Dok su se u vrelim kolovoškim danima kolone vozila čiji putnici pokušavaju prijeći granicu s Crnom Gorom protezale kilometrima, a na prelazak se čekalo i po 16 sati, na Facebooku, a gdje će drugdje, ako se uzme u obzir da njega više nitko ne zove za izjave, za stanje u Konavlima bivši župan i aktualni predsjednik Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić (HDZ) za to je, vjerovali vi to ili ne, okrivio Crnu Goru i Albaniju jer nisu već ušle u Europskju uniju.
Po Dobroslaviću „vozači moraju biti svjesni kako velika odgovornost leži na Crnoj Gori i Albaniji da što prije ispune kriterije za pristup EU i time pridonesu bržim provjerama na granici”.
Sramotna je to izjava bivšeg župana i člana Europskog odbora regija ako se uzme u obzir da Dobroslavić vrlo dobro zna koliko je postupak ulaska neke zemlje u Europsku uniju zahtjevan te koliko poglavlja, od kojih neka nisu ni laka ni jednostavna, treba zatvoriti da bi neka zemlja ušla u EU.
Osim toga, baš je ta EU na neko vrijeme zaustavila ulazak novih zemalja u tu „veliku sretnu obitelj”.
Da Crnu Goru, kao jedan od vagona koji je u tom procesu priključenja na lokomotivu Europske unije najviše odmakla, danas prime u članstvo, gužve na granici ne bi se riješile.
Veliki diplomat Dobroslavić trebao bi znati da je ulazak u EU jedan, a ulazak u Schengen drugi, dodatni proces.
Gužve na granici bile bi jednake jer osim što je biometrijski sustav provjere putnika spor, razmak između dva granična prijelaza – Karasovića i Debelog Brijega je premalen, a cesta uska i krivudava.
Dobroslavić, koji nikad nije mirio, ali je zato svojim porukama često zavađao susjede, ponovo je to pokušao učiniti, anulirajući za stanje u Konavlima bilo kakvu odgovornost hrvatskih vlasti.
Doduše, kad je u pitanju izgradnja brze ceste, koja je inače i planirana do Karasovića, Dobroslavić kaže, „krivnja nije na državnoj razini”. I ima djelomično pravo, krivnja što se brza cesta još nije počela graditi nije sasvim na državi. Krivnja je dobrim dijelom na njemu, Nikoli Dobroslaviću, ali on je ne osjeća.
Dok je tvrdoglavo zastupao stav da trasa te ceste treba proći uz samo vodocrpilište Omble iz kojeg se Grad Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, zaustavili su ga građani, koji su se tome usprotivili, kao i dubrovački gradonačelnik Mato Franković i još neki lokalni HDZ-ovci.
Bivši župan kao aktualni predsjednik Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije i vijećnik mogao je na prethodnim sjednicama postaviti pitanje o problemima u Konavlima, kolonama autombila koji čekaju na prelazak državne granice s Crnom Gorom. Mogao je, ali to nije učinio, jer Nikola Dobroslavić u aktualnom sazivu samo vodi sjednice, ne postavlja pitanja niti išta propituje.
On, naime i nije u Skupštini da bi se zalagao za rješavanja bilo kojeg pa tako i problema na graničnim prijelazima s Crnom Gorom. Dobroslavić, koji se trebao politički umiroviti, ne može biti u Europskom odboru regija ako nema mandat župana ili ako nije vijećnik u Županijskoj skupštini. Više ne obnaša dužnost župana pa bi mu bez mandata u predstavničkom tijelu – Županijskoj skupštini, automatizmom prestao i mandat u Europskom odboru regija.
Valjda u tom Odboru, kad je već član, ne valja gluposti poput navedenog posta na Facebooku. Tamo uglavnom šuti. Nismo, naime čuli da je u tom odboru ili savjetodavnom tijelu Europske unije, koje predstavlja glas regija, gradova i općina unutar institucionalnog okvira EU-a te raspravlja o europskom zakonodavstvu koje izravno utječe na lokalnu razinu, nešto suvislo rekao. Tamo je puno članova – 329. Ili nije dovoljno uporan za doći na red.
Član i potpredsjednik Europskog dobra regija iz reda nacionalnih izaslanstava koji je u Povjerenstvu za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU te Povjerenstvu za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove i Skupštini regionalnih i lokalnih vlasti Euro – Mediterana, kao voditelj hrvatskog izaslanstva u tom Odboru regija imao bi što za reći i o rješavanju načina prelaska granice na rubovima Schengena i brojnim drugim pitanjima.
No, Nikola Dobroslavić, kojemu taj mandat traje do 2030. godine, ipak je specijaliziran za tzv. srpski svet. Kako mu mandat traje do 2030. na idućim lokalnim izborima opet će vjerojatno biti na listi HDZ-a za Županijsku skupštinu jer samo tako može produžiti članstvo u Europskom odboru regija.
Šteta potrošenih godina! I njegovih i naših. Šteta mandata!