Smještajni kapaciteti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji veći su za 12 posto u odnosu na 2015. godinu, što predstavlja 9.313 novih postelja, rečeno je danas na sastanku Strukovne grupe hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik na kojoj su se analizirali rezultati poslovanja u 2016. godini.
U DUBROVNIKU UKUPNO 2498 POSTELJA VIŠE; U HOTELIMA 25 KREVETA MANJE
Najveće povećanje broja postelja u DNŽ dogodilo se u privatnom smještaju, s rastom od 20 posto ili 8.555 postelja, dok je broj postelja u hotelskom smještaju veći za jedan posto ili 206 postelje u odnosu na 2015. godinu.
U strukturi smještajnih kapaciteta županije, nastavlja se trend pada udjela hotelskih postelja te povećanja udjela postelja u privatnom smještaju. Hotelski smještaj čini 29 posto od ukupnog broja postelja i ostvaruje 49 posto svih noćenja u DNŽ u 2016. godini, dok privatni smještaj u strukturi postelja sudjeluje sa 60 posto i ostvaruje 44 posto svih noćenja, istaknuto je.
Isti trend prati struktura smještaja i noćenja u Gradu. Udio hotelskih kapaciteta u ukupnim smještajnim kapacitetima Dubrovnika bio je 38 posto u 2016. godini, a udio u strukturi noćenja 60 posto, dok je udio broja postelja privatnog smještaja u smještajnim kapacitetima Grada bio 57 posto, a udio u ukupnom broju noćenja 38 posto.
Smještajni kapaciteti su se u Dubrovniku u 2016. godini povećali za ukupno 2.498 novih postelja, od toga je 2.384 novih postelja u privatnom smještaju, 139 postelje u kampovima, a u hotelima u Dubrovniku je u 2016. godini bilo čak i 25 postelja manje nego godinu ranije.
GOSTI NA JUGU BORAVE PROSJEČNO 4,3 DANA
Iako po prosječnom broju dana boravka turista jug Hrvatske i dalje zaostaje za prosjekom RH (5 dana), zadržan je prošlogodišnji prosjek od 4,3 dana boravka. Jedino Ličko-senjska županija s 3,7 dana ima ostvaren manji prosječan broj dana boravaka od Dubrovačko – neretvanske županije. Najveći prosječni broj dana boravka (6,1 dana) ostvarile su Šibensko-kninska i Istarska županija.
Grad Dubrovnik s 3.371.075ostvarenih noćenja u 2016. godini vodeći je grad u Hrvatskoj, slijedi ga Rovinj s 3.329.703 noćenja i Zagreb s 2.016.107 noćenja. Prema broju dolazaka prednjači Zagreb s 1.152.598 dolazaka turista, a Dubrovnik je s 987.567 dolazaka drugi po redu.
Više od polovice, odnosno 54 posto svih turista dolazi individualno i oni ostvaruju 55 posto svih noćenja u Županiji.
U DUBROVAČKO – NERETVANSKOJ ŽUPANIJI OSTVARI SE DEVET POSTO U UKUPNOM BROJU NOĆENJA U HRVATSKOJ
Smještajni kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije su 8 posto ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, po broju postelja, s kojima DNŽ ostvaruje udio od devet posto u ukupnom broju noćenja Hrvatske.
Anketirane hotelske kuće na razini Županije u 2016. godini ostvarile su sedam posto noćenja više nego u 2015. godini. Broj soba veći je za tri posto, a broj postelja za četiri posto u odnosu na 2015. godinu. Ukupni financijski pokazatelji poslovanja hotelskih kuća znatno su bolji nego godinu ranije, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije porasli su za 14 posto, a poslovni rashodi za osam posto. Sličan je trend bio i kod ukupnih prihoda, koji su rasli za 16 posto, dok su ukupni rashodi rasli za šest posto. Financijski rashodi smanjeni su za 23 posto.
Anketirani hoteli u Dubrovniku ostvarili su osam posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su im kapaciteti (broj soba i postelja) ostali na istoj razini. Poslovni prihodi povećani su za 10 posto, a poslovni rashodi za 4 posto. Ukupni rashodi anketiranih hotela Grada veći su za dva posto, a ukupni prihodi su rasli za 12 posto. Ostvaren je pad financijskih rashoda za 27 posto.
HOTELI U DUBROVNIKU RADE PROSJEČNO 270 DANA
Hotelske kuće u DNŽ prosječno su radile 255 dana (7 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 154 dana pune zauzetosti, što je pet dana više nego lani.
Hotelske kuće u Dubrovniku prosječno su radile 270 dana (14 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 168 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego u prethodnoj godini.
Hoteli s četiri i pet zvjezdica prosječno su radili 277 dana (16 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 167 dana pune zauzetosti, osam dana više nego lani.
Hoteli s dvije i tri zvjezdice prosječno su radili 204 dana (14 dana manje nego lani), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 120 dana pune zauzetosti, šest dana manje nego lani.
PROSJEČNO NOĆENJE U ŽUPANIJI 405 KUNA, A NETO PLAĆA 5.971 KUNU
Prosječna cijena jednog noćenja po hotelu na razini Županije je iznosila 405 kuna, dok je na razini Grada Dubrovnika iznosila 464 kune. U hotelima s dvije i tri zvjezdice u DNŽ prosječna cijena noćenja iznosila je 231 kunu, a u hotelima sa četiri i pet zvjezdica iznosila je 471 kunu.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 5.971 kunu, od toga u hotelima s dvije i tri zvjezdice 5.213 kuna, a u hotelima a četiri i pet zvjezdica iznosila je 6.578 kuna.
JEDAN HOTEL U PROSJEKU IMA 52-OJE ZAPOSLENIH
Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je sveukupno 52. U hotelima s dvije i tri zvjezdice prosječno zaposlenih je 24, što je za 10 posto manje u odnosu na 2015. godinu, dok je u hotelima sa četiri i pet zvjezdica prosječno bilo 76 zaposlenih, što predstavlja porast od 4 posto.
EBITDA maržom pokazuje se koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda. Na razini DNŽ u 2016. godini iznosila je 40 posto što je za osam posto bolje nego prethodne godine. Hoteli na razini Grada Dubrovnika ostvarili su EBITDA maržu od 44 posto što je sedam posto više nego 2015. godine. U hotelima s dvije i tri zvjezdice EBITDA marža ostvarena je s 22 posto, a u hotelima sa četiri i pet zvjezdica 44 posto.
Iz svega navedenog zaključuje se da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje slijedili su i financijski, no investicije hotelijerskog sektora padaju, jedan od glavnih razloga je porezna nestabilnost.
I dalje ostaje problem radne snage, koji iz godine u godinu postaje sve veći. Od ulaska u EU i otvaranja tržišta radne snage hrvatski turizam iz godine u godinu ima sve teže uvjete pronalaska potrebne radne snage. Ove godine nije se vodilo računa o kvaliteti bitno je bilo samo zaposliti dovoljan broj radne snage, rečeno je na sjednici Strukovne grupe hotelijera HGK ŽK Dubrovnik.
DPP