Dobro je poznato da se olignje varalicom najbolje lovi noću uz pomoć umjetnog svjetla, u osvijetljenom prostoru oni imaju najviše hrane jer svjetlo privlači plankton, račiće i ribice kojima se olignji hrane. Koliko će osvijetljeno područje privlačiti olignje ovisi o brojnim čimbenicima poput količine hrane i brojnosti oliganja i njihovom uzrastu, dobu godine i noći, prozirnosti, temperaturi i salinitetu mora, jačini valova i morske struje…
Većina spomenutih čimbenika ima zanemariv utjecaj na broj varalicom ulovljenih liganja, ali na brzinu prilaženja osvijetljenom području i intenzitet hranjenja lignji u znatnoj mjeri utječu jačina i boja, spektar svjetlosti te položaj njegovog izvora u odnosu na površinu mora. To je poznato mnogim ribolovcima, ali većina njih ima različita mišljena o njima, osobito o utjecaju boje svjetla.
Dvojbe, ne samo lignjolovaca nego i znanstvenika, konačno su nakon višegodišnjih istraživanja 2021. godine riješili znanstvenici iz Sjedinjenih Država. Neki rezultati njihovih istraživanja potvrđuju, a neki demantiraju dosadašnja dominantna mišljenja lignjolovaca, ali i znanstvenika o tome.
Istraživanja su pokazala da lignje najviše privlači bijela, svjetlost bez boje, a zatim svjetlost niže valne duljine. U ljudskom vidljivom spektru svjetlosti najnižu valnu duljinu ima ljubičasta pa plava zelena, žuta, narančasta i najveću crvena svjetlost.
Pokazalo se da je većina lignjolovaca bila u pravu jer su preferirali lampe s bijelim svjetlom. Osobito oni koji su tvrdili da je hladna privlačnija od tople bijele svjetlosti.
Kako je dosad smatrala većina lovaca kao drugo olignjama najprivlačnije pokazalo se plavo svjetlo. Znanstvenici su dokazali da svjetlo plave boje za oko 15% privuče manje oliganja od bijelog svjetla iste jačine.
Najveća razlika između dominantnog mišljenja i rezultata znanstvenog istraživanja odnosi se na zeleno svjetlo. Mnogi su ga smatrali olignjama najprivlačnijim, a većina proizvođača lampi tvrdila da lignje privlači zelenkasto svjetlo jer je takve boje mjesečevo svjetlo. No, istraživanja su pokazala da ih ono privlači upola manje od bijelog svjetla.
Rezultati tih istraživanja u Sjedinjenim Državama su, pak, potvrdila dominantno mišljenje da lignje najsporije prilaze u crvenim svjetlom obasjano područje.
Jedno drugo istraživanje, provedeno u Italiju, odnosilo se na privlačnost svjetla lignjama ovisno o njegovoj dužini emitiranja. Pokazalo se da lignje najviše privlači dugotrajno dok stroboskopsko, bljeskavo svjetlo s dugim pauzama, iznimno učinkovito u lovu iglana, ne privlači nego čak plaši olignje. Bljeskanje svjetla s vrlo kratkim pauzama poboljšava ulov, ali svega za nekoliko postotaka. Više od bijelog i žutog, postotak ulova postiže se bljeskanjem zelenog i plavog svjetla jer takvo bljeskanje uzrokuje mjesečina kada obasjava ljuske srđele, inćuna, širuna, bukvi i ostalih ribica kojima se lignje hrane.