Uginula glavata želva pronađena je jučer među otpadom koji je doplutao u Porat, što je silno začudilo svekoliku javnost jer kornjače inače ne krepavaju, žive vječno, recimo kao Joža Manolić, i prežive sve, recimo kao Njonjo. Ta vijest nadmašila je čak i senzacionalna ukazanja ovog ljeta kada su vidioci s raznih dijelova Jadrana javljali kako su u moru opazili psa, morskog, bez noga.
Ta nesvakidašnja situacija zahtijevala je aktivaciju posebnog protokola i koordiniranu akciju.
Kako piše u priopćenju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, kao i u priopćenju iz Dubrovačko – neretvanske županije, riječ je o „Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe)“, a kornjača je izvučena iz mora, piše u priopćenjima, „koordiniranom akcijom županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije“.
Naime, nakon što je jedan građanin vidio krepanu kornjaču i o tome obavijestio Centar 112, aktiviran je dakle protokol koji prati te iznimno osjetljive situacije i to tako što je u Centru 112, zbog zaštite identiteta u tako važnim akcijama nazvat ćemo je - Osoba A, na crvenom telefonu otipkala broj Osobe B i javila kako u Portu pluta krepana kornjača što odmah zahtijeva koorodiniranu akciju slanja Osobe C s prihvatnom mrežom, po naški jankom, u Porat.
Osoba C još uvijek snenih okica brže - bolje zgrabila je specijalnu janku, tzv. kornjačaru, koja joj upravo zbog ovakvih situacija uvijek visi iznad uzglavlja, i uz mjere jakog osiguranja odjurila u Porat kako bi jankom pokupila kornjaču iz mora i iskipovala je na muo.
Ta spekatakularna koordinirana akcija koja je digla na noge, možda čak i s marende, djelatnike gore navedenog županijskog upravnog odjela i sve stručne suradnike, koliko god ih ima zaposlenih, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, prekinula je čak i prebrojavanje ptica kisilica na adventskim kućicama na Stradunu koje se tradicionalno organizira u javnim ustanovama, županijskim, gradskim i ostalim ustanovama i institucijama žderačima proračunskih solada.
Kako piše u priopćenjima, „nakon izvlačenja, vizualnom je procjenom utvrđeno kako uzrok smrti nije moguće utvrditi te je provedeno neškodljivo uklanjanje lešine“, što prevedeno znači da u Javnoj ustanovi za istraživanje ruda i gubljenje vremena, pardon, Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije nemaju blage veze kako je kornjača uginula već im je, kao i onima koji ne primaju plaću za tu stručnost, samo bilo vidljivo da kornjaču nitko nije zatukao ili recimo probio ostima kao onaj nepoznati "junak" ovog ljeta u Crnoj Gori čiji "herojski čin" možete vidjeti na fotografiji ispod.
Pak, na fotografiji koja je proslijeđena uz priopćenje vidi se i osmijeh nepoznate osobe koji se samo čini neprimjeren situaciji kad je uginulo zaštićeno biće, već je to osmijeh koji odražava zadovoljstvo što je ova opsežna akcija provedena bez iti jedne greške u kompliciranom Protokolu koji nije završio tek pukim iskipavanjem kornjače na suho.
Tako su „uzete osnovne mjere oklopa, uznapredovalost obraštaja oklopa rakovima vitičarima (brumbuljcima)“, piše u priopćenjima, a navodi se također „kako je Protokolom i predviđeno, svi podaci dostavljeni su Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (HAOP)“. U priopćenjima ne piše, ali neslužbeno se može doznati iz izvora bliskih istrazi uzroka smrti glavate želve, da su i u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu također prekinuli marendu zbog ove koordinirane akcije.
U svakom slučaju, zajebancije na račun „koordinirane akcije“ dosta, već ipak, ukoliko pronađete ozlijeđenu jedinku koja pripada skupinama morskih kornjača, morskih sisavaca ili hrskavičnih riba (morski psi i raže), budite odgovorni jer je iznimno važno brzo djelovati kako bi joj se mogla pružiti potrebna pomoć u što kraćem roku. Ukoliko je riječ o uginuloj jedinki vaša dojava može pomoći u prikupljanju važnih podataka koji će rezultirati definiranjem adekvatnih mjera zaštite za navedene vrste.
Na stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu možete doznati više o navedenom Protokolu OVDJE, a u većini će slučajeva vaš poziv na 112 biti dovoljan.