Festival „Grad od riječi” u organizaciji dubrovačkog ogranka Matice hrvatske uz 70. obljetnicu njegova djelovanja završen je u subotu nizom događanja.
Tako su predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro i tajnik Vinko Rožić održali predavanje o izazovima s kojima se susreće izdavaštvo u Dubrovniku. Njavro je kazao kako je Društvo dubrovačkih pisaca, osnovano 2009. godine, do danas je izdalo oko stotinu knjiga, uglavnom djela dubrovačkih autora. Iako je u gradu, kako on kaže, prisutno četiri, pet ozbiljnih izdavača, istaknuo da je najveći problem nedostatak medijske pozornosti. On naime kaže kako autorima u manjim sredinama nedostaje podrška, koja, naglašavam, postoji u većim gradovima poput Zagreba, „gdje mediji redovito prate i promoviraju autore”.
Lokalni izdavači također se suočavaju s financijskim izazovima, a jedan od glavnih problema je i suradnja s tiskarama, istaknuo je Boris Njavro.Tako je iznio informaciju da zbog visokih troškova Društvo dubrovačkih pisaca svoje knjige tiska u Poljskoj, gdje su cijene povoljnije nego kod domaćih tiskara.
Njavro je također pohvalio podršku lokalnih institucija, poput Narodne knjižnice, koja im je, kazao je, uvijek izlazila u susret u organizaciji događanja. Izdavački posao u Dubrovniku opisao je kao težak, gotovo „rudarski”, ističući da bez strasti prema knjigama ovaj posao ne bi bio održiv.
Na kraju predavanja Vinko Rožić osvrnuo se na važnost poštivanja autorovih želja prilikom dizajniranja knjiga te je pohvalio visoku kvalitetu pojedinih naslova koje je Društvo izdalo, napominjući da je suradnja s tiskarama ključno pitanje kada se radi o kvaliteti konačnog proizvoda.
Nakon predavanja Društva dubrovačkih pisaca, Tina Di Reda, konzervatorica i restauratorica u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, održala je predavanje o Dubrovačkim knjižnicama, s posebnim naglaskom na Znanstvenu knjižnicu Dubrovnik i njezine vrijedne zbirke.
U svom izlaganju, Di Reda je predstavila bogatstvo lokalnih i nacionalnih povijesno - kulturnih zbirki koje se čuvaju u palači Bassegli - Kaboga. Nakon uvodnog pregleda knjižničnog fonda, naglasila je važnost očuvanja tih zbirki, kao i rad Odjela zaštite i restauracije građe, koji je započeo s radom krajem 2008. godine.
Predavanje je također obuhvatilo konkretne konzervatorsko -restauratorske projekte, s posebnim osvrtom na odabrane projekte restauracije koji čuvaju kulturnu baštinu Dubrovnika.
U okviru kulturnog programa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, povjesničar umjetnosti i član uredništva časopisa „Dubrovnik” Ivan Viđen održao je predavanje na temu „Od ogranka do Matice i obratno - povijest, struktura i djelatnost Matice hrvatske u Dubrovniku od 1954. do 2000.”
Viđen je pružio uvid u strukturu i djelovanje Matice kroz različite povijesne periode, ističući njen značaj za očuvanje kulturne baštine i promociju dubrovačkih književnika te njenu snažnu povezanost s gradom.
Matica hrvatska osnovana je 1842., no ideje o njenom osnivanju postojale su još od 1820-ih. Od prvog dana Matica je bila usko povezana s Dubrovnikom i njegovim kulturnim nasljeđem. Već prva knjiga koju je Matica tiskala bila je Gundulićev „Osman” 1843., što nije bilo slučajno s obzirom na važnost dubrovačkog književnog jezika za Ilirce i hrvatski narodni preporod.
Viđen je istaknuo kako je Matica hrvatska od samih početaka promicala tiskanje starih dubrovačkih pjesnika, kao i narodnih pjesama. Matica je širila svoje djelovanje kroz povjerenike, a među najvažnijima u Dubrovniku bio je Dragutin Pretner.
Posebno se osvrnuo na razdoblje između dva svjetska rata, kada je osnovan pododbor Matice u Dubrovniku 1937. godine na čelu s dr. Ernestom Katićem. Nakon Drugog svjetskog rata, rad Matice bio je suspendiran, ali je obnovljen 1954., kada je Dubrovnik ponovno postao važan centar kulturnih aktivnosti, osobito kroz časopis „Dubrovnik”, koji je prvi put tiskan 1955. godine. Matica je također bila jedan od inicijatora podizanja spomenika Marinu Držiću i Franu Supilu te osnivanja Doma Marina Držića. Viđen je zaključio predavanje istaknuvši kako je Matica hrvatska oduvijek gledala na Dubrovnik kao na izvor hrvatske kulture, a dubrovački ogranak imao je ključnu ulogu u očuvanju baštine i razvoju kulturnog života grada.
Nakon povijesnog pregleda dubrovačkog Ogranka, Željko Andrijanić, novinar Večernjeg lista, predstavio je svoj književni prvijenac „Pisma iz vječnosti”. Na predstavljanju su, uz autora, sudjelovali Đorđe Obradović, docent, doktor znanosti s Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku i predsjednica dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske Ivana Grkeš, koja je moderirala predstavljanje.
Ivana Grkeš istaknula je kako je knjiga stigla poštom kao poklon Ogranku, što je dovelo do odluke da je predstave u sklopu festivala.
- Radnja romana djelomično se odvija u Dubrovniku, što je dodatni razlog za ovu promociju. - naglasila je Grkeš, istaknuvši važnost podrške autorima koji su na početku svog stvaralačkog puta.
Obradović je istaknuo emotivnu snagu romana, priznajući da ga je knjiga dirnula do suza.
- Počeo sam plakati na desetoj stranici i nisam prestao do kraja. To je djelo koje u sebi skriva poeziju, a nadam se da će autor jednog dana objaviti i zbirku poezije. - rekao je Obradović, pohvalivši autorov stil i njegovu sposobnost da razotkrije duboke emocije kroz jednostavne trenutke.
Željko Andrijanić je ispričao kako je roman nastajao kroz 17 godina. Počeo ga je pisati 2006. godine, kada je na pet stranica izložio priču o novinaru koji doživljava slom i odlučuje napustiti sve. S vremenom je radio u Večernjem listu, gdje je kao dopisnik iz Mostara paralelno razvijao svoj roman. Ključna je bila 2015. godina jer je tražio „izlaz iz novinarstva i otvorio kafić”. Pri stvaranju lika u romanu surađivao je s psihijatrom, a posebno je inspiraciju crpio iz osobnih iskustava poput gubitka susjede 2017. godine, što je utjecalo na razvoj priče. Roman je priveden kraju 2022. godine, a Andrijanić se zahvalio svima koji su ga podržali i onima koji će pročitati njegovu knjigu.
Književna tribina „Što te žulja?”, koja je održana kao završni događaj festivala „Grad od riječi”, okupila je autore koji su kroz razgovor s publikom podijelili što ih inspirira i potiče na pisanje. Na tribini su sudjelovali Danijela Crljen, Žarko Dragojević, Maro Mojaš, Barbara Klepić, Marija Lučić i Željko Andrijanić, a tribinu je vodila Ivana Grkeš. Grkeš je izrazila posebno zadovoljstvo zbog održavanja tribine, naglasivši kako ju uvijek zanima što potiče ljude da pišu te što ih „žulja”.
- Okupljeni autori nemaju mnogo toga zajedničkog osim strasti prema pisanju. - izjavila je.
Danijela Crljen, autorica romana „Strah od kupine”, podijelila je da piše jer je smeta nepravda.
- Žuljaju me obiteljski odnosi, pitanje zašto mislimo da su naše odluke naše, a zapravo nisu. - rekla je i najavila svoj drugi roman, „posve različit od prvog”.
Maro Mojaš je govorio o svojoj knjizi „Smrt/Ljubav”, naglasivši kako je izdavanje knjige iznimno intiman akt. Njegova knjiga je tek prva u planiranom serijalu od četiri djela, a nastavak najavljuje sljedeće godine.
Žarko Dragojević, autor romana „Prolaz na jugoistok”, osvrnuo se na problem ubrzanog tempa života zbog kojeg mnogi ne stignu uživati u književnim i umjetničkim djelima.
- Nažalost, više tražimo inspiraciju od tehnologije poput ChatGPT-a nego iz stvarne literature. - kazao je.
Barbara Klepić, pjesnikinja i autorica zbirke „Džepovi od marcipana”, istaknula je koliko joj poezija znači kao osobni izraz.
- To nije hrabrost, to je potreba. Pjesništvo je moj način da konzerviram iskustva. - rekla je.
Marija Lučić, autorica zbirke poezije „Dubrovnik narančama ozaren” podijelila je kako je pisanje za nju oblik stvaranja i izražavanja dubokih emocija, dok je Željko Andrijanić izrazio zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe tehnologije među mladima te izrazio nadu da će mladi autori podići kulturnu scenu na viši nivo.
JPA