Na Odboru za predstavke Europskog parlamenta u četvrtak će se raspravljati o projektu Marina Cavtat & Resort. Maris Špero iz Građanske inicijative Čista Luka pred Odborom će podnijeti ozbiljne prigovore na postupanje hrvatskih institucija prilikom odobravanja tog nekretninskog projekta koji je od Vlade Republike Hrvatske dobio strateški status. Nezaobilazno je pitanje, ističe Špero, je li Republika Hrvatska pri odobravanju tog privatnog investicijskog projekta uopće poštovala europsko pravo i međunarodne obveze koje je preuzela.
- Zahtijevat ćemo konkretno postupanje europskih institucija jer je željeni ishod našeg zalaganja spriječiti nepovratnu štetu za građane. Tražit ćemo da Europska komisija detaljno ispita brojne povrede u postupanju i da od hrvatskih institucija zatraži potpunu dokumentaciju o projektu. Ako se utvrdi neusklađenost na koju ukazujemo, tražit ćemo da se poduzmu odgovarajuće mjere, uključujući i mogućnost pokretanja postupaka protiv Republike Hrvatske. Sutrašnja rasprava važan je korak prema europskom nadzoru, utvrđivanju odgovornosti i pokretanju daljnjih postupaka za otklanjanje evidentnih povreda. Cilj je zaustaviti praksu da se zakonitost i zaštita javnog dobra provjeravaju tek kada je šteta već učinjena. Projekt u Cavtatu nije, naime, izoliran slučaj, riječ je o sustavnom obrascu postupanja koji se ponavlja diljem Hrvatske. Imali ste Srđ pa znate kako je to izgledalo. Imate projekte peradarskih farmi i istu vrstu cjepkanja, spalionicu na Rebru gdje imate eklatantan primjer tišine institucija. Imate Zeleni Pampas u Osijeku na kojem bageri rade unatoč tome što je Europska komisija pokrenula postupak za isptianje zakonitosti. Najzanimljivije je što se u Cavtatu ne traži nikakav poseban tretman za građane mimo zakona. Oni ni taj zakonski minimum nisu dobili. Ljudi u Cavtatu nisu dobili odgovore na preko 300 prigovora. Dakle, traži se provjera je li država privatnom investitoru omogućila poseban tretman na štetu pravila koja moraju vrijediti za sve. - rekla je Špero, odgovorivši na pitanje očekuje li od Europske komisije jednaku tromost i nebrigu kao i od hrvatskih institucija.
- Ni u kom slučaju to ne očekujemo. Zato i jesmo sutra tamo da im objasnimo točno o čemu se radi, da se ne radi samo o Cavtatu, da to nije samo pitanje Cavtata nego je to generalno pitanje strateških projekata Republike Hrvatske i smjera koji omogućuje izvlaštenja, uništenja velikog broja kvadrata, polja Posidonije u moru. Dakle, to je jedna šira slika i vjerujem da će s obzirom na Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš i Direktivu o staništima, Europska komisija imati dosta alata za djelovanje. - kazala je Špero, upozorivši na štetnost Zakona o određivanju strateškog interesa kojeg je donijela SDP-ova vlada dok ga je HDZ-ova „nadogradila”.
- Mi imamo sustavni problem s tim Zakonom koji je omogućio oduzimanje imovine građana za privatne interese. Presmiješno je uopće napisati za projekt u Cavtatu da je strateški i ne samo o Cavtatu, imate Marinu Frapa, Costabellu, industriju turizma. Imamo Hrvatsku s takvim blagodatima i imamo nacionalnu strategiju koja ide prema održivom razvoju turizma, a država određuje da su ta tri projekta u skladu sa održivim razvojem turizma uz sve nautičke probleme koje smo dosad vidjeli i druge probleme masovnog turizma, a paradoks, odnosno oksimoron je činjenica da je to masovni turizam, a masovni turizam ne može biti u skladu s održivim razvojem. Žalosno je da su građani na zadnjoj crti obrane, a da nemamo institucije koje štite naš interes. - rekla je Špero, istaknuvši ostale primjedbe o projektu koje će podnijeti pred Odborom za predatavke EU parlamenta.
- Imate sistemsko cjepkanje procjene utjecaja na okoliš gdje su oni podjelom tog projekta na nekoliko manjih projektića pokušali izbjeći kumulativnu procjenu utjecaja na okoliš, koja baš i ne bi bila sjajna. Čak je prva dokumentacija prvih studija navodila štetu koja je ogromna kad joj nadodate štetu od marine, od resorta, štetu od ceste, od infrastrukture, koju pokušavaju izdvojiti. Tu veliku štetu oni cijelo vrijeme pokušavaju ne prikazati. Inače, dio izlaganja pred Odborom bit će o prirodnoj plaži koju su pokušali izbrisati iz Studije i dokumentacije. Bit će riječi i o arheološkom nalazištu koje je u samoj uvali, radi kojeg je još 2011. godine utvrđeno da se tamo ne bi trebalo ništa graditi, odnosno da bi se trebalo maksimalno sačuvati nalazište. - kazala je Špero
Komentirala je i rokove koje će Europska komisija postaviti hrvatskim institucijama za očitovanje nakon izlaganja predstavnika Građanske inicijative Čista Luka pred odborom za predstavke.
- Postoje rokovi i što se tiče Europske unije, vjerujem da oni te rokove neće kršiti. Ipak, imamo primjer u slučaju Osijeka i Zelenog Pampasa gdje je prije šest mjeseci Europska komisija tražila od Republike Hrvatske da se očituje u maksimalnom roku od tri mjeseca, a šest mjeseci nakon bageri kopaju, a očitovanja nema.
Mišljenje Europske komisije i njihov konačni zaključak važan je za sve druge postupke koji mogu proizaći iz ove situacije. Oni će unutar hrvatskog zakonodavstva svašta nešto imati u mogućnosti, no znamo kakvi su rokovi u našem pravosuđu i kakva su lokalna pravosuđa i što rade ljudima kod lokalnih sporova ili što rade inicijativama ne bi li onemogućili bilo kakvu njihovu legitimaciju u nekom ozbiljnom postupku. - kazala je Maris Špero iz Građanske inicijative Čista Luka.