Tijekom najtoplijeg dijela godine ugodan ribolov moguć je jedino noću i u prvim satima jutra. Osim toga, ljeti je riba aktivnija noću nego danju, osobito po mjesečini, a ovisno o terenu zna se dogoditi da radi tijekom cijele noći. Po mraku i prilazi obali, često i u plićake pa se uspješno može loviti i ometcem. U takvom ribolovu najkrupniji ulovi su „morske zmije“- gruj (ugor) i murina.
Na mnogim lokacijama, osobito u južnom Jadranu, njihova je populacija sada toliko brojna da su postale najbrojnija lovina, osobito murina, u „rock fishing“, ribolovu s kamenite obale.
Murine će u pravilu biti krupniji ulovi jer se one najradije hrane noću, dok tada to najčešće rade manji grujevi. Što će se češće loviti ovisi o tome na kakvo se dno polaže mamac. Za razliku od gruja, koji je najradije na miješanom, murina se češće zadržava na kamenitom dnu, osobito onom bogatom procijepima, rupama i pećinama.
Zbog njihove pohlepnosti i agresivnosti lako ih je zakačiti, ali ne i izvući iz mora. Ponajprije zbog njihove velike snage - za izvlačenje tih riba od kilograma potreban je pribor nosivosti 18 do 20 kg! No, i toliko jaku strunu te ribe mogu pregristi i prekinuti uvrtanjem pa je za njihov lov potrebno osnovnu strunu i primulu spojiti vrtilicom, a primulu cijelu ili barem 20-tak centimetara uz udicu, izraditi od žice ili sajle.
Gruj i murina se hrane i ulovljeni bore na različite načine pa je za njihovo uspješno izvlačenje iz mora dobro znati kako to rade.
FOTO: DUJE KLARIĆ / CROPIX
Napad murine je munjevit. Ona ščepa plijen i polako se počne povlačiti unatrag. Indikator ugriza, ako je postavljen na pribor, pritom se rijetko oglase, a štap ostaju tek malo napetiji nego što je bio. Zbog relativno male glave s manjim ustima te stanke između dva ugriza murine se najčešće zakače pliće, za usta, za razliku od gruja koji svoj plijen odmah guta, najčešće duboko - „do repa“. Kad osjeti ubod udice, murina se prestaje povlačiti, stane i do čak pola sata miruje ne odajući ničim svoju nazočnost. Kontra gotovo i nije potrebna, a u izvlačenju i nema nekog značajnijeg otpora - tek nešto malo bacakanja i zavlačenja. Problemi počinju u trenutku kad se murina izvuče na površinu. Izvijajući tijelo u komplicirane krivulje tvori čvorove koje zatim preko glave prenosi na strunu. Svo to vrijeme neprestano grize sve što joj je na dohvatu, uključujući i vlastiti tijelo. To se događa velikom brzinom i upornošću pa je murinu nemoguće obuzdati, ali je zapravo tako vezanu relativno lako prihvatit mrežnom prihvatnicom.
FOTO: JOŠKO ŠUPIĆ / CROPIX
Ako, pak, štap, koji uvijek mora biti dobro učvršćen da ne bi završio u moru, počne treperiti vrhom znak je da je na drugoj strani gruj. Tada valja postupiti na drugi način - brzo namotati višak strune i snažno kontrirati. Prvi trenuci borbe uvijek su odlučujući. Nastojanju gruja da se negdje zavuče treba se suprotstaviti svom svojom i snagom pribora. Najvažnije je ostati pribran i učiniti sve da se protivnika što prije dovede u slobodno more. Najveći dio posla tada je završen.
Kao i murinu, izvučenog gruja treba čim prije usmrtiti jer živi predstavljaju stalnu i neposrednu opasnost za sve u blizini. Odmah po izvlačenju treba ih smiriti udarcem bata po „bubrezima“ - iznad analnog otvora, pa tek tada usmrtiti. Za to je najčešće dovoljan tek jedan ubod nožem ili kojim drugim oštrim predmetom, neposredno iza glave.