U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 42 nova slučaja zaraze koronavirusom (17 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 19 osoba iz Dubrovnika, devet iz Konavala, osam iz Župe dubrovačke, tri iz Metkovića, po jednoj iz Blata i s Mljeta te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Ukupno je zaraženo 12 muških i 30 ženskih osoba, a 31 ima utvrđenu epidemiološku vezu. U posljednja 24 sata obrađeno je 209 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 41 827 uzoraka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 30 osoba: 18 iz Dubrovnika, četiri iz Konavala, po dvije iz Metkovića i Župe dubrovačke te po jedna iz Blata, Dubrovačkog primorja, Ploča i Stona.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 32 osobe pozitivne na koronavirus. Dva pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb, od kojih je jedan na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 794 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije (oba na granici). Od početka pandemije zabilježeno je 349 kršenja mjere samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić potpisali su u utorak u palači Ranjina ugovor o financiranju nadstandarda prekovremenih sati za pripravnost liječnika ZHM-a DNŽ.

Vrijednost ugovora je 375 tisuća kuna, a sredstva su namijenjena po osnovi prekovremenih sati po pozivima o pripravnosti liječnika u terenskim ispostavama u Metkoviću, Pločama, Korčuli i Blato.

Iza ovoga slijedi potpisivanje ugovora o poticajnim mjerama za zdravstvene radnike u ostalim zdravstvenim ustanovama kojima je Županija osnivač.

Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija i na ovaj način nastavlja ulagati u zdarvstvo, a nedavno su tako nabavljena dva nova vozila za ispostave u Blatu i Korčuli.

Potpisivanju su nazočili i zamjenici župana Žaklina Marević i Joško Cebalo, kao i pročelnica UO za društvene djelatnosti Jelena Dadić.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 28 novih slučajeva zaraze koronavirusom (13 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 15 osoba iz Dubrovnika, sedam iz Konavala, po dvije iz Metkovića i Ploča te po jednoj iz Orebića i Slivnog. Ukupno je zaraženo 16 muških i 12 ženskih osoba, a 19 ima utvrđenu epidemiološku vezu. U posljednja 24 sata obrađeno je 247 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 41 618 uzoraka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Oporavilo se 29 osoba: 17 iz Dubrovnika, osam iz Konavala te po jedna iz Blata, Ploča, Stona i Župe dubrovačke. U OB Dubrovnik hospitalizirane su 33 osobe pozitivne na koronavirus. Dva pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb, od kojih je jedan na invazivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 689 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno je kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije zabilježeno je 347 kršenja mjere samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

„Tko je što povukao?” Tim protupitanjem je prvi čovjek Mosta Božo Petrov odgovorio na novinarsko pitanje je li povukao kandidaturu za župana Dubrovačko – neretvanske županije na predstojećim lokalnim izborima. Naime u pozivu na konferenciju za novinare koja je održana danas, a koji je medijima upućen u ponedjeljak, između ostalog je navedeno kako će se održati „predstavljanje kandidata Mosta za gradonačelnika Dubrovnika i župana Dubrovačko - neretvanske županije”. Zašto onda kandidat za župana nije predstavljen, odnosno zašto Božo Petrov nije potvrdio svoju ili objavio kandidaturu nekog drugog kandidata? Odgovor je jasan – Petrov kalkulira.

Prema rezultatima lokalnih izbora iz 2017. Most je druga po snazi politička opcija u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Naime, lista predvođena HDZ-om za Županijsku skupštinu na izborima 2017. osvojila je 26 431 glasova birača. Mostovu listu poduprlo je 14 748 birača.

HDZ-ovu županu Nikoli Dobroslaviću na posljednjim je izborima Most suprotstavio Nikolu Grmoju. U prvom krugu Dobroslavić je osvojio 29 267 glasova, a Grmoja 16 564 glasa. U dugom krugu slavio je Dobroslavić s 29 623 glasa, dok e Grmoju zaokružilo 19 236 birača.

Iako je pobjedu u konačnici odnio Dobroslavić, rezultat pokazuje kako je HDZ-ov kandidat u drugom krugu zapravo stagnirao, naime, dobio je tek koji glas više nego u prvom iako je bazen potencijalnih birača bio širi. No, rezultat s prošlih izbora također pokazuje kako Mostov kandidat, uz uvjet da rejting te stranke nije u silaznoj putanji, uz potporu više stranaka može detronizirati Dobroslavića. Možda je to razlog zašto Petrov odugovlači.

Naime, jasno je da Petrovu za konačnu pobjedu treba šira potpora. Kako je bazen na desnom spektru poprilično plitak, htio ne htio, mora grabiti u onaj lijevi koji je nešto dublji u kojem su glasovi koji su Petrovu itekako nužni.

Na Petrovu je da nudi pa je to i učinio. Pred SDP je izašao s prijedlogom da ga podrže u kandidaturi. Obezglavljeni SDP u toj je ponudi vidio svoj spas pa su brže bolje na sastancima redali lidere drugih stranaka s kojima su inače koalirali, nudeći svima da podrže Petrova. Čak su i bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću nudili da se svrsta u taj veliki antihadezeovski blok.

Ono što je županijski SDP bio spreman podržati, vrh te stranke je odbacio. No, dogovor je ipak moguć u jednom drugom obliku. Naime, župan, tko god on bio, ništa je bez Županijske skupštine u kojoj ima svoju većinu. Da bi bio ključan igrač u Županiji, Petrov niti ne mora bit župan. Može, recimo, biti predsjednik Županijske skupštine kojega će izabrati većina. Taj je scenarij izvjestan. Nisu li ga Most i SDP imali spremnog pred parlamentarne izbore? Da je SDP-u pošlo za rukom osvojiti veći broj mandata taj bismo scenarij u obliku programske potpore imali na snazi na državnoj razini. Scenarij je to sličan onom u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika u kojem Most i DDS koji je izbačen iz koalicije s HDZ-om za HDZ „utiho” redovito dižu ruke.

Da nešto sprema, Petrov koji informaciju o svojoj kandidaturi nije ni potvrdio ni demantirao, jasno je i iz njegove izjave kako je dobio „fine informacije s terena koje prvo želi podijeliti sa svojim članstvom”.

Vjerojatnost da Petrov igra na efekt šoka kao što su u Mostu igrali na kontinentu kad su na svoju listu privolili bračni par Raspudić - Selak je vrlo mala i on sam se i dalje čini kao zasad najozbiljniji kandidat, uostalom i kao najozbiljniji protivnik Dobroslaviću. No, eventualna pobjeda za Petrova bi značila političku prekretnicu. Naime, u slučaju da bude izabran za župana morao bi se odreći svog saborskog mandata. Župani ne mogu biti saborski zastupnici, a što je predsjednik stranke bez saborskog mandata...

Ne, Božo Petrov ne blefira, već važe i kalkulira. Križaljku je složio i čeka potvrdne odgovore od onih kojima je ponudio suradnju.

U ranim jutarnjim satima jučer su policijski službenici na MCGP Karasovići upoznati od strane carinskih djelatnika kako je prilikom carinske kontrole teretnog vozila albanskih nacionalnih oznaka, koje je bilo na izlazu iz Republike Hrvatske, pronađeno oko 200 kg duhana koji je bio skriven unutar vozila.

Vozilom je upravljao 31-godišnji državljanin Albanije koji je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Izbjegavanje carinskog nadzora, kasno sinoć predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko - neretvanske.

dpp

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za osnivanje skloništa za žrtve nasilja u obitelji „sigurne kuće”, vrijedan 11,7 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda, potpisali su u ponedjeljak u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Potpisivanju je nazočio premijer Andrej Plenković, koji je istaknuo kako je nasilje u obitelji ozbiljan i loš fenomen hrvatskog društva.
- Imamo 25 skloništa za žrtve nasilja s 346 kreveta, a trenutno je nažalost popunjeno pola tog kapaciteta, što znači da je problem očit. Moramo učiniti sve da ga iskorijenimo. - rekao je premijer Plenković te podsjetio kako je u njegovom prvom mandatu ratificirana Konvencija Vijeća Europe o zaštiti žena i djece od nasilja u obitelji.

Ministar Josip Aladrović rekao je kako ministarstvo ima zadatak zaštititi žrtve obiteljskog nasilja, što je shvaćeno vrlo ozbiljno.
- Dosad su potpisana dva ugovora o osnivanju skloništa, za Koprivničko-križevačku i Virovitičko-podravsku županiju, a danas potpisujemo i treći u Dubrovniku. Uz to, uspostavili smo nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela, koji radi cijeli tjedan 24 sata dnevno, blagdanima i praznicima. Povrh toga, dodijelili smo tri milijuna za dvadeset udruga koji se bave sprječavanjem nasilja u obitelji. - rekao je Aladrović.

Naveo je kako projekt obuhvaća rekonstrukciju objekta, u kojem će korisnici imati osiguranu hranu i smještaj, psihološku pomoć te podršku u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu i zdravstvenu pomoć.
- Korisnici će tako dobiti mogućnost planiranja daljnjih koraka, bez neposrednog straha za vlastiti život. Stručnjaci upozoravaju da je pandemija prouzročila porast nasilja u obitelji, pri čemu su 85 posto žrtava žene, koje se često boje prijaviti nasilje. To je dodatno pogoršano općim društvenim stanjem straha, nesigurnosti i ograničenog kretanja. - poručio je Aladrović.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako će se odmah pristupiti realizaciji projekta „sigurne kuće” te iskazao nadu kako će biti što manje slučajeva obiteljskog nasilja.
- Nažalost pretpostavljamo da će ih ipak biti pa ćemo pomoći žrtvama na najbolji mogući način. Ovo je sjajan projekt i hvala Caritasu Dubrovačke biskupije, županijskoj razvojnoj agenciji DUNEA te županijskom odjelu na svom uloženom trudu. - izjavio je Dobroslavić.

Skloništem za žrtve nasilja u obitelji „Josipov dom“ partnerski će upravljati Dubrovačko-neretvanska županija i Caritas Dubrovačke biskupije.

Prethodno je premijer Plenković posjetio gradilište Pelješkog mosta te otvorio studentski dom u Čokolinu koji radi još od prošle godine.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić predstavio je Povjerenstvu CIVEX nacrt mišljenja “Paket mjera za proširenje EU-a za 2020. godinu” na kojem kao izvjestitelj radi posljednjih nekoliko mjeseci temeljem dva dokumenta Europske komisije –  “Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2020. godinu” i “Gospodarski i investicijski plan za Zapadni Balkan” iz listopada prošle godine.

Ovaj dokument nastao je nakon konzultacija s predstavnicima Europske komisije, Europskog parlamenta, Europskog gospodarskog i socijalnog vijeća kao i brojnim dionicima zainteresiranim ili uključenim u proces proširenja EU-a. U svom izlaganju župan Dobroslavić naglasio je da bi sve zemlje zapadnog Balkana trebale postati članice EU, što bi bilo obostrano dobro s političkog, gospodarskog i sigurnosnog aspekta, ali naravno sve te zemlje prethodno moraju ispuniti sve kriterije za pristupanje EU, dok Turska tek treba uvjeriti EU da je doista spremna prihvatiti europske standarde i vrednote s obzirom na veliko pogoršanje u pogledu ljudskih prava, vladavine prava te funkcioniranja lokalne demokracije.

U mišljenju je naglašena je potreba uklanjanja nedostataka u funkcioniranju demokracije u zemljama proširenja, posebno na lokalnoj razini. Također župan Dobroslavić pozdravio je pokretanje Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan kao ključnog instrumenta podrške ekonomskom oporavku i razvoju zemalja regije te podržao uključivanje jedinica lokalne i područne samouprave u programiranju i praćenju provedbe mjera odnosno financiranih projekata.

Župan Dobroslavić na kraju izlaganja pozvao je na pojačanu suradnju lokalnih i regionalnih vlasti u EU-u kao i Europskog odbora regija s lokalnim i regionalnim vlastima u zemljama proširenja. Dokument Mišljenje bit će predstavljen i o njemu će se glasati na Plenarnoj sjednici Europskog odbora regija u Bruxellesu početkom svibnja 2021. godine.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Obavještavamo građane da će Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, nakon privremenog prekida zbog pandemije virusom COVID-19, nastaviti s radom djelatnika upravnih poslova u prostorijama gradskog kotara Mokošica, na adresi Bartola Kašića 8 (u okviru opskrbnog centra)

Kako bi se građanima Mokošice olakšalo izdavanje osobnih dokumenata, uredovni dan će se održavati svakog petka u vremenu od 9 do 12 sati počevši od ovog petka, 19. veljače.

Riječ je o prijenosnim šalterima upravnih poslova putem kojih građani mogu obaviti poslove prijave i odjave prebivališta i boravišta, ishodovanja uvjerenja o prebivalištu i matičnom broju, te podnijeti zahtjev za osobnu iskaznicu i putovnicu, ali je potrebno da pri tom donesu fotografije nužne za izradu dokumenata.

PU dubrovačko - neretvanska

SDP-u posljednjih godina ne ide najbolje. Osim što im ne polazi za rukom pobijediti na parlamentarnim izborima, stranci koja se davno odrekla svoji socijaldemokratskih postulata sve je teže naći i kandidate za ključne dužnosti na predstojećim lokalnim izborima. Nemaju oni samo problema s kandidatom u glavnom gradu, problem su im kandidati u Rijeci, Splitu, a problem im je donedavno bio i tko će bit SDP-ov kandidat za župana Dubrovačko – neretvanske županije.

Lokalni SDP-ovci zaustavljeni su u pokušaju da podrže Mostova kandidata, svoga nisu imali, pa su vrbovali tuđega, Roka Tolića, koji je trebao biti kandidat Vlahušićeve liste za župana. Uvjerili su oni njega kako je bolje da bude njihov kandidat. Vrbovanje tuđeg kandidata od Županijskog je SDP-a zapravo i očekivano, tim više ako se uzme u obzir da se utopljenik uvijek hvata za bilo kakvu slamku spasa,a SDP na jugu zemlje već odavno jedva da drži glavu iznad vode.

Ne bi li umanjili značaj poraza koji je za županijski SDP, kako god se okrene, na svibanjskim lokalnim izborima neminovan, u tom su se odboru prvo dosjetili kao kandidata za župana podržati Mostova Boža Petrova. Na pregovore koje su nizali s liderima stranaka s kojima bi mogli koalirati, pozvali su i bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića koji će se i na razini Županije natjecati s listom Dubrovnik – naš Grad. Svima njima, uključujući i Vlahušića, iznijeli su plan okupljanja oko Boža Petrova.

I dok su u županijskom SDP-u u ponudi koju su ispred njih stavili mostovci vidjeli svoje spasenje, onim višerangiranim na Iblerovu trgu kratko je trebalo da zbroje dva i dva, odnosno procijene da bi za ove na jugu neprincipijelna koalicija s Mostom bila pogubna pa su paktu s Mostom rekli „ne”. Jasno su svojim kolegama s juga dali do znanja da moraju imati svoga kandidata.

Osobu liderskih sposobnosti u Županijskom SDP-u nisu stvorili još otkad su imali svog župana pokojnog Ivana Šprlju i naravno da su morali posegnuti u tuđe dvorište.

Roko Tolić i Mateo Milković osobe su koje su SDP-ovci ususret lokalnih izbora redovito vukli za rukav. Tolić je naime bio ravnatelj Zračne luke Dubrovnik, a Mateo Milković rektor Sveučilišta u Dubrovniku pa su kao takvi SDP-u bili itekako poželjni.

To vječito vrbovanje Tolića i Milkovića ima svoj početak u SDP-ovu dubrovačkom odboru. Naime, bivše prve dame te stranke Olga Muratti i Tatjana Šimac Bonačić, svaka je imala svog miljenika. Za Muratti je to bio Milković, a za Šimac Bonačić Tolić. Njih dvije su godinama ususret lokalnih izbora Toliću i Milkoviću išle u pohode nudeći im kandidature.

I 2009. ususret lokalnih izbora kucale su na ista vrata. SDP je u konačnici na tim izborima podržao kandidaturu Andra Vlahušića, a na stranačkom sastanku, na kojem su u to vrijeme gurale Tolića i Milkovića čak im je i Joško Mikulić u jednom trenutku rekao da ih prestanu više gurati tu ideju.

Roko Tolić je na nadolazećim izborima trebao biti kandidat za župana na listi Dubrovnik – naš Grad bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, kojega je SDP prvo prizivao da podrži njihovu veliku koaliciju s Mostom na kojoj su radili dok ih iz Zagreba u tome nisu zaustavili. Kad im je naloženo da SDP mora imati svog kandidata za župana, jasno im je rečeno i da Vlahušić ne može biti u toj koaliciji.

Naime, novo vodstvo SDP-a na čelu s Peđom Grbinom na lokalne izbore želi izaći čistih ruku, bez retaja i kandidata koji se mogu povezivati s bilo kojim aferama. Nakon što je u novoj kandidaturi ispred SDP-a zapriječen te u konačnici i izbačen iz stranke, bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, koji je procesuiran zbog pokušaja podmićivanja dvoje HDZ-ovih vijećnika, a protiv kojega se vode još neki procesi vezani uz razdoblje njegova „gradonačelnikovanja”, jasno je da s Vlahušićem na predstojećim lokalnim izborima SDP ne želi imati posla. Vlahušić naime ima presudu za aferu Šipan, a u tijeku mu je suđenje za aferu Revelin.

Kako s Vlahušićem ne smiju u koaliciju, a svog kandidata za župana nemaju, nije im ni preostalo ništa drugo nego vrbovati Tolića kao nestranačkog kadnidata. Toliću koji očito ima političke ambicije, SDP-ova ponuda je bolje legla pa je prevario Vlahušića i pristao biti njihov kandidat za župana.

Možda bi Tolić i odustao da su mu SDP-ovci pokazali brojke, a brojke, odnosno broj glasova koji su ostvarili na lokalnim izborima 2017. ne idu im u prilog. Naime, njihov tadašnji kandidat za župana Davor Penić na tim je izborima ostao treći, daleko iza Nikole Dobroslavića i Nikole Grmoje. Osvojio je tek 7 583 glasa. Dobroslavić je u konačnici slavio s 29 267 glasova, dok je Grmoju podržalo 16 564 birača. Ni SDP-ova lista za Županijsku skupštinu s osvojenih 8 210 glasova nije prošla ništa bolje od njihova kandidata za župana. HDZ je dobio potporu 26 431 birača, a Most 14 748.

SDP-ovci su Tolića zapravo pretvorili u žetončića, poput istih onih žetončića u Saboru kojima se po potrebi služi HDZ, onih žetončića o kojim u SDP-u s gnušanjem govore.

Tolić je za njih samo sredstvo na račun čijega imena će pokušati osvojiti nešto glasova u dubrovačkom dijelu Županije koji ima više birača, a kad izbori prođu Tolić će kao nezavisni kandidat za župana, koji će po svoj prilici nositi i SDP-ovu listu za Županijsku skupštinu, biti slobodan dalje trgovati sa svojim mandatom.

Danas, točno tri mjeseca pred dan lokalnih izbora, otužna je situacija na političkoj sceni u Gradu Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Iako se kandidature, odnosno ljudi koji namjeravaju preuzeti vlast, trebaju dugo graditi i povrh svega kao ozbiljni kandidati biti prepoznati u javnosti tj. kod potencijalnih birača i puno prije objava službenih kandidatura, točnije namjere kandidatura (jer treba se i potpise skupiti i tek nakon njihove predaje možemo govoriti o kandidaturama koje ispunjavaju uvjete).

Zasad, točno sitna tri mjeseca pred dan kada će birači izaći pred biračke kutije, u Dubrovniku zapravo imamo tek dvije ozbiljne, kompletne kandidature i dvije polovične.

Naime, od svega se zna tek da će aktualni gradonačelnik Mato Franković, sasvim očekivano, biti ponovo kandidat HDZ-a za gradonačelnika Dubrovnika sa zamjenicom, također aktualnom dogradonačelnicom Jelkom Tepšić te da će kandidat Srđ je Grad biti Đuro Capor sa zamjenikom Nikšom Selmanijem. I to je to od ozbiljnih kandidatura i stranački službeno potvrđenih kompletnih kandidatura. Od polovičnih zasad je stranački službeno potvrđeno tek da je kandidat SDP-a za gradonačelnika Dubrovnika Jadran Barač, ali i tri mjeseca pred izbore on još ne zna tko će mu biti kandidat za zamjenika/zamjenicu te da je kandidat Mosta za gradonačelnika Dubrovnika Maro Kristić koji također nema ime zamjenika/zamjenice.

Ništa drukčije, još gore, stanje je s kandidaturama za župana/županicu. Naime, tri mjeseca uoči izbora stranački službeno potvrđenu kandidaturu ima tek aktualni župan Nikola Dobroslavić (HDZ) kojem će kandidat za zamjenika biti njegov aktualni zamjenik Joško Cebalo te Marko Giljača (SJG) sa zamjenicom Igrom Šain Kovačević (Nova ljevica).

Pri svemu tome treba istaknuti da su pred novinare zasad izašli samo srđevci i jutros Maro Kristić sa spomenutom polovičnom kandidaturom.

Svi ostali, zasad – nula bodova. Daleko su trenutno od ozbiljnosti koju zahtjeva kandidatura za gradonačelnika ili župana, a ovdje govorimo upravo o tim kandidaturama, ne o listama za Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu.

Andro Vlahušić puno zuji i zasad malo meda daje, kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika dugo najavljuje preko medija i Facebooka, ali još nije otkrio koga to uz sebe ima u onom što je nazvao pokret Dubrovnik – naš Grad, a kamoli da znamo ime njegova zamjenika ili zamjenice. Roko Tolić koji mu je trebao biti na listi, pa i kandidat njegove liste za župana, prišao je SDP-u čiji bi trebao biti kandidat za župana, ali niti on niti SDP još nisu očito spremni službeno s tim izaći u javnost, možda upravo zbog Tolićeve prevrtljivosti koja već prelazi u kukavičluk, ne reci dvaput da u konačnici i odustane.

Otužno je bilo pozvati novinare na konferenciju koja se održala jutros u Mostu, najaviti predstavljanje kandidata za gradonačelnika Dubrovnika i župana Dubrovačko – neretvanskog, a onda Božo Petrov, koji je trebao biti taj kandidat za župana, reče kako kandidata za župana neće još uvijek predstavljati jer „imaju neke nove fine informacije koje će podijeliti sa članstvom”. Sprdnja.

Osim već spomenutih imena i stranaka sve ostale kandidature za gradonačelnika i župana uostalom i bit će jedna velika sprdnja, točnije, bit će riječ o kandidaturama - hajde da se kandidiramo da izgledamo ozbiljno. Ma ne izgledate ozbiljno, izgledate jadno, bijedno i kukavno samom činjenicom da tri mjeseca uoči izbora niti ste se predstavili, niti imate razrađen program za izaći pred birače.

Grad Dubrovnik pokrenuo je pravne postupke za uklanjanje bespravno postavljenih telekomunikacijskih antena i baznih stanica, među kojima je i antena na zgradi HEP-a u naselju Šipčine, ističu danas u priopćenju iz gradske uprave.

Naime, novom Odlukom o komunalnom redu propisano je da se bazne stanice i telekomunikacijske antene smiju postavljati samo uz odobrenje gradskog Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ako se postavljaju u povijesnoj jezgri.
 
„Stupanjem navedene Odluke o komunalnom redu na snagu krajem rujna 2020., vlasnici baznih stanica i telekomunikacijskih antena su dobili rok od dva mjeseca da iste uklone ako nemaju važeće odobrenje. Istekom ovog roka, komunalno redarstvo je pokrenulo daljnje pravne korake, a prekršiteljima prijete novčane kazne i do milijun kuna. Osim zgrade HEP-a, prioritet za uklanjanje su i antene na zgradi DTS-a, na zgradi u Getaldićevoj ulici, dva tornja ispod i iznad Nove Mokošice te antene na Lopudu i Kalamoti.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Konačno uklanjanje ilegalnih antena, posebice one na zgradi HEP-a, rezultat je kontinuiranih napora ove gradske uprave od 2017. pritiscima na nadležne institucije i vlasnika zgrade koja je napuštena dugi niz godina. Mještani obližnjih ulica u više navrata su prosvjedovali i upozoravali na štetnost antena u neposrednoj blizini kuća i stanova, dok je Ministarstvo graditeljstva još 2011. izdalo rješenje za uklanjanje odašiljača mobilnih operatera sa zgrade u Šipčinama na koje se vlasnik oglušio. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je u pregovorima s HEP-om o kupnji zgrade u Šipčinama, a plan gradske uprave je prenamjena ove nekretnine u dječji vrtić s obzirom na stalnu potrebu za povećanjem kapaciteta predškolskih ustanova.” - navodi se u priopćenju.

dpp

Danas je u zgradi Općine Konavle održan radni sastanak na temu izgradnje nove osnovne škole u Cavtatu.

Sastanku je nazočio ministar znanosti i obrazovanje prof.dr.sc. Radovan Fuchs, zajedno sa suradnicima te načelnik Općine Konavle Božo Lasić i njegov zamjenik Ivo Radonić. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović i pročelnik upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Mario Curić.

Načelnik Lasić je ministra Fuchsa izvijestio o dosadašnjim tijeku oko projektiranja i izgradnje nove škole u Cavtatu. Naime, završen je natječaj za projektiranje nove škole, a slijedi natječaj za izgradnju same škole. Ministar Fuchs je još jednom potvrdio kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja u potpunosti financirati izradu projekta, a potom i kroz EU fondove i izgradnju same škole.

dpp