Još je Marko Gabije Apicije, Cezarov savjetnik za kulinarstvo, koji je živio u 1. vijeku nove ere, tvorac čuvene kulinarske zbirke „De re coquinaria Romae Augustae” („O kuharskom umijeću carskoga Rima”), a koji je iznad svega volio škampe, tvrdio da su dalmatinski škampi među najslasnijima na svijetu. Tako misle i suvremeni škampoljupci te tvrde da su posebno dobri oni ulovljeni u Velebitskom kanalu.
Da postoji razlika među jadranskim škampima nedavno su potvrdili i znanstvenici iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. No, predmet njihovih istraživanja nije bio okus nego građa tijela jadranskih škampa.
Znanstvenici su otkrili da među škampima s raznih područja Jadrana postoji razlika u obliku takozvanog želučanog zuba, koji škamp koristi za usitnjavanje hrane, ali i u građi tijela. Sjevernije populacije imaju uži srednji dio i veći prednji dio tijela, osobito kod manjih jedinki, dok južnije populacije imaju širi središnji dio i manji prednji dio. Ove razlike ukazuju na prilagodbu lokalnim uvjetima poput dubine, temperature i dostupne hrane u različitim dijelovima mora.
Nalazi pokazuju da razlike među populacijama nisu rezultat samo prirodnih ekoloških uvjeta, nego i ljudskih utjecaja poput ribolova, u kojem se često selektivno uklanjaju veće jedinke, osobito mužjaci koji se više izlažu prilikom potrage za hranom i partnerima.
Koristeći napredne metode geometrijske morfometrije, znanstvenici su po prvi put pokazali i razlike između mužjaka i ženki. Škampi različitih spolova ne razlikuju se samo po veličini i brzini rasta, što je već bilo poznato, već i po obliku dijelova oklopa. Mužjaci imaju duži središnji oklopljeni dio, dok ženke razvijaju veći prednji dio glave. Osim toga, ženke pokazuju veću varijabilnost oblika, osobito u kanalima sjevernog Jadrana, a najizraženije u Velebitskom kanalu. Kod svih populacija mužjaci su u pravilu veći, ali razlika u veličini između spolova smanjuje se kod većih jedinki, što odstupa od biološkog obrasca poznatog kao Renschovo pravilo.
Prema službenim podacima prosječni škamp naraste do 25 cm dužine, a najveći je bio dugačak skoro 43 cm. To znači da je škamp koji je 2021. godine u blizini Paškog mosta ulovio Tomislav Šarić iz Šarić Drage do sada najveći ulovljen jer je bio dugačak točno 43 cm te težak čak 345 grama.
