U lipnju 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,901 milijuna, što je za 0,6% više nego u lipnju 2025., kada je ostvaren promet od 1,889 milijuna putnika.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 559 tisuća, što je pad od 3,3% u odnosu na lipanj 2025., kada je prevezeno 578 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 462 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na lipanj 2025. porast od 3,3%, te zračna luka Zagreb, s 436 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 0,1%.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 342 tisuće putnika, što je za 2,5% manje u odnosu na lipanj 2025. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 334 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 5,4%, te zračne luke Poljske, sa 163 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 22,9%.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u lipnju 2026. iznosio je 17 676, što je pad od 5,9% u usporedbi s lipnjem 2025., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 18 788.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u lipnju 2026. iznosio je 777 tona, što je pad od 13,0% u usporedbi s lipnjem 2025., kada je promet tereta iznosio 893 tone.
U razdoblju od siječnja do lipnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 58 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 3,1% u odnosu na isto razdoblje 2025. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 5 540 tisuća putnika, što je porast od 2,9%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do lipnja 2026. pao je za 14,1% u odnosu na isto razdoblje 2025. te je iznosio 4,2 tisuće tona.