Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji, vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima te da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva. - navodi danas Pokret otoka u priopćenju u kojem se ističe kako nacrt prijedloga Zakona u sebi sadrži podjele na prirodne i uređene, a zatim uređene morske plaže dijeli na javne morske plaže; morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene, što otvara mogućnost ograničavanja korištenja pojedinih plaža građanima.
„Pitamo se kako je moguće da se na izmjenama Zakona radi posljednjih 20 godina, a nacrt prijedloga Zakona izrađen 19. srpnja 2022. godine omogućava navodno različitu interpretaciju ograničavanja javne upotrebe pomorskog dobra s osobitim naglaskom na morske plaže? Mišljenja smo da se odgovorima Ministarstva pomorstva, mora i infrastrukture namjerno obmanjuje javnost jer su nam proslijedili posljednji nacrt prijedloga Zakona koji očito dovodi u pitanje buduću javnu upotrebu pomorskog dobra dok sada tvrde da isti nacrt krivo interpretiramo te zlorabimo. U nijednom obraćanju javnosti Ministar Butković i državni tajnik Bilaver nisu demantirali postojeće stavke nacrta prijedloga Zakona kojim se eksplicitno navodi da će se omogućiti potpuno ili djelomično isključenje opće upotrebe pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže. Štoviše navodno će problem riješiti davanjem većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave čije se upravljanje već pokazalo kao neučinkovito i manipulativno te rezultiralo brojnim devastacijama i pogodovanjima diljem obale i otoka.” - navode iz udruge Pokret otoka.
„U prethodnim priopćenjima javnost smo obavijestili o spornim prijedlozima članka 11.: „Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi“ te članka 46. u kojem se navodi da će se planovima upravljanja pomorskim dobrom omogućiti jedinicama lokalne i/ili regionalne samouprave da „definiraju vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.“ - piše Pokret Otoka.
„Osim navedenih članaka sporan je i četvrti dio nacrta prijedloga Zakona koji definira vrste morskih plaža i dijeli ih na prirodne i uređene, a zatim uređene morske plaže dijeli na javne morske plaže; morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene. Tražimo od Ministarstva i radne skupine jasno i nedvosmisleno pojašnjenje navedenih članaka, te javnu interpretaciju sljedećih dijelova nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama:
Članak 89.
(1) Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su s izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu.
(2) Davatelj koncesije utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu.
Članak 91.
Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja i isključenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže posebno u slučaju kada plaža po svojem položaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe šireg kruga korisnika.” - navodi udruga.
„Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji, vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima te da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva.
Dodatno primjedbe na navedene i ostale članke nacrta prijedloga Zakona smo, u dobroj namjeri, poslali državnom tajniku te još uvijek čekamo službeni odgovor na koji način će se iste uvrstiti u nacrt Zakona. S obzirom na to da smo za komentiranje nacrta Zakona imali svega nekoliko dana bit ćemo slobodni dodatne prijedloge izmjena uputiti u narednim danima, a sve s ciljem izrade suvislog, provedivog i transparentnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će osigurati opću upotrebu pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže.” - zaključuju iz udruge Pokret otoka.
dpp