U organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika, sociološko-demografska studija "Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika" predstavljena je danas na kampusu Sveučilišta. Ova studija bit će i važan dio Plana upravljanja povijesnom jezgrom, kojega je usvojilo i Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Također, ovom prilikom predstavljena je i istoimena knjiga u kojoj su sažeti svi zaključci studije.
Ravnateljica ZOD-a Iva Carević Peković kazala je da je posljednja studija ovakve vrste bila učinjena prije tridesetak godina, dodavši da je bilo vrijeme da se nešto poduzme. Samu studiju, u sklopu koje je učinjena demografska analiza te interni popis stanovništva, predstavili su njezini izrađivači Sanja Klempić Bogadi koja je bila zadužena za demografsku analizu te sociolozi Jana Vukić i Ognjen Čaldarović.
Tako je rečeno kako u povijesnoj gradskoj jezgri živi tisuću i 557 stanovnika u 568 privatnih kućanstava. To je 600 stanovnika manje nego 2011. godine. Tako je 30 posto starijih od 65 godina, što znači da je svaki treći žitelj povijesne jezgre zapravo stariji stanovnik.
Također, rečeno je i kako je nužno regulirati i planirati turističko opterećenje jezgre, uspostaviti i održavati sigurnost i komunalni red te osigurati bolju opskrbu svakodnevnim potrepštinama. Posebno je naglašeno da bi trebalo sustavno rješavati infrastrukturne i stambene probleme, odnosno ponuditi model stambene obnove koji bi bio usmjeren na specifične, ranjive skupine poput starijih osoba.
U razgovorima sa stanovništvom, autori su došli do zaključka kako su stanovnici svjesni vrijednosti povijesne jezgre te da tu žele i nastaviti živjeti, ali tako da im se omogući veća kvaliteta života, koju trenutno smatraju narušenom. Također, svjesni su i važnosti turizma, ali kako je rečeno, dali su i niz savjeta kako regulirate turističke posjete povijesnoj jezgre, posebice u kontekstu gostiju s kruzera. Posebno su stanovnici naglasili i važnost smanjenja stolova i stolica na javnom prostoru, kao i bolje održavanje čistoće.
Smatraju i da je važno rasteretiti povijesnu jezgru na okolna područja. Što se tiče problema, isticali su buku, posebno u noćnim satima te problem parkirnih mjesta.
- Bilo nam je važno čuti glas lokalnog stanovništva što je prioritet za održivi turizam. Željeli smo vidjeti realne probleme stanovnika, znači sve ono što ih muči, koji su potencijalni razlozi zašto odlaze iz povijesne jezre, ali željeli smo i dati zaključke što bi trebalo da se jezgra revitalizira. - objasnila je Klempić Bogadi.