Na Gradskom vijeću i izvješća ustanova u kulturi; tko je koliko vlastitih sredstava uprihodovao...

4 min čitanja
Na Gradskom vijeću i izvješća ustanova u kulturi; tko je koliko vlastitih sredstava uprihodovao...

Naći će se pred gradskim vijećnicima i izvješća dubrovačkih ustanova u kulturi za 2016. godinu. Obično, neusvajanje ili usvajanje izvješća znači i koliko će se sadašnji ravnatelj/ica zadržati na svojoj poziciji, no ipak na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća nije za očekivati neke velike promjene među vodstvima institucija.

No, svakako, zanimljivo je baciti pogled na izvješća, u kojima ustvari, između ostaloga piše, koliki je vlastiti ostvaren prihod ovih ustanova. Brojke su to koje zapravo jako ukazuju da bi dubrovačke ustanove u kulturi  bile potpuno neodržive bez priljeva novca iz gradskog ili, pak, državnog proračuna. Nije to ništa novo, jasno je kako bez javnog novca one bi mogle funkcionirati.

UPRIHODOVALI SU...

Svakako, najlagodniji posao na sjednici Gradskog vijeća imat će ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović, koji će izvjestiti o 2016. u UGD. Samim tim što je došao tek na kraju godine, vjerojatno će biti lišen svojevrsnog pritiska. A brojke o UGD govore kako je ona zaradila 262 tisuće i 307 kuna. Prodajom ulaznica ostvaren je prihod u iznosu od 207 tisuća i 840 kuna, što je oko 15 posto više nego 2015. godine.

Recimo, Kinematografi su ostvarili 1,18 milijuna kuna vlastitih prihoda, što je zapravo respektabilna brojka, a ujedno i 6,4 posto više nego u 2015. godini. Pak, isto se ne bi moglo reći za Prirodoslovni muzej Dubrovnik koji je ostvario tek 21 tisuću i 669 kuna vlastitih prihoda. Prirodoslovni muzej ima itekako zanimljive izložbe, kao i radionice te će očito pred novom gradskom upravom biti važan zadatak kako da svu tu građu bolje približe dubrovačkim gostima.

Dubrovački muzeji utržili su vlastitih prihoda gotovo 9,3 milijuna kuna, a od toga su u gradski proračun uplatili ukupno 8,59 milijuna kuna od prodaje ulaznica, što je naravno jako dobra brojka. Pak, Kazalište Marina Držića ostvarilo je 709 tisuća i 294 kune vlastitog prihoda, većinom od prodaje ulaznica i najma kazališta. FA Linđo je ostvario vlastitih prihoda, uključujući donacije i sponzorstva, u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Dubrovačke knjižnice ostvarile su 145 tisuća kuna vlastitog prihoda.  

Dubrovački simfonijski orkestar utržio je skoro 1,4 milijuna kuna, no recimo, prihodi od osnovne djelatnosti, tj. koncerata u 2016.godini su za 247 tisuća i 513 kuna, odnosno 15 posto manji nego 2015. godine. Što se tiče Dubrovačkih ljetnih igara, one su ostvarili su 4,1 milijuna kuna vlastitih prihoda, a od toga 1,67. Dom Marina Držića ostvario je 94 tisuće i 679 kuna prihoda, prodajom suvenira. Prodajom ulaznica ostvaren je prihod u iznosu od 18 tisuća i 900 kuna.

VELIKE PROMJENE NIJE ZA OČEKIVATI NA SLJEDEĆOJ SJEDNICI

Jasno, ne mogu se sve ove brojke promatrati crno - bijelo, jasno da će Ljetne igre uprihoditi više od Kinematografa ili Linđa, kao što je jasno da je uloga ponekih ustanova više tradicionalne i protokolarne prirode, nego što je od njih moguće očekivati neku veliku zaradu. No, ne vrijedi to svakako za sve jer postoje i one ustanove u kulturi koje i ne privređuju možda koliko bi i mogle.

Unatoč tome, teško je očekivati neke tektonske promjene na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Naime, poneke od ravnatelja javnih ustanova, podržao je ustvari nedavno upravo vladajući HDZ poput  Nikše Konsua  iz Kinematografa, Damira Milata iz DSO-a, Marina Ivanovića iz UGD-a, Pavice Vilać iz Muzeja ili Ante Vlahinića iz Kazališta. Jasno, Ivani Medo Bogdanović produljen je mandat upravo na prošloj sjednici Gradskog vijeća, dok primjerice Nikša Matić iz Doma Marina Držića navodno uživa povjerenje sadašnje gradske uprave.

Druga stvar je Vesna Čučić iz Knjižnica, koju će po svoj prilici od kritika ili neusvajanja izvješća spasiti njezin odlazak u mirovinu koji bi se trebao dogoditi dogodine. Tako da jedino donekle "vise" ravnateljica Linđa Anuška Matušić, koju sredinom 2015. HDZ nije isprva podržao, ali i Ana Kuzman koja je na čelu Prirodoslovnog muzeja.

No, teško je očekivati na ovoj sjednici neke izravne znakove neslaganja s vodstvima ovih ustanova ponajprije zato jer gradska uprava namjerava početkom iduće godine restruktuirati njihovo funkcioniranje, pa se sve glasnije spominje i eventualno spajanje manjih ustanova u kulturi s onima većima. U tom kontekstu, po ovom pitanju kudikamo bi trebalo biti zanimljivije krajem ove godine.

Podijeli: