Dubrovački muzeji u žitnici „Rupe“ otvorili su u srijedu gostujuću izložbu Etnografskog muzeja Split „Kap po kap. Čatrnje i lokve – čuvarice vode u dolini Neretve“. Izložba donosi priču o vodi kao preduvjetu života na kršu, ali i o tradicijskim znanjima, graditeljstvu i svakodnevnom životu stanovnika neretvanskoga kraja. Autorica izložbe je Maja Alujević, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Split, dok je kustosica dubrovačkog postava Branka Hajdić, viša kustosica Dubrovačkih muzeja.
U središtu izložbe su čatrnje, kameni spremnici za vodu koji su u mnogim naseljima bili osnovni, a često i jedini izvor pitke vode, te lokve, prirodne ili oblikovane udubine koje su služile za napajanje stoke. U prostoru velikih prirodnih kontrasta, gdje se plodna nizina delte susreće s kamenim goletima, brojna su sela kroz povijest nastajala na područjima bez stalnih izvora vode. Zato je prikupljanje i čuvanje kišnice bilo od presudne važnosti za svakodnevni život. Voda se prikupljala tijekom kišnog razdoblja, osobito u kasnu jesen i zimu, kako bi se osigurale zalihe za duga i sušna ljeta. Njezino pribavljanje bilo je dio svakodnevice i zahtijevalo je trud cijele zajednice. Žene su s posudama i vučijama odlazile do rijeke ili udaljenih izvora te donosile vodu potrebnu za piće, kuhanje i pranje. Danas, kada dostupnost pitke vode uglavnom podrazumijevamo, takvi prizori svjedoče o životnim uvjetima koji su još donedavno bili stvarnost stanovnika Neretve.
Izložba podsjeća i na velike promjene koje su tijekom 20. stoljeća preoblikovale dolinu Neretve. Melioracijski zahvati, izgradnja nasipa i razvoj suvremene poljoprivrede omogućili su sigurniji život i naseljavanje područja koja su ranije bila izložena močvarama, poplavama, gladi i malariji. Promjenom načina života mijenjao se i odnos prema vodi, pa su čatrnje i lokve postupno izgubile svoju prvotnu funkciju. Mnoge su danas zapuštene ili zaboravljene, iako predstavljaju vrijedan dio kulturnog krajolika i svjedočanstvo prilagodbe čovjeka prirodnom prostoru.
Važan dio izložbe čine fotografije vernakularne arhitekture koje je tijekom dugogodišnjeg terenskog istraživanja snimio Markica Vujica, voditelj Udruge „Baštinik“ iz Metkovića. Fotografije dokumentiraju čatrnje, lokve i druge tragove tradicijskog života te podsjećaju na potrebu očuvanja materijalne baštine, ali i znanja i iskustava povezanih s njom. Izložba „Kap po kap“ tako nadilazi priču o vodi. Ona govori o odnosu čovjeka i prostora, o zajedništvu, tradicijskom graditeljstvu i znanju koje se generacijama prenosilo. Istodobno otvara pitanje kako sačuvati baštinu koja je izgubila svoju izvornu funkciju, ali i kako joj pronaći nove načine interpretacije i uključivanja u život suvremene zajednice.
Na otvorenju su govorili ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša-Vivek, ravnateljica Etnografskog muzeja Split dr. sc. Vedrana Premuž Đipalo, autorica izložbe Maja Alujević, voditelj Udruge „Baštinik“ iz Metkovića Markica Vujica, te Branka Hajdić, kustosica dubrovačkog postava.
Posebno je istaknuta vrijednost dugogodišnjeg terenskog istraživanja i fotografske dokumentacije čatrnja, lokava i tradicijske arhitekture, kao svjedočanstva nekadašnjeg načina života i odnosa čovjeka prema vodi. Govorilo se i o potrebi da se takva baština sačuva, ponovno interpretira i približi novim generacijama. Gostovanjem izložbe u Dubrovniku Dubrovački muzeji pridružili su se obilježavanju Dana europske baštine 2026., čija je tema „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“.
Otvorenje je svojim nastupom uveličala pjevačka skupina KUD-a Metković „Neretvanke“, a izložba ostaje otvorena do 30. listopada u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“.
