Ni tužbe ni sudske presude nisu zaustavile vlasti u Republici Srpskoj kad su u pitanju radovi na izgradnji hidroelektrane Dabar, najveće i najvažnije u sustavu Gornji horizonti. Dok iz susjedstva najavljuju kako će prema planu Hidroelektrana Dabar 2027. biti u funkciji i priključena na mrežu, s hrvatske strane su izgleda nemoćni zaustaviti projekt koji predstavlja direktnu ugrozu za Malostonski zaljev i dolinu Neretve.
Nakon što je sudskom presudom poništena, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ponovo je izdalo građevinsku dozvolu za podzemni tunel za hidroelektranu Dabar. Tamošnje ministarstvo ponovo je izdalo i osporenu građevinsku dozvolu za dalekovod.
Kako građevinska dozvola za izgradnju niza infrastrukturnih objekata u okviru projekta ipak nije poništena, na gradilištima u dužini od oko 15 kilometara, intenzivirani su radovi. Užurbano se izvode i radovi na temeljnim pregradama brane „Pošćenje” visoke 41,5 metara, dužine 280 metara.
I dok investitori nastavljaju radove na izgradnji HE Dabar te ističu kako će ona 2027. biti priključena na mrežu, u Centru za životnu sredinu iz susjedne Bosne i Hercegovine, nakon podnesenih tužbi za pet građevinskih dozvola neophodnih za izgradnju HE Dabar, nastavljaju pravnu bitku.
Projekt Gornji horizonti pa tako i HE Dabar predstavljaju direktnu ugrozu za Hrvatsku, odnosno Dubrovačko – neretvansku županiju. Dok lokalne vlasti mogu samo upozoravati na štetnost i posljedice projekta Gornji horizonti, nije poznato što radi i bavi li se uopće ovim projektom hrvatska Vlada i resorna ministarstva jer se ne može čuti da nešto konkretno poduzimaju oko realizacije projekta koji datira iz 60-ih godina prošlog stoljeća.
Projektom Gornji horizonti vode iz Nevesinjskog i Gatačkog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja preusmjerit će se u akumulaciju Bilećkog jezera, čime se mijenjaju prirodni tokovi rijeka u istočnoj Hercegovini. Kako je mreža podzemnih voda nedovoljno istražena i s hercegovačke i s hrvatske strane, stručnjaci dugi niz godina upozoravaju kako preusmjeravanje voda može izazvati dramatične posljedice po okoliš pa i isušivanje rijeka poput Bregave i zaslanjenja doline Neretve. Naime, smanjene dotoka slatke vode ubrzat će prodor morske vode u unutrašnjost. Poljoprivrednici u dolini Neretve i bez Gornjih horizonata već godinama na svojim nasadima mandarina i drugim poljoprivrednih kultura trpe posljedice prodora morske vode.
Gornji horizonti se inače realiziraju unatoč konvencijama prema kojima bi vlasti u Republici Srpskoj morale imati suglasnost susjednih država za projekte koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš i direktna su za njihov teritorij. No te su konvencije izgleda samo mrtvo slovo na papiru. Ili, možda nisu, možda samo službene hrvatske vlasti ne rade dovoljno kako bi svoj teritorij, Dubrovačko – neretvansku županiju, zaštitili od pogubnih projekata iz susjedstva.