Nikola Dobroslavić, doznajemo neslužbeno, neće se ususret lokalnim izborima ponovo kandidirati za župana Dubrovačko – neretvanske županije. Iako kao kandidat za župana neće sudjelovati u nadolazećoj izbornoj utrci, kao najdugovječniji i najuspješniji HDZ-ov župan na jugu svome nasljedniku ostavlja visoko podignutu letvicu.
Dobroslavić, koji trenutno obnaša četvrti uzastopni mandat, za župana je izabran 2009. na prvim neposrednim izborima kada je u drugom krugu pobijedio dotadašnju županicu Miru Buconić, koja je tada bila nezavisna kandidatkinja. Četiri godine kasnije u prvom krugu pobijedio je protukandidata Mirka Duhovića (SDP) osvojivši drugi mandat na čelu Županije. Na lokalnim izborima 2017. i 2021. Nikola Dobroslavić u drugom je krugu pobjeđivao mostovce Nikolu Grmoju i Božu Petrova.
Prije nego je prvi put izabran za župana dubrovačko – neretvanskog Nikola Dobroslavić, inače po struci profesor filozofije i engleskog jezika, od 1997. do 2009. obnašao je dužnost načelnika Općine Dubrovačko primorje.
Nikola Dobroslavić iznimno je uspješan HDZ-ov župan koji je po stupanju na dužnost spoznao značaj ulaganja u prometnu infrastrukturu za gospodarski razvoj Dubrovačko – neretvanske županije. Bio je gorljivi zagovornik izgradnje Pelješkog mosta, koji je u konačnici povezao jug zemlje s ostatkom Hrvatske, te nastavka izgradnje autoceste do Dubrovnika, a i trenutno se zalaže za druge važne cestovne koridore poput brze pelješke i brze ceste do Zračne luke u Čilipima.
Kroz četiri uzastopna mandata Nikole Dobroslavića Županija dubrovačko – neretvanska je ostvarila velika ulaganja u razvoj lučke infrastrukture. Dok se čeka početak izgradnje Luke Perna u Orebiću, u Korčuli je u tijeku izgradnja nove luke Polačište dok je u Veloj Luci izgrađeno novo trajektno pristanište, a na otoku Lastovu u tijeku su radovi na rekonstrukciji Luke Ubli. Gotovo u svim primorskim mjestima u Županiji obnovljena je ili je izgrađena nova lučka infrastruktura.
Zalažući se za ravnomjeran razvoj Županije, administracija pod Nikolom Dobroslavićem nije zanemarivala razvoj otoka, a nemala sredstva uložena su i u razvoj poljoprivrede u dolini Neretve te zaštitu, brendiranje i preradu mandarina te navodnjavanje.