Pojava novih vrsta riba u Jadranskom moru je konstantna te s tendencijom ubrzanja. Naime, sve je manji period između pojave novih vrsta, ali i njihovih udomaćivanja u našem moru. Tako se falšun, prvi put kod nas ulovljen 2011. godine pokraj Malog Stona, već udomaćio u južnom dijelu Jadrana.
Uspostava populacije ove ribe, za sada južnije od otoka Jabuke, prošla je skoro posve nezapaženo izvan znanstvene zajednice. To ne čudi jer se radi o ribi koju od širuna (šaruna) razlikuju samo dobri poznavatelji riba.
Zbog te sličnosti kod nas su dali ime lažni ili falši šarun, Dubrovčani bi rekli falsi širun, a slično ga nazivaju i na drugim jezicima, dok ga mnogi nazivaju i falšun. Znanstveno ime Caranx rhonchus mu je dao Francuz Étienne Geoffroy Saint-Hilaire 1817. s tim da prvi dio naziva, caranx, označava pripadnost rodu, dok je drugi dio, rhonchus, epitet uzet iz latinskog jezika koji znači hrkanje ili krkljanje, što je inspirirano specifičnim zvukovima koje ova riba.
Falšun je u Jadran došla iz tropskih i umjerenih voda istočnog Atlantskog oceana. Pravo stanište mu je od Namibije do južne Španjolske, dok je u Mediteranu prisutan na sjeveru Italije, Grčke i Albanije, a prema istoku do Turske, Egipta i Izraela. Živi po svim terenima do 200 metara dubine. Između travnja i srpnja dolazi u plitke priobalne vode zbog mrijesta, što je razlog njegovih ulova ostvarenih ove godine, između ostalog i u Dubrovniku.
FOTO: LUKA STISKALOV
Ova riba mže dosegnuti veće dimenzije od širuna. Naraste do 41 centimetar dužine i 2,3 kg težine. Zdepastiji je od širuna, ovalno spljošten. Boje je blijedkasto - zlatnozelene. Ima izraženu uzdužnu žutu pruga po sredini tijela, poput orhana. Za razliku od širuna, bočna okoštana pruga mu se ne pruža cijelim nego samo drugim dijelom tijela. Osim toga, na prednjem dijelu leđne peraje ima tamnu mrlju.
Lažni širun je istog okusa kao i širun. Osim svjež može se konzumirati i usoljen. Lovi se kočama, mrežama potegačama te svim udičarskim alatima.