Samostalna izložba „Vizije radosti“ akademskog slikara Tomislava Buntaka otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Kustosi izložbe su povjesničari umjetnosti Anita Ruso i Feđa Gavrilović. Radi se o prvoj izložbi izv. prof. art. Tomislav Buntak, odnedavno i dekana Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u Domu Marina Držića. Iza Buntaka je više od 60 samostalnih i 80 skupnih izložbi. Tomislav Buntak kao predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika predstavlja jednu od središnjih figura hrvatske likovne scene.
- Imamo priliku svjedočiti otvorenju izložbe koja je opozita izložbi koju smo imali gospara Davora Vrankića. Večeras imamo žudnju Tomislava Buntaka kakvu Držić predočuje u pisanoj riječi, a što je vješto gospar Buntak pretočio u svoje crteže. - rekao je ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.
- Iznimno nam je zadovoljstvo ugostiti umjetnike koji vrlo pozitivno reagiraju na poziv ove kuće, ne samo uz izložbenu nego i uz sve druge djelatnosti. Imamo umjetnike koji možda na prvu misle u sebi da ne znaju kako tog Držića prikazati, ali baš zato što nemamo sačuvani portret Marina Držića, on jest inspiracija svim umjetnicima. I zato mi je zadovoljstvo i sreća kad vidim radove, skice dok se priprema izložba. - naglasio je Matić.
Kustosica izložbe Anita Ruso rekla je kako je "DMD postao mjesto razmjene umjetnosti što je nastavak onoga što su stari Dubrovčani uvijek radili", dok je kustos izložbe Feđa Gavrilović kazao da su "radovi Buntaka dokaz da je umjetnost nešto uz što se mogu otpustiti svi naši problemi".
[youtube url="https://youtu.be/FWHjml6brKM"]
Također, evo što je Ruso u katalogu zapisala o radovima Tomislava Buntaka.
"Vile pridonose dodiru između vilinskoga (arkadijskog) i nevilinskoga svijeta. Točno u tom nevidljivom dodiru između stvarnosti i snoviđenja nastaju djela vrsnog umjetnika Tomislava Buntaka… Likovi koji susreću anđela mogu biti Danteovi putnici koji idu prema drugoj stvarnosti, a mogu biti Tirena i Ljubomir pred Žuđenjem (Kupido). Čitanja su neograničena, ali je kreativni duh koji potiče Buntakovo stvaranje blizak onom renesansnom, držićevskom u kojem je snovita stvarnost svakodnevica, sveprisutna realnost. Njegova viđenja s ruba koja se odvijaju u mekoći linearnog vremena uprizorena su u iskustvima lakoće življenja žena, muškaraca, anđela, zmajeva, vila i nereida koje protječu preko papira." - stoji u predgovoru katalogu Anite Ruso.
Pak, Feđa Gavrilović je dodao:
"U opusu Marina Držića savršeni svijet ostvarenih žudnji društva (za skladno funkcionirajućom zajednicom) i pojedinca (za životom u stalnoj sreći) predstavljaju vile, ta nesputana bića čiste prirode, nastala spojem šumskih duhova različitih europskih tradicija – grčkih, germanskih, nordijskih i slavenskih. Njihove magične moći u stanju su ostvariti sve ono za čime mi smrtnici čeznemo. Vile su prisutne u Tireni, Grižuli kao i u Noveli od Stanca (kazališnim igrama nastalima sredinom 16. stoljeća), međutim u potonjem slučaju ne kao stvarna mitološka bića, nego kao maske aristokratskih prevaranata, koji iz zabave iskorištavaju naivnost jednog seljaka budeći u njemu ljudsku težnju ka vječnoj mladosti. Kartografiju žudnje možemo vidjeti i na slikama i crtežima Tomislava Buntaka… Njegovi likovi prikazani u arabeski zlatnih i srebrnih linija negiraju uzuse ljudskog društva svojom potpunom obnaženošću, kao i zakone fizike, jer se čini kao da lete kroz nedefinirane prostore. okruženju tih figura mogu se prepoznati brojni elementi prirode – jezičci plamena, masa vode, tekstura zemlje, kamenja i lišća, kao i sam zrak, nedefinirani eter koji u Buntakovu potezu dobiva strukturu finog tkanja koje obuhvaća i obgrljuje sve njegove likove.“ - zapisao je Gavrilović.
O autoru:
Izv. prof. art. Tomislav Buntak roðen je 24. travnja 1971. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo 1997. u klasi prof. Miroslava Šuteja na Nastavnièkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1997. do 1998. radi kao profesor Likovne umjetnosti u Desetoj gimnaziji Zagreb. Od 1998. do 2010. radi kao ravnatelj Centra za kulturu i informacije u Zagrebu. Od veljaèe 2010. do danas zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj od svibnja 2016. obnaša funkciju prodekana za upravu i financije, a od listopada 2018. funkciju dekana. Èlan je HDLU-a u Zagrebu od 1996. godine. Dopredsjednik HDLU-a od 2009., a predsjednik HDLU-a od 2018. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (1994. Rektorova nagrada Sveuèilišta u Zagrebu; 1996. Nagrada XXIV. Salona mladih; 2008. Nagrada Kabineta grafike na 4. hrvatskom trijenalu crteža; 2009. Nagrada „Vladimir Nazor“ i Odlikovanje „Red hrvatskog pletera“; 2017. Odlikovanje „Red Danice hrvatske s likom Marka Maruliæa“… ). Radovi mu se nalaze u zbirci MSU Zagreb, MMSU Rijeka, u Modernoj galeriji Zagreb, Galeriji umjetnina Split, Zbirci grafika i crteža NSK Zagreb. Na seminarima i studijskim boravcima između ostalog bio je 2005. na P.S.1 Contemporary Art Center, MoMA, New York; 2008. Tokyo Wonder Site, Tokyo; 2012. One sided story, Leipzig.
V.S.