Župan Nikola Dobroslavić, u nazočnosti zamjenika župana Joška Cebala, danas je u Metkoviću potpisao ugovore o dodjeli županijskih sredstava za sufinanciranje komunalne infrastrukture Gradu Metkoviću te općinama Kula Norinska, Zažablje i Pojezerje.

Ugovore je župan Dobroslavić tako potpisao s gradonačelnikom Metkovića Daliborom Milanom te načelnicima spomenutih općina – Nikolom Krstičevićem, Majom Vrnogom i Borislavom Dominikovićem, a pritom je izjavio:- Radi se o sredstvima koje Županija redovno ima u svome proračunu, pa je tako i ove godine, a smatramo da je to dobar način u podršci jedinicama lokalne samouprave jer će ta sredstva koristiti za njihove projekte i potrebe.

U ime potpisnika nazočnima se obratio gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, koji je zahvalio županu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji što su iznašli sredstva u ovoj gospodarski teškoj godini. 

- Ova sredstva će nama u lokalnoj samoupravi značajno olakšati realizaciju projekata važnih za život u našim sredinama te poboljšanje komunalne infrastrukture. - zaključio je metkovski gradonačelnik.

dpp

Prije nekoliko dana Općina Župa dubrovačka donirala je 200 sadnica medonosnog bilja i stabala pčelarskoj udruzi Ruzmarin. Udruga je sadnice  podijelila svojim marljivim članovima koji će ih zasaditi diljem Župe dubrovačke kako bi u sušnom ljetnom periodu pčele imale sigurnu pašu. Priča o tome koliko su pčele ugrožene već je poznata, kako u svijetu tako i u Župi pa je  ideja za rješavanje ovog problema na koju je došla Općina itekako značajna.

Znajući  njihovu važnost 27 župskih pčelara iz udruge Ruzmarin vrijedno brinu o svojim pčelama i pčelinjacima. Osim što njihove pčele proizvode med, također doprinose ekosustavu na način da oprašuju biljke.

Župski  pčelari vode brigu i o zdravstvenoj zaštiti pčelinjih zajednica, pomažu  pčelarima kojima nastradaju pčele, a kroz razne radionice i sudjelovanja na sajmovima i predavanjima educiraju se kako bi što bolje brinuli o svojim pčelama. 

Danas je u prostorijama Općine održan sastanak načelnika  Nardellija s predsjednikom pčelarske udruge Ruzmarin Matom Kristovićem i  podpredsjednikom Matom Kesovijom na temu pomoći kroz poticajni program.

Općina Župa dubrovačka  putem Programa potpore male vrijednosti u poljoprivredi za razdoblje 2021. - 2027. podupire rad pčelarske udruge. U ovoj je godini, iz nepoznatih razloga, nestao veliki dio pčela u cijeloj Hrvatskoj i u svijetu, pa je Općina odlučila zatražiti od Ministarstva poljoprivrede suglasnost na izmjenu programa potpore male vrijednosti na način da se program proširi na mjere „obnove pčela“ i da se poveća ukupni iznos potpore za pčelare.

Sadržaj Općine Župa dubrovačka

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1939.). U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 48 novih slučajeva zaraze koronavirusom (19 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 13 osoba iz Dubrovnika, deset iz Metkovića, Opuzena i Ploča, dvije iz Kule Norinske i Župe dubrovačke te jednoj iz Stona. Ukupno je zaraženo 19 muških osoba i 29 osoba ženskog spola, a 34 ih ima utvrđenu epidemiološku vezu. U posljednja 24 sata obrađeno je 314 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 61 786 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u četvrtak.

Oporavile su se 84 osobe: 31 iz Dubrovnika, 23 iz Metkovića, 11 iz Ploča, sedam iz Opuzena, dvije iz Konavala, Slivnog, Zažablja i Župe dubrovačke, jedna iz Dubrovačkog primorja, Orebića i s Lastova te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 66 osoba pozitivnih na koronavirus. Četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb, od čega su tri na invazivnoj ventilaciji te jedan na neinvazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 1090 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je osam kršenja mjere samoizolacije (svih osam na granici). Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 651 kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U Dubrovniku do 24. travnja boravi snimateljska ekipa njemačke televizije SWR, koja ima oko 14 milijuna gledatelja i dio je velikog TV sustava ARD. Tročlana ekipa nacionalne televizije tijekom četverodnevnog boravka u Dubrovniku snima emisiju na temu budućnosti turizma. 

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić u intervjuu za SWR dotakla se raznih tema, od situacije prije i za vrijeme pandemije, cruising industrije, djelatnika u turizmu, vodiča, projekata Respect the city, The digital nomads in residence i Safe stay in Croatia te budućeg koncepta turizma u Dubrovniku. Ana Hrnić je istaknula da je teška i izazovna godina iza nas, ali unatoč tome, sada je prilika za zaokret u smjeru razvoja održivog turizma. 

Njemačka TV ekipa u Dubrovniku je u pratnji vodičke za njemački jezik, Gabriele Lučić s nekolicinom Dubrovčana snimala razgovore na temu kako je pandemija promijenila svijet, od vodiča, vlasnika ugostiteljskih objekata, obrtnika, poljoprivrednika i privatnih iznajmljivača. 

Njemačko tržište je jedno od najvažnijih emitivnih tržišta Dubrovnika. Prethodnih godina njemački turisti bili su na trećem mjestu na top listi najbrojnijih gostiju u Dubrovniku, a u 2019. godini u Dubrovniku je boravilo 111 446 njemačkih turista, uz ostvarenih 294 661 noćenja. 

dpp

U sklopu projekta WATERCARE na ušću rijeke Neretve instalirana je vrijedna oprema koja će uzorkovati vodu u intervalima usklađenim s vremenskim uvjetima te mjeriti razinu onečišćenja mora za kupanje nakon obilnih kiša. 

Također, održana je i edukacija za korištenje specijalizirane opreme na kojoj su sudjelovali predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i Zavoda za javno zdravstvo DNŽ. U sklopu projekta WATERCARE za područje Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovanja će vršiti Zavod za javno zdravstvo DNŽ, a edukaciju o korištenju održao je dobavljač opreme.

Uzorci će se uzimati putem automatskog uzorkivača u intervalima usklađenim s vremenskim uvjetima te na transektima u moru kako bi se jasno dobili rezultati utjecaja potencijalnog onečišćenja vode iz rijeke na kvalitetu mora za kupanje. Osim Neretve, na isti način će se uzorkovati i na ušću rijeke Cetine i Raše te talijanske Pescare, a pilot područje projekta WATERCARE je ušće Arzille u talijanskom Fanu.

Cilj projekta WATERCARE je poboljšanje kakvoće mora za kupanje smanjenjem mikrobiološkog onečišćenja korištenjem inovativnih alata u gospodarenju i obradi fekalnih otpadnih voda. Također, u sklopu projekta će se razviti sustav predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o korištenju mora za kupanje.

Ukupna vrijednost projekta WATERCARE iznosi 2.833.019,40 eura, od kojih je udio Dubrovačko-neretvanske županije 278.000,00 eura, a predviđeno trajanje projekta je trideset mjeseci. Partneri na projektu su Nacionalni istraživački savjet – Institut za morske znanosti iz Ankone, tvrtka ASET SPA iz Fana, Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište Urbino “Carlo Bo”, Splitsko dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu, Javna ustanova Metris iz Pule i Hrvatske vode.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Nikša Trojanović je nezavisni kandidat za načelnika Općine Konavle uz podršku Hrvatske seljačke stranke koja samostalno izlazi na predstojeće lokalne izbore u Konavlima.

- Od kuknjave nema ništa. Imam energiju, znanja i hrabrosti suočiti se s izazovima vremena u kojem živimo. Tijekom kampanje koja je ispred nas govorit ćemo o konkretnim rješenjima za Konavle. – rekao je Trojanović.

Nikša Trojanović je rođen u Dubrovniku gdje se školovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Uz gimnaziju je završio i Glazbenu školu u Dubrovniku. Dragovoljac je Domovinskog rata, oženjen i otac troje djece. Govori tri jezika, engleski, talijanski i njemački. Nikša se posljednjih godina profesionalno bavi poljoprivredom te svojim životnim primjerom svjedoči potencijal razvoja Konavala.

Inače, Ivo Trojanović, Nikšin djed, bio je narodni zastupnik HSS-a i istaknuti hrvatski političar.

dpp

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji bivšeg hotela Stadion, 23. travnja 2021. od 10 do 17 sati, zatvorit će se za promet svih vozila istočni trak nerazvrstane ceste između zgrade gradskog bazena i Atlant centra, za smjer vožnje Vukovarska ulica – Ulica dr. Ante Starčevića.

Za to vrijeme, sva vozila koja prometuju iz Vukovarske ulice prema Ulici dr. Ante Starčevića preusmjeriti će se obilaznim pravcem preko Ulice Nikole Tesle pa nadalje na Ulicu Hrvatskog Crvenog križa te Ulicu dr. Ante Starčevića.

Molimo sve sudionike u prometu da se prilagode privremenoj prometnoj signalizaciji. 

Grad Dubrovnik

Kako čujemo, oko TUP-ove se zgrade već motaju predatori koji se nadaju kupnji prostora i izgradnji stanova i apartmana po već, puno puta, viđenom modelu. Hoćemo li dopustiti da se bivša tvornica, oživljena duhom mladosti i poduzetništva, pretvori jednim potezom pera, podebljanog pohlepom, u nove smještajne jedinice? - rekao je danas kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Srđ je Grad Đuro Capor na konferenciji za novinare u Gružu.

- Došli smo u Gruž dati podršku mladim i kreativnim ljudima koji su budućnost ovog Grada. Želimo dati podršku poduzetnicima koji su, neovisno o gradskim politikama i planovima, vlastitim idejama i ulaganjima stvorili održive poslove i time stvorili novo središte urbane kulture grada. Od nekad velike tvornice, koja je bila simbol industrijalizacije, TUP se pretvorio u mjesto druženja i stvaranja. - govori Capor.

- U svojim nam priopćenjima gradske vlasti najavljuju velike investicije u Gružu,  izgradnju terminala za brodove na kružnim putovanjima, ali i podzemnog tunela ispod Gruža. To su sve velike investicije s javnim novcem koji će se uložiti u  infrastrukture za podršku ekonomski neodrživim modelima od kojih građani i dobre poduzetničke inicijative poput ove u TUP-u nemaju koristi. Takvi neodrživi ekonomski modeli temeljeni na rentijerstvu i eksploataciji prostora, bez razvoja ljudskog kapitala, a koji koriste samo mešetarima prostora donose onečišćenje okoliša koje dugoročno utječe na zdravlje i gospodarstvo. Danas je Dan planeta Zemlje pa je posebno važno progovoriti i o tome. - kazao je Capor.

- Smije li gradska vlast zaboraviti na svoje građane i poduzetnike?
Zar ne bi trebali prepoznati dobre ideje i dati im podršku? Mladi poduzetnici, koji se nisu bojali uložiti vlastiti novac i riskirati s ulaganjem i razvijanjem nečega drugačijeg, zaslužuju da im se da podrška, zaslužuju da im gradska vlast kroz Generalni urbanistički plan osigura prostor za djelovanje i razvijanje. - naveo je Capor.

- Planom upravljanja svjetskom baštinom, koji je usvojilo Gradsko vijeće predviđeno je da se području Gruža u sljedećih pet godina osnuje centar svjetske baštine s karakteristikama urbanog centra. Zar ne bi bilo posve prirodno takav centar planirati i realizirati upravo u TUP-u koji već ima urbane sadržaje, ali i obilje neiskorištenog prostora? Kao budući gradonačelnik zalagat ću se da aktivnom ulogom Grad Dubrovnik osigura neometan razvoj stvaralaštva, poduzetničkih ideja i kreativnih industrija naših mladih sugrađana. - kazao je kandidat SJG za gradonačelnika Đuro Capor.

dpp

Do izbora je nešto manje od mjesec dana, a tek je manji dio političkih stranaka i kandidata aktivno. Neki naime šalju priopćenja ili konferencije za novinare sazivaju gotovo svakodnevno, dok veći dio njih to uopće ne čini. Primjerice, najveća stranka, HDZ i aktualni gradonačelnik Mato Franković drže se po strani i šute. No, kad se zbroji i oduzme što većina kandidata priča posljednjih 15 – tak dana, jasno je zašto Franković šuti. Nema zapravo na što ni odgovoriti. 

Piše: Nikolina Metković

Da, Franković taktički šuti, ali svakako osluškuje stavove koje ususret izborima iznose njegovi politički konkurenti. Neki od njih proteklog su tjedna iznijeli zaista gomile gluposti na koje se suvislo i bez podsmijeha niti ne može odgovoriti. 

POPULIZAM SRĐEVACA O RASTURANJU PAŠALIĆEVE MARINE

Prvi su se prošlog tjedna „prosuli” srđevci, odnosno njihov gradonačelnički kandidat Đuro Capor. Netom što je Franković u posao uveo izvođača radova, Srđevci su se okupili na Lapadskoj obali, obećavši kako će potjerati Franja Pašalića, raskinuti koncesiju, rasturiti mu marinu, lavove poslati Vlahušiću da ukrasi dvorište oko kuće u Imotici te građanima ustupiti vezove u marini. 

No, građanima su srđevci zaboravili reći da vezovi u Pašalićevoj marini nisu pogodni za barke pa bi marinu doslovce trebalo rušiti. Za građane nisu niti podvukli onu financijsku crtu. Nisu im naime rekli koliko bi ih, kao porezne obveznike koji bi u konačnici sve to platili, koštalo to raskidanje koncesije, protjerivanje Pašalića i razbijanje marine. Jesu li zaboravili da u ovoj zemlji, kakvi su takvi su, ipak postoje sudovi na kojim bi ih Pašalić, kakav je takav je, tužio i u konačnici dobio pozamašnu svotu novca kojeg je uložio u marinu, ali i za izgubljenu dobit. 
Srđevci, koji su inače druge učestalo prozivali za populizam na Lapadskoj su obali dali građanima čista populistička obećanja, za koja i sami znaju da ih je nemoguće realizirati. 

Također, što ih se više sluša, sve je manje jasno zašto se srđevci stalno obrušavaju na Vlahušića. Vlahušić im naime u političkom ringu nije nikakva konkurencija jer prosječan birač Andra Vlahušića po stavovima dijametralno suprotnim, srđevce na biračkom listiću neće nikad zaokružiti. 

Neće to učiniti ni Raguževi birači, na kojeg se također stalno obrušavaju. Zanimljivo je kako dobro važu svaku riječ prije negoli upute kritike prema Frankoviću. Rade li to slučajno ili možda nemaju argumenata za prozivati Frankovića?

DOK LJUDIMA FALI KRUHA NA TRPEZAMA, VLAHUŠIĆ NUDI IGRE PO PLAŽAMA

Vlahušić je uz srđevce najaktivniji u kampanji. Kad ne drži konferencije za novinare, šalje priopćenja za javnost. Predložio je set mjera za koliko toliko normalno odvijanje turizma u vremenu korona pandemije. Prvi je u zemlji prije dva mjeseca predložio procjepljivanje turističkih radnika. Bavio se i gradskim financijama, proračunom i kreditnim zaduženjima Grada. Iznio i niz prometnih rješenja s ciljem rasterećenja gradskih prometnica na koja je razvio još kao gradonačelnik, ali je i on proteklog tjedna sam sebi zabio autogol. 

U vremenu u kojem narodu već, doslovno, fali kruha na trpezama, nije primjereno nuditi igre, poglavito igre bez kruha, a Vlahušić je obećao nekakve Red Bull igre po plažama, nekakav NK GOŠK Dubrovnik 1919. Red Bull AS Monaco i nova snimanja serija i filmova i to u vremenu u kojem se i filmska industrija bori za opstanak.

Inače, treba biti kristalno jasno da filmaše u Dubrovnik nisu doveli političari. Došli su sami. Prvo su naime „scoutsi” izviđali lokacije podobne za snimanja pa su onda sjeli s predstavnicima vlasti za stol i dogovarali uvjete snimanja, a naše vlasti od njih, koji novca imaju, nisu u niti jednom slučaju uzele onoliko koliko su mogle jer su se vodili benefitima koje će im donijeti te prestižne produkcije, nakon što njihova ostvarenja dopru do gledatelja. Pametni bi uzeli i pare i jare, a naši su samo uzeli jare. Dok naši sanjaju filmska studija i uzastopna snimanja raznih franšiza, zaboravljaju na onaj zamor od određenih lokacija koji je neminovan. Jedno se vrijeme naime snima intenzivno pa se potom na duže razdoblje ne snima ništa. 

HOĆE LI NAM TREBATI „POVJERENSTVO ZA MENSTRUALNE PROIZVODE”?

Ipak biser nad biserima proteklog je tjedna, govoreći sama sebi u brk, izrekla SDP-ova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Anita Bonačić Obradović. 

Stala ona ispred kamere i priča sama sebi u brk o porezu za higijenske uloške i tampone ili kako ih ona naziva „menstrualnim proizvodima”. Priča ona kako u Saboru nije prošla inicijativa da se porez na uloške smanji i nastavlja kako „mi trebamo biti primjer, subvencionirati i razgovarati s veledrogerijama da nam izađu ususret da možemo postaviti automate u školama”. Grad, kaže ona, treba osigurati sredstva kako bi smanjio njihove troškove. 

Zamislite samo u kakvom bi se problemu našao npr. aktualni gradonačelnik Mato Franković u pokušaju da ženama subvencionira uloške. Morao bi osnovati posebno „povjerenstvo za menstrualne proizvode”, jer kako bi drukčije, u moru svih tih uložaka i tampona, odlučio koje kupiti. Ne bi bilo lako opredijeliti se koju vrstu uložaka subvencionirati: one tanje za slabija ili one debele za obilnija krvarenja, one s tri, četiri ili one s pet šest kapljica, s krilcima ili bez krilca, Always, Libresse ili neku treću marku. Koje bi uloške odabrao za žene s alergijskim reakcijama na neke od higijenskih uložaka? Tampone ili menstrualne čašice? A i zadnje što bi svaka žena poželjela u tim danima jest da joj, kad posegne za tamponom ili uloškom, na pamet padne političar/ka, ma koji god on bio ili bila.

Nakon što je donedavni predsjednik GO SDP-a Jadran Barač povukao kandidaturu za gradonačelnika, SDP-ovi kandidati, Ivan tropan i Anita Bonačić Obradović, gurnuti u političku arenu, slaba i površna znanja, učestalo se reklamiraju putem omiljene im društvene mreže Facebooka i to na način da stanu ispred kamere i samouvjereno palamude gluposti koje s problemima na lokalnoj, našoj dubrovačkoj razini, nemaju ama baš nikakve veze. Ne rade oni to slučajno već nameću svoje teme kako bi prikrili neznanje i nepoznavanje stvarnih problema. Danas tako palamude o uvođenju građanskog odgoja u škole. Uistinu je teško naći poveznicu s gradonačelničkom kandidaturom.

FRANKOVIĆ JE KNJIŽICU OBEĆANJA GOTOVO PA IZVRŠIO

Mato Franković zaista ima puno razloga za šutnju. Na toliku količinu izrečenih gluposti pametnu čovjeku ni ne ostaje ništa drugo nego šutjeti. Od svega što smo od HDZ-ove oporbe mjesec dana prije izbore čuli i vidjeli, gotovo se sa sigurnošću može reći da se u participaciji u vlasti u Dubrovniku, nakon što se 16. svibnja prebroje glasovi, i neće puno toga promijeniti. 

Kad se na stranu stave političke preferencije i hladne glave odvaže proteklo četverogodišnje razdoblje, HDZ je u Gradu Dubrovniku, krizi unatoč, odradio dobar posao. Gradonačelnikova knjižica obećanja danih prije četiri godine, ona s malo teksta i puno fotografija, gotovo je pa izvršena. 

Kampanju bi Franković mogao započeti s osvrtom na realizirane projekte, no od njega se očekuje ozbiljan plan i program za sljedeće četverogodišnje razdoblje kroz koje neće biti lako broditi jer kriza neće tako brzo završiti, odnosno njezini stvarni efekti tek će se zbrajati. 
Frankovićev plan za nadolazeće četverogodišnje razdoblje kojega tek trebamo vidjeti, zapravo niti ne mora bit posebno briljantan, ako se uzme u obzir da njegovi konkurenti palamude gluposti. U idejama mu može parirati jedino Vlahušić pod uvjetom da „stane na loptu” kad mu gluposti padaju na pamet. S ostalima Franković „briše pod” i dok šuti.

Tvrtka Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. krenula je u realizaciju solarne elektrane na krov općinske zgrade u Cavtatu. Realizacija ovog projekta je počela sredinom 2019. godine, kada je predan projektni zadatak projektantima. Nakon toga je slijedilo apliciranje projekta prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje je u studenom 2020. godine dobiveno pozitivno rješenje i gdje je Fond odobrio sufinanciranje u iznosu od 75 posto, nakon čega je ČIZK uredno provela natječaj te odabrala najpovoljnijeg izvođača te sada kreće u realizaciju navedenog projekta.

Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. planira na krovu općinske zgrade izgraditi sunčanu elektranu nazivne snage izmjenjivača 10 kW i vršne snage fotonaponskog generatora 10,08 kW. Na ravnom krovu zgrade postavit će se fiksni fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije. Na aluminijsku konstrukciju postavit će se 36 monokristalna fotonaponskih modula. Površina elektrane iznosila bi cca. 60 m2. Vršna snaga fotonaponskog polja sunčane elektrane je 10.080 W. Priključna snaga elektrana je snaga fotonaponskog izmjenjivača iznosi 10.000 W. Tip postrojenja je mrežni fotonaponski sustav, za potrebe te građevine i/ili za predaju energije u mrežu. Glavni dijelovi sunčane elektrane priključene na elektroenergetsku mrežu su fotonaponsko polje i fotonaponski izmjenjivač.Vrijednost navedenih radova je 139.965 kuna (bez PDV-a), od čega će 104.973,75  kuna (bez PDV-a) biti financirano od strane Fonda, a ostatak će pokriti ČIZK. Planirano vrijeme provedbe projekta je tri mjeseca, što bi značilo da će od 1. kolovoza ove godine Općinska zgrada proizvoditi električnu energiju. 

Ovaj projekt je napravljen u suradnji s Općinom Konavle, čime je jasno pokazan nastavak ulaganja u održive te ekološki zdrave projekte, a sve u svrhu kvalitetnijeg očuvanja naših Konavala. Glavni cilj ovog projekta je pokazati da i sami građani krenu u smjeru održivih i ekološki „čistih“ izvora energije.

Sadržaj Općine Konavle

Na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske proveo se 24-satni nadzor brzine kretanja vozila.

Akcija se provodila u isto vrijeme u svim zemljama Europske unije, pa tako i na području svih policijskih uprava u Republici Hrvatskoj, temeljem plana ROADPOL-a, mreže prometnih policija.

Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske nadzor brzine proveden je na 79 lokacija, sudjelovalo je 45 policijskih službenika, a kontrolirana su ukupno 322 vozila, te je utvrđeno ukupno 123 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila.

Najveća izmjerena brzina od 169 km/h izmjerena je vozaču osobnog vozila na autocesti A1 kod Ploča.

dpp

Na radost svih vozača, ali i dijela mještana Rožata koji su trpili buku, danas su s prometnice uklonjene tzv. vibracijske trake, u naravi „ležeći policajci”, njih 24, čije je postavljanje prošlog ljeta bilo i zakonski upitno u smislu da nije postavljen nikakav znak upozorenja da se na njih nailazi, valjda s obzirom da su u Gradu Dubrovniku uistinu bili uvjereni kako su to „vibracijske trake”.

E što su vibrirale, vibrirale su, jer „ležeći policajci” ili vibratori, sasvim svejedno, pokazali su se kao ogroman promašaj na što smo na Dubrovnikpress.hr portalu ukazali odmah kad su i postavljenje, a to postavljanje inače je koštalo 85 tisuća kuna.

Danas se tornama dižu, a vozačima se više neće dizati kosa na glavi kada imaju proći dionicom ceste kroz Rožat. Rožatski „vibratori” inače su se pokazali i opasnima, jer kako nije bilo odgovarajućeg prometnog znaka oni vozači koji rijetko prolaze Rijekom dubrovačkom pa na njih zaborave ili prolaze možda i prvi put, naletjeli bi naglo pa je dolazilo i do potencijalno opasnih naglih kočenja i pri malim brzinama. Putnici u Libertasovim autobosima samo što nisu tražili bubrege po podu, a stanovnici Rožata uz ovo čudo cestovne tehnologije kao da su živjeli uz željezničku prugu. Inače, koliko su „vibratori” beskorisni pokazalo se nedavno kada se na tom mjestu po „staroj špranci” dogodila prometna nesreće, a postavljeni su i zbog toga da se takve nesreće ne događaju.

U Rožatu bi tako uskoro umjesto „ležećih policajaca” trebala biti postavljena kamera, što se moglo učiniti i odmah, no ni kamera ni „vibratori” ni „ležeći policajci” neće i nisu nikad previše uzbuđivali idiote za volanom, a kad se idiote počne zatvarati onda neće biti potrebne ni kamere ni „vibratori” ni „ležeći policajci”.