Nakon što je drugog dan ove godine kod Pule uhićen još jedan ronilac zbog izlova morskih krastavaca, morskih kukumara ili kako ih se univerzalno u hrvatskom jeziku naziva – trpova, mnogi su pitali zašto su te životinje kod nas, ali i u cijelom Jadranu i većem dijelu Mediterana, zabranjeni za izlov te zašto ih unatoč tome mnogi love.
Odgovor na drugi dio pitanje je posve očekivan - love ih zbog iznimno visoke cijene. Naime, trpovi već pedesetak godina nisu samo hrana sirotinje diljem Azije, nego tražena i vrlo skupa delicija diljem svijeta. U nekim dijelovima svijeta morski krastavci su cijenjeni i zato što navodno imaju svojstva afrodizijaka. Zato, zbog povećane potražnje, danas je kilogram sušenog trpa, za što je potrebno 10 do 12 kilograma svježeg, ovisno o kvaliteti, višestruko skuplji od kilograma najskupljih riba!
U mnogim državama postoji mišljenje da trpovi sadrže ljekovite komponente pa ih se zbog toga koristi i u medicini. U Kini su morski krastavci specijalitet, ali i tradicionalni lijek za mnoge bolesti.
Trpovi se u Aziji koriste i za liječenje zdravstvenih problema vezanih uz bubrege i reproduktivne organe. Trpovi također sadrže masne kiseline kao što su palmitinska, oleinska i stearinska koje pomažu u zacjeljivanju rana. Morski krastavci u svojoj koži sadrže kemikaliju nazvanu fukozilirani glikozaminoglikan. Upravo nju Azijati stoljećima koriste za liječenje problema sa zglobovima, posebno kod artritisa.
U nekim dijelovima svijeta, morski krastavci su cijenjeni i zato što navodno imaju svojstva afrodizijaka, dok su u zapadnom svijetu sastojak mnogih kozmetičkih proizvoda.
Zbog svega toga enormno je porasla potražnja pa zato i izlov trpova, što je dovelo do njihove, ali i ugroze ekološkog sustava morskog dna. Naime, ukopavanjem u talog, sediment i njegovim gutanjem miješaju ga i prozračuju, a probavljanjem organskog dijela taloga održavaju prirodnu ravnotežu u morskoj sredini. Na taj način ublažavaju negativni utjecaj povećane količine organske materije u obalnim ekosustavima te štite „pluća mora“- posidoniju (vogu) i ostale morske cvjetnice. Ovisno o vrsti, a njih je trenutačno 1150 u svim svjetskim, a u Jadranskom moru 37, jedinka trpa godišnje pročisti kroz od 9 do 82 kg sedimenta.