Jedni su bili suzdržani, drugi protiv, a treći, HDZ-ovci s partnerima koji su glasali za spajanje županijskih domova zdravlja, nevoljko su to učinili. Drukčije, naime, nisu ni mogli postupiti nakon što se izmijenio zakon, Županijska skupština morala je izglasati odluku o pripajanju četiri doma zdravlja pod jedan – Dom zdravlja Dubrovnik, koji će se ubuduće zvati Dom zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije.
Dok procedura pripajanja nakon te odluke tek treba započeti neki od županijskih vijećnika iznijeli su argumente za i protiv spajanja domova zdravlja.
Tek što su na njegovu ulazu u Blatu otkrivene biste istaknutih blatskih liječnika – akademika Ive Padovana i doktora Ante Franulovića Glumca, dom zdravlja u Blatu i Veloj Luci, koji nosi ime po dr. Anti Franuloviću, prestat će postojati kao samostalna ustanova. Blaćane je ta odluka ogorčila, tim više što će i Dom zdravlja, koji su gradili vlastitim sredstvima, biti pripisan Domu zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije.
I Korčulani su svoj Dom zdravlja gradili vlastitim sredstvima, iz samodoprinosa. Oni su onda izdvajali sredstva za izgradnju autoceste Zagreb – Split, a kad se od nje odustalo, tražili su da se taj novac prenamijeni za izgradnju Doma zdravlja, koji je svojevremeno bio proglašen najboljim domom zdravlja u bivšoj Jugoslaviji.
ŠAIN KOVAČEVIĆ: POGORŠAT ĆE SE UVJETI RADA
Županijska vijećnica iz Korčule Igra Šain Kovačević (Možemo), koja već duže vrijeme upozorava na probleme zdravstva na otoku, stava je kako spajanjem domova zdravlja neće doći do jačanja primarne zdravstvene zaštite.
- Mi spajamo pet domova zdravlja u jedan, a još nismo čuli na koji način konkretno bi to trebalo poboljšati zdravstvenu zaštitu. Mi smo zapravo i ovom odlukom o spajanju domova zdravlja šutke pristali na još veću centralizaciju. Većina zdravstvenih radnika, ravnatelji domova zdravlja i sam župan su isticali neslaganje oko spajanja domova zdravlja, a sad smo ih šutke izgubili. Pognuli smo glavu pod vertikalom vlasti i stranačka disciplina učinila je svoje iako smo svjesni posljedica ove odluke po naše zdravstvo.
- kazala je Šain Kovačević, koja smatra kako spajanjem domova zdravlja neće biti ušteda u sustavu.
- Iz resornog Ministarstva navode kako je jedan od ciljeva spajanja racionalizacija troškova poslovanja radi smanjivanja broja rukovodećeg kadra. Ne znam kako će do toga doći ako će sadašnji ravnatelji postati voditelji domova zdravlja. Kako domovi zdravlja ne mogu funkcionirati bez administrativnih radnika, ni tu neće biti racionalizacije ni do otpuštanja jer nam ti radnici trebaju. Zapravo je sve čista kozmetika jer najveće gubitke u zdravstvu ne generiraju domovi zdravlja nego bolnice. - rekla je Šain Kovačević, koja je stava da će spajanjem domova zbog nedostatka osoblja liječnici morati ići u druge domove zdravlja u kojima također nedostaje doktora.
- Među zdravstvenim radnicima postoji opravdana bojazan da će im se uvjeti rada pogoršati. Ako iz Ministarstva navode kako će se omogućiti veća mobilnost zaposlenih, to znači da će doktori i sestre, primjerice, ići u Ploče, što je u suprotnosti s načelima primarne zdravstvene zaštite. - rekla je Šain Kovačević, upozorivši na nedostatak liječnika u Korčuli.
- U Korčuli dva liječnika opće prakse uskoro odlaze u mirovinu, a drže prt tisuća pacijenata. Jesu li to ti radni uvjeti kojima ćemo privući mlade liječnika, da ne znaju u kojoj će ordinaciji raditi?! Naša primarna zdravstvena zaštita je već devastirana, od obiteljske medicine, ginekološke zaštite žena do pedijatrije i umjesto da donosimo odluke kojima ćemo sustavno rješavati probleme, pristajemo na rješenja koja će donijeti nove probleme i stvoriti dodatne prepreke za zapošljavanje. - rekla je Šain Kovačević, upozorivši kako je ovo nije prvi put da općine i gradovi ostaju bez domova zdravlja.
- Prvi put se to dogodilo kad ih je preuzela Županija, a sad spajanjem domova zdravlja sva njihova imovina prelazi u vlasništvo Doma zdravlja Dubrovnik, od zgrada do opreme, što znači da će i uređaji šetati po Županiji po potrebi. Dakle, sve što su moji sugrađani 50 godina gradili samodoprinosima i do neki dan raznim akcijama nabavljali opremu, sad prelazi u vlasništvo Doma zdravlja Dubrovnik. - kazala je Šain Kovačević, naglasivši kako župan Dobroslavić zbog teritorijalne specifičnosti Županije treba tražiti izmjene zakona kako bi se dozvolilo osnivanje podružnica doma zdravlja, a ne samo ispostava.
RACIONALIZACIJA KOJA TO NIJE
Da spajanje domova zdravlja neće dovesti do racionalizacije stava je i vijećnik Stijepo Radić (Zaokret).
- Kad se ide u racionalizaciju tada se zna bez čega možemo, a ja to ovdje ne vidim. Nisu mi jasne neke stvari, radi li se možda o lovu na vještica pa će se ravnateljima skidati glave?! Ako dom zdravlja ima neke zakonske odredbe koliko treba imati kojeg medicinskog osoblja možda je u tome problem jer kad pređemo pod jedan dom zdravlja imat ćemo višak specijalista, a sad imamo manjak. Je li to možda racionalizacija jer ja kad idem u racionalizaciju svog poslovanja, vodim se matematikom. Ako će Dom zdravlja Dubrovačko – neretvanske županije preuzeti poslovanje i administraciju ostalih domova, kako će ti ljudi to odraditi, hoće li ih faliti? Ne vjerujem da su Supermeni koji će odrađivati posao za sve domove zdravlja, a ako bi oni sami mogli odrađivati taj posao tada će se postaviti pitanje što su onda radili ovi u ostalim domovima zdravlja. - rekao je Radić.
No s njim se ne slaže vijećnica Terezina Orlić (DDS).
- Kako nešto znam o brojkama ova bi odluka mogla dovesti do određenih ušteda, do smanjenja troškova. Da je nismo usvojili, kršili bismo zakon, bitno je da će građani imati isti nivo usluge. Neće oni iz Korčule morati ići na preglede u Ploče, to se neće dogoditi, a sve ostalo pa i problemi nedostatka liječnika, posebno opće prakse i medicinskih sestara, to, nažalost, imamo kao problem koji se ne rješava i nešto će se morati učiniti pa, između ostalog, tu je i uvoz radne snage. - istaknula je Orlić.
Vijećnik Marko Giljača (Možemo) smatra kako su domovi zdravlja dobra ostavština iz bivše države.
- Imamo licemjerstvo svih vlada koje se kao zalažu za javni zdravstveni sustav, a sve su profitabilne dijelove zdravstva prebacile u privatni sektor. To zabranjiva jer nakon svih dijagnostika, koje obave u privatnom sektoru, svi ti pacijenti završe u javnom sustavu, koji im jedini može pomoći. Ako smo nešto dobro naslijedili iz prijašnjeg sistema, a naslijedili smo puno toga, to je sustav javnog zdravstva koji je održavao razinu usluge posljednjih 30 godina. - smatra Giljača koji ističe kako bi se umjesto formom, što zakonska izmjena jest, trebali baviti problemima zdravstvenog sustava koji su sve teži rješivi.
- Problem je da ne znamo tko će nas liječiti u budućnosti. U posljednjih deset godina otišlo nam je 1214 liječnika prosječne dobi 36 godina. Oni su otišli pa se postavlja pitanje tko će nam pružati usluge u domovima zdravlja, neovisno je li ih pet ili jedan. Dakle, naša je zadaća da unatoč lošim vladama, lošem ministru i svom tom licemjerju, da i u ovako lošem zakonu osiguramo dovoljan broj zdravstvenih radnika. - naglasio je Giljača.
NIKŠA SENTIĆ VJERUJE DA SPAJANJE DOMOVA ZDRAVLJA NEĆE BITI PROBLEM
Ipak, vijećnik Nikša Sentić (HDZ) smatra kako odluku o spajanju domova zdravlja ne treba unaprijed proglašavati lošom dok nije zaživjela u praksi.
- Netko je radio na zakonu temeljem informacija i analiza. Najlakše je podleći euforiji i unaprijed govoriti da nešto ne valja. Kad pogledamo tih pet domova zdravlja, nema tu nekih specifičnosti, svaki je isti, u svakom se liječi na isti način i svatko mora dobiti istu zdravstvenu skrb. Ne liječi doktor u Metkoviću homeopatijom, a liječnik u Domu zdravlja u Dubrovnik klasičnom medicinom, onaj na Korčuli na neki peti način. - rekao je Sentić.
Dok većina oporbenih vijećnika smatra kako ništa dobro neće proizaći iz spajanja domova zdravlja Sentić je drukčijeg stava.
- Tvrdim da će se ove izmjene u praksi pokazati dobrima. Imali smo pet domova gdje je na više načina vezano za lokalnu politiku i političare vođena kadrovska politika koja nije bila dobra. Bez obzira što je osnivač Županija nije bilo lako koordinirati sve moguće izazove. Tu je bilo pet upravnih vijeća, pet ravnatelja, pet ovoga, pet onoga, 55 nečega. Sad će se ta stručna kadrovska politika bolje voditi i brže će se, temeljem statuta, razmjenjivati materijalno – tehnički i kadrovski resursi. Primjerice, ako je netko iz Ploča trebao doći na posudbu u Dom zdravlja Dubrovnik, znamo kako je dolazio i kakva je bila procedura da bi se nešto razmijenilo između domova zdravlja koji je svaki za sebe pravna osoba. Sad toga više nema, sad je sve na jednom mjestu županijskim domu zdravlja koji će lakše raditi, na razuman, korektan i pošten način. Dakle, ne trebamo upasti u zamku na način da kažemo da spajanje domova zdravlja neće valjati. - istaknuo je Sentić.
ŽUPAN DOBROSLAVIĆ: BILI SMO GLASNI, ALI NISMO USPJELI ZAUSTAVITI SPAJANJE
Iako je i sam bio protiv spajanja domova zdravlja, župan Nikola Dobroslavić kazao je kako se u demokratskoj državi moraju poštivati procedure pa tako i zakon po kojem će županije imati po jedan dom zdravlja. Naglasio je kako su iz Županije bili vrlo glasni protiveći se spajanju domova zdravlja, ali nisu uspjeli uvjeriti Vladu da su u Dubrovačko – neretvanskoj županiji ti domovi zdravlja potrebni.
- Mi smatramo da je zbog specifičnosti našeg područja dobro imati više domova zdravlja, na što smo upozoravali i iznosili primjedbe. Dakle, ništa nije šaptom palo, bili smo vrlo glasni i na sastanku župana s Vladom i tijekom iznošenja primjedbi na prijedlog zakona, ali nismo uspjeli. Mi smatramo da je u zakonu trebalo omogućiti županijama da odluče o broju domova zdravlja na svom području. Nismo uspjeli i to je činjenica. - rekao je Dobroslavić.
- Svjesni smo lokalnih interesa i bilo bi dobro da imamo glas i snagu s terena, ali moramo se povinuti rješenju u zakonu. Mogli bismo imati samo jednu podružnicu, a možemo imati ispostave u Metkoviću, Korčuli, Pločama u Veloj Luci i Blatu. To je jedino rješenje na raspolaganju. Inače, dosadašnji sustav je bio dobar za naše područje, ali je zakonom drukčije odlučeno. - kazao je župan Dobroslavić.