Sada, kada su temperature priobalnog mora dosegle temperaturu od 19 stupnjeva u plićacima se mogu pojaviti vatreni crvi. Zbog neobičnog izgleda i atraktivnih boja sigurno će izazvati pozornost mnogih ljudi, nekih toliko da će sa željom boljeg proučavanja dodirivati i uzimati ih u ruke. Tako će brzo spoznati da se radi o opasnim stvorenjima čiji kontakt s kožom kod ljudi uzrokuje crvenilo, svrab, bol, oticanje i pečenje.
Zato, ukoliko primijetite ovog crva u moru ne budite znatiželjni, ne dodirujte ga!
Lako ga je uočiti te razlikovati od ostalih morskih crva. Prvo, ne živi u nego na dnu. Drugo, zbog spljoštenog tijela izgleda kao stonoga. Treće, raznobojan je, od zelenkaste, preko žućkaste, crvenkaste, sivkaste do bijele s bisernim sjajem, ali je dominantno upečatljive crvene boje. Četvrto, na svakom segmentu, kolutiću, svi identični osim prvog i posljednjeg, svaki s parom dodataka, čuperkom bijelih čekinja. Osim što služe za kretanje, čekinje su izuzetno učinkovito obrambeno oružje. Vrlo tanke i krhke, a tvrde, lome se pri najmanjem kontaktu i oslobađaju neurotoksin, tvar koja već u malim dozama oštećuje živčane stanice i živčano tkivo.
Neželjeni susret s vatrenim crvima, kao i s ježevima, najlakše je izbeči tako da se pregleda mjesto gdje se želi kupati. Crv se sporo kreće pa ga je lako uhvatiti, ali nije dovoljno samo iskidati u moru jer će mu se oba kraja regenerirati! Mora se izvaditi iz mora kakvim štapićem ili rukom zaštićenom kakovom plastičnom folijom. Na zraku će brzo uginuti ali i dalje dosta dugo predstavljati opasnost pa ga je najbolje zgnječiti i zakopati u tlo daleko od mora.
Ako ipak dođete u kontakt s vatrenim crvom, potrebno je mjesto uboda dobro isprati morem, odstraniti preostale čekinje, što je najlakše i najbrže uraditi ljepljivom trakom. Nakon toga dobro je staviti obloge od alkohola i namazati kremom protiv opeklina, a najbolje mjesto uboda oprati vrućom vodom koja izaziva zgrušavanje otrova i neutraliziranje. No, nekada je potrebno zatražiti i liječničku pomoć.
Vatreni crv (Hermodice carunculata), kod nas poznat i kao crv pas, stalni je stanovnik Jadrana, ali mu se brojnost zadnjih godina znatno proširila zbog zagrijavanja mora. Spada u skupinu beskralježnjaka mnogočetinaša. Kod nas može narasti do 30, ali je najčešće dugačak 5 do 10 cm. Uglavnom naseljava kamenita područja do 20 metara dubine.
Osim zbog brzog porasta brojnosti i širenja područja obitavanja, uzrokovanih dramatičnim globalnim zatopljenjem, vatreni crv može biti smrtonosna prijetnja našem moru i zbog činjenice da ima tek nekoliko prirodnih neprijatelja, a jede praktično sve u moru! Od mrtvih riba, rakova i glavonožaca, do morskih zvijezda i ježinaca, koralja, vlasulja, meduza, anemona, mekušaca...
Na pojedinim područjima u Jadranu već su zabilježene ekonomske štete zbog uništenih ulova u ribarskim mrežama, čak i na parangalima te bulentinima i ometcima.