrhom su postavljene kamene poklopnice.
Uz sami zid saniran je i nogostup čitavom dužinom te su otklonjene neravnine koje su u asfaltu nastale naginjanjem zida. Radove je izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja, u okviru redovitog održavanja.
Ranije je provedena i sanacija oštećenog kamenog zida uz nogostup u istoj ulici.
U STROJARNICU GRADSKOG BAZENA UGRADIT ĆE SE SUSTAV DIZALICA TOPLINE S MORSKOM VODOM
Sustav dizalica topline s morskom vodom vrijedan 1,4 milijuna eura uskoro će se ugraditi u strojarnicu gradskog bazena, čime će se ostvariti značajna ušteda na potrošnji energenata od više od 130 tisuća eura na godišnjoj razini.
Projekt ukupne vrijednosti 1.457.557,37 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 1.238.923,76 eura, danas je u zgradi gradskog bazena prezentirao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.
Investicijom je predviđena rekonstrukcija strojarnice gradskog bazena. Stara fosilna tehnologija lož ulja zamijenit će se s modernim sustavom obnovljivih izvora energije s neprekidnim izvorom grijanja morskom vodom. Iskorištavanjem energije mora i tehnologijom dizalice topline za zagrijavanje vode u velikom i malom bazenu te zagrijavanje samog objekta moglo bi se na godišnjoj razini uštedjeti gotovo 100 posto ukupne godišnje potrošnje lož ulja, a procijenjeno smanjenje emisije CO2 nakon implementacije projekta je tisuću tona na godišnjoj razini.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ima ulogu Upravitelja Programa ‘Energija i klimatske promjene’ , a ovom prigodom ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je Grad Dubrovnik kao primjer dobre prakse za druge gradove i općine u realizaciji sličnih projekata. Uputio je zahvalu zemljama darovateljicama i istaknuo značaj ovakvih programa i mehanizama financiranja. Naime, EGP financijski mehanizam pridonosi smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačanju bilateralne suradnje između država darovateljica (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica.
Predstavljanju projekta nazočili su i veleposlanica Islanda u Republici Hrvatskoj Kristín Aðalbjörg Árnadóttir, zamjenik ravnatelja Ministarstva nafte i energetike Kraljevine Norveške Øivind Johansen, programski direktor Norveške uprave za vodne resurse i energiju Bjørn Aulie, ravnateljica Nacionalne energetske uprave Islanda Halla Hrund Logadóttir, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić te ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju pri MRRFEU Stella Arneri.
Nositelj projekta „Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ je Grad Dubrovnik, dok projektne partnere čine Dubrovačka razvojna agencija DURA, Norveška uprava za vodne resurse i energiju te Energetski Institut Hrvoje Požar.
Procijenjeni početak samih radova na ugradnji sustava dizalica topline je lipnju ove godine nakon okončanja pokrenutog postupka javne nabave za odabir izvođača radova, a završetak projekta u je siječnju 2024. godine.
Investicija je financirana u sklopu programa „Energija i klimatske promjene” te u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) za razdoblje 2014.-2021.
JAVNI POZIV ZA SUFINANCIRANJE DOKUMENTACIJE ZA ENERGETSKU OBNOVU VIŠESTAMBENIH ZGRADA
Javni Poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika za 2023. godinu.
Predmet ovog poziva jest javno prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Grada Dubrovnika u sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada, a sve u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030.godine.
Prihvatljivi prijavitelj u sklopu ovog poziva su upravitelji zgrada u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade, a ukoliko postoji više upravitelja jedinstvene arhitektonske cjeline, utoliko predstavnici suvlasnika opunomoćuju jednog upravitelja zgrade koji podnosi projektni prijedlog (punomoć ovjerena kod javnog bilježnika prilaže se projektnom prijedlogu).
Pravo na financiranje mogu ostvariti upravitelji višestambenih zgrada, kao korisnici sredstava u ime i na račun suvlasnika višestambenih zgrade koji u svojstvu krajnjih korisnika, ako udovoljavaju sljedećim uvjetima: da su registrirani za obavljanje poslova upravljanja stambenim zgradama i imaju sjedište na području Republike Hrvatske ukoliko se radi o upravitelju kao trgovačkom društvu ili obrtniku, da suvlasnici višestambene zgrade u svojstvu krajnjih korisnika ulažu sredstva za potrebe provedbe sufinanciranih projekata, ukoliko sklope ugovor s Gradom o zajedničkom ulaganju u energetsku obnovu višestambenih zgrada te da dostave potrebnu dokumentaciju sukladno ovom Javnom pozivu.
Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinancira se do 85% opravdanih troškova ukupne vrijednosti investicije.
Prijave se zaprimaju do isteka sredstava natječaja, a najkasnije do 31. prosinca 2023. godine. S obzirom da se iste rješavaju prema redoslijedu zaprimanja, potrebno je na omotnici istaknut datum i sat zaprimanja.
USPJEŠNA DISPERZIJA TURISTA
Projekt Poštujmo Grad pokrenut od strane gradske uprave 2017. godine, kroz brojne mjere koje su težile zaokretu prema održivom turizmu, rezultirao je učinkovitom disperzijom posjetitelja i ublažavanjem negativnih učinaka prekomjernog turizma. Pokazuju to rezultati analize Sveučilišta u Dubrovniku „Analiza trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“ predstavljene javnosti u Studentskom domu, u prisutnosti gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića i njegovih suradnika, kao i brojnih turističkih dionika.
Naime, uspoređujući podatke iz 2022. s promatranim razdobljem od 2017. do 2019., uočena je disperzija posjetitelja na godišnjoj, mjesečnoj razini, kao i unutar dnevnih posjeta što je rezultiralo značajno manjim pritiskom na povijesnu jezgru u 2022., iako je ukupan broj posjetitelja bio veći.
Posebno su zanimljivi podaci o smanjenom broj posjeta u tri vršna ljetna mjeseca dok broj posjetitelja raste u predsezoni, a najznačajnije povećanje vidi se u rujnu, čak 107 posto u 2022. u odnosu na isto razdoblje u 2017. - što iznosi 21 posto svih godišnjih posjeta.
Pritisak posjetitelja na povijesnu jezgru može se zabilježiti kao indeks ranjivosti destinacije u rasponu od 1 do 16, a ovom metodologijom također su utvrđeni pozitivni pomaci.
Ranjivost destinacije smanjuje se između ostaloga i boljom disperzijom unutar dnevnih posjeta - zabilježen je bolji raspored posjetitelja, kao i povećanje broja posjeta u popodnevnim i večernjim satima u razdoblju od srpnja do prosinca čime se uklanja rizik zagušenja prometa i omogućuje normalno odvijanje dnevnih aktivnosti lokalnog stanovništva.
Studija je pokazala kako je indeks ranjivosti u glavnim mjesecima sezone, koji je 2017. godine iznosio 7,8, u 2022. godini se smanjio gotovo za pola te iznosio 4,3. Takav ishod u konačnici je rezultirao i padom sveukupne ranjivosti povijesne jezgre na prekomjerne posjete, odnosno smanjivanjem izloženosti negativnim učincima prekomjernog turizma.
Studiju su danas predstavili njeni autori, predstavnici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof.dr.sc Ivana Pavlić i izv.prof.dr.sc. Barbara Puh.
Ovakva analiza, osim što je pokazala konkretne pomakne mjera projekta Poštujmo Grad, podloga je za daljnje smjernice i mjere koje Grad Dubrovnik provodi u skladu s Planom upravljanja. Cilj svih dosadašnjih i planiranih aktivnosti je uspostava održivog turizma i time poboljšanje kvalitete života građana i doživljaja destinacija od strane posjetitelja, u čemu je Dubrovnik već prepoznat kao primjer dobre prakse.
Sadržaj Grada Dubrovnika